Kronogrami sarajevskog muftije Muhamed Šakir efendije Muidovića

Autor(i)

Ključne riječi:

Muhamed Šakir, Kronogrami, Šejh Husein -baba Zukić, Šejh Sirija, Salih Ferhad, Salih Ragibovic, Fadil paša Šerifović

Sažetak

U prilici smo da objavimo nekoliko kronograma koje je u 19. stoljeću ispjevao poznati sarajevski muftija Muhamed Šakir ef. Muidović (umro 1859. g.), povodom smrti znamenitijih ličnosti svoga vremena. Ovi kronogrami su zapisani u jednoj medžmui (bilježnici na 1 75-78) koja se čuva u rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu (br. 4689). Bilježnica je 1966. g. otkupljena od Ašide Sikirić iz Sarajeva, poslije smrti njenog muža dr. Šaćira Sikirića, pro¬fesora arapskog i perzijskog jezika na Katedri za orijentalne jezike Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Iz raznovrsnog sadržaja ove bilježnice, gdje su najviše zastup¬ljene pjesme raznih autora sufijske sadržine dade se zaključiti da se radi o bilježnici koja je nastala u učenoj derviškoj porodici Si¬kirića na Oglavku kod Kiseljaka. Ne zna se ko je sakupljač ove bilježnice, ali nema sumnje da je to neko od bližih potomaka poz¬natog šejha nakšibendijske tekije na Oglavku, šejha Abdurrahmana Sirri (u narodu prozvan i poznat kao Šejh Sikira, umro 1847. g.) koji je u ovoj bilježnici zastupljen sa devet svojih pjesama na tur¬skom i srpskohrvatskom jeziku od kojih ove posljednje i danas uži¬vaju veliku popularnost među bosanskim Muslimanima, posebno me¬đu onim koji inkliniraju tesavvufu (dervišluk, islamski misticizam).
Nas ovdje pobliže zanimaju pjesme, tačnije, kronogrami čiji je autor Muhamed Šakir ef. Muidović iz Sarajeva. O njemu se dosada znalo da je kao učen čovjek zauzimao položaj sarajevskog muftije, s malim prekidima od 1826-1855. g. Bio je i pjesnik, naročito vrs¬tan u pjevanju kronograma. Kao pripadnik nakšibendijskog derviškog tarikata ispjevao je više kronograma povodom smrti znameni¬tijih ljudi svoga vremena, također pripadnika nakšibendijskog derviškog reda. U gore spomenutoj medžmu'i zabilježeno je nekoliko Muidovićevih kronograma koje ćemo ovdje donijeti u originalu i prije¬vodu, kronološkim redom, jer nam oni predstavljaju Muidovića kao pjesnika, a uz to govore nam i o ljudima koje je Muidović kao učen čovjek cijenio, što znači da su svakako nešto značili u naučnom i kulturnom životu toga doba.

##submission.authorBiography##

Salih-ef. je rođen 01.12.1924. godine u Donjoj Smršnici u džematu Gračanica kod Visokog. Mekteb je završio u rodnom mjestu kod Osman-ef. Redžovića, osnovnu školu u Donjim Moštrama a osmogodišnju Gazi Husrev-be- govu medresu 1943. godine u Sarajevu.

Školske 1943/44. odslušao je prvu godinu VIŠT-a u Sarajevu. Prilikom bombardovanja Sarajeva 1944. godine Salih-ef. je ranjen zbog čega je preki­nuo dalje školovanje na ovoj ustanovi.

Godine 1951. upisao se na Filozofski fakultet, gdje je studirao orijentalne jezike. Još kao student 1954. godine Salih-ef. počeo je raditi u biblioteci Ori­jentalnog instituta kao knjižničar.

Nakon završetka studija, 1957. godine, nastavio je raditi u Orijentalnom insitutu, sve do penzionisanja 01. 12. 1989. godine, na prikupljanju, katalogiziranju i publikovanju rukopisne građe Instituta.

Rezultat toga rada su desetine stručnih i naučnih radova objavljenih u Prilozima za orijentalnu filologiju, Analima Gazi Husrev-begove bibliotekei drugim časopisima kao i zasebna djela od kojih ovdje navodimo samo neka: Katalog perzijskih rukopisau Orijentalnom institutu, Katalog rukopisa Ori­jentalnog instituta iz lijepe književnosti(u koautorstvu sa Lejlom Gazić), dva sveska Kataloga rukopisa Bošnjačkog instituta u Sarajevu(u koautorstvu sa Fehimom Nametkom), Đulistan (prijevod sa perzijskog), Mehmed Nailija Guranija (izbor iz poezije), Tragom poezije bosanskogercegovačkih musli­mana na turskom jeziku, Izbor iz poezije Arifa Hikmet-bega Stočevića Rizva- nbegovića(oba djela u koautorstvu sa Lamijom Hadžiosmanović) i Prijevod i komentar djela Tarih-i Bosna autora Saliha Sidkija Hadžihuseinovića Muvekkita (u koautorstvu sa Abdulahom Polimcem, Lamijom Hadžiosmanović i Fehimom Nametkom).

Salih Trako je od prvog broja počeo sarađivati u Analima Gazi Husrev- begove biblioteke, gdje je objavio jedanaest originalnih radova i jedan prikaz. Radovi se odnose na bosanskohercegovačke autore u rukopisima Orijentalnog instituta ili Gazi Husrev-begove biblioteke. i njihovo stvaralaštvo na orijentalnim jezicima. Tako je u dva rada pisao o Ibrahimu Zikriju Užičaninu te Mu­hamedu Hilmiji Gori, hronogramima sarajevskog muftije Muhamed-efendije Sidkija Muidovića, medžmui pjesnika Šakira, farmakološkim rukopisima koji su bili pohranjeni u Orijentalnom istitutu, ali i vakufima na području jugoi­stočne Bosne, predavanjima mesnevije u Sarajevu i natpisima na šamanidima Kizlaragine džamije u Mrkonjić-Gradu.

Penzionisanjem nije završen radni vijek Salih-ef. Jednu godinu radio je u Gazi Husrev-begovoj biblioteci kao honorarni saradnik.Početkom devedese­tih godina prošlog stoljeća, zajedno sa Džemalom Salihspahićem, neumorno je radio na osnivanju i radu medrese “Osman-ef. Redžović” u Velikom Čajnu kod Visokog, gdje je jedno vrijeme predavao turski jezik, obredoslovlje i šerijatsko nasljedno pravo.

Salif-ef. Trako se odlikovao skromnošću, nenametljivošću, pristupačno­šću i izuzetnom stručnošću u poznavanju orijentalnih jezika i historiografije Bosne i Hercegovine. Pripada generaciji orijentalista koji su početkom druge polovine prošlog stoljeća udarili temelje i dali pečat jugoslavenskoj orijen­talistici, posebno bosanskohercegovačkoj i sarajevskoj školi orijentalistike i osmanistike.

##submission.downloads##

Objavljeno

1972-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci