Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke https://anali-ghb.com/index.php/aghb <p>Godišnjak Anali Gazi Husrev-begove biblioteke izdaje Gazi Husrev-begova biblioteka i u njemu se prvenstveno tretiraju islamske naučne discipline i druge oblasti u vezi sa bibliotečkim fondom i historijskom građom iz kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Anali se objavljuju od 1972. godine i do sada su objavljena 37 broja.</p> bs-BA hlavic@ghb.ba (Hamza Lavić, MA ) info@ghb.ba (Info GHB) Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 OJS 3.2.1.4 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 Pamćenje svijeta – otrgnuto od zaborava - 30. godišnjica uspostave UNESCO Registra (Memory of the World) https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/716 <p>Povodom obilježavanja 31. godišnjice uspostave UNESCO registra <em>Memory of the World</em> Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu organizirala je višednevnu manifestaciju pod nazivom „Pamćenje svijeta – otrgnuto od zaboravaˮ. Jedan od sadržaja ove manifestacije bio je i kolokvij o Mehmedu Mujezinoviću i Fejzulah-ef. Hadžibajriću, a povodom 110. godišnjice njihovog rođenja. U prilogu donosimo izlaganja na ovom kolokviju koji je održan u prostorijama Biblioteke 11. novembra 2023. godine.</p> <p>&nbsp;</p> Ismet Bušatlić, Meho Manjgo, Osman Lavić, Emrah Seljaci ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/716 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Ocjene i prikazi https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/717 <p>SIDŽIL SARAJEVSKOG ŠERIJATSKOG SUDA IZ 1217/1802-03. GODINE, Preveli: Abdulah Polimac, Azra Gadžo Kasumović, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Edicija: Sidžili, Knjiga I – Sidžil br. 42, Sarajevo, 2023, 478 str.</p> <p>Munir Drkić i Ahmed Zildžić, CARSTVO TEKSTA: TUḤFE-I ŠĀHIDĪ I NJEGOVA UPOTREBA U OSMANSKOJ BOSNI, Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Sarajevo, 2023, 230 str.</p> <p>Aladin Husić, DEVŠIRMA U BOSNI (O REGRUTACIJI BOSANACA U JANJIČARE), Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, Posebna izdanja LXIX, Sarajevo, 2023, 164 str. </p> <p>Elma Korić, OBLIKOVANJE GRANICA BOSNE: BOSNA U AHDNAMAMA I HUDUDNAMAMA IZ 16. I 17. STOLJEĆA, Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, Posebna izdanja LXVII, Sarajevo, 2022, 174 str.</p> <p>Sedad Bešlija, HERCEGOVAČKI SANDŽAK U 17. STOLJEĆU, Historijske monografije, Knjiga 27, Univerzitet u Sarajevu – Institut za historiju, Sarajevo, 2023, 330 str.</p> <p>Enes Kazazović, PODRUČJE HADŽIĆA OD SREDINE 15. DO POČETKA 17. STOLJEĆA, Hadžići, 2023, 325 str.</p> <p>Mesut Köksoy, İBRÂHIM OPIJAČ EL-MOSTARÎ VE ŞERHU’L-MISBÂH ADLI ESERININ EDISYON KRITIĞI, Konya: Billur Yayınevi, 2019, XI + 151, IV + 405 str.</p> <p>Mustafa Berhamović, VAKUFI U VISOKOM: NACIONALIZACIJA I POVRAT (1945–2021), Medžlis Islamske zajednice Visoko, Vakufska direkcija Sarajevo, Sarajevo, 2023, 344 str.</p> <p>Bajro Agović, DŽAMIJE U CRNOJ GORI, Drugo, dopunjeno izdanje, Almanah, Podgorica, 2022, 752 str.</p> <p>Džemaludin Latić, BOSANSKI MEVLUD, Sova Publishing, Sarajevo, 2021, 284 str.</p> <p>Amrudin Hajrić, SOCIOLINGVISTIČKE STUDIJE O ARAPSKOM JEZIKU, El-Kalem i Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 2022, 149 str.</p> <p>Ahmed Mehmedović, MUFTIJE MOSTARA I HERCEGOVINE, Muftijstvo mostarsko : Karađoz-begova medresa : Medžlis Islamske zajednice : IC Štamparija, Mostar, 2023, 252 str. </p> <p>PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 72/2022, Univerzitet u Sarajevu – Orijentalni institut, Sarajevo, 2023, 372 str.</p> Emrah Seljaci, Velida Mataradžija, Hatice Oruç, Muamer Hodžić, Enes Pelidija, Aladin Husić, Izudina Zukorlić, Almir Fatić, Amira Trnka-Uzunović, Osman Lavić, Madžida Mašić ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/717 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Idžazetname u rukopisnim zbirkama u Sarajevu https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/703 <p>Rad predstavlja nastavak šireg kataloškog opisa idžazetnama u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Historijskog arhiva Sarajevo, Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine, Bošnjačkog instituta - Fondacija Adil Zulfikarpašić i Orijentalnog instituta u Sarajevu. Vrijedi napomenuti da je ovo treći rad koji tematizira ovu temu u Analima Gazi Husrev-begove biblioteke. Prije ovoga rada Haso Popara je u radu „Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke“ obradio 63 idžazetname iz rukopisne zbirke GHB sa kraćim kataloškim opisom, dok su u prošlom broju Anala GHB kroz rad „Idžazetname u Zbirci osmanskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu“ obrađene idžazetname iz Zbirke osmanskih dokumenata Gazi Husrev-begove biblioteke. Ovim radom zaokružujemo ovu veoma važnu temu iz naše kulturne baštine. Zajedno sa prethodnim radovima, ovaj rad treba tretirati kao polazišnu tačku gdje, osim kataloške preglednosti, budući istraživač kulturnohistorijske baštine Bosne i Hercegovine može pronaći i informacije koje zadiru i ispod površine te ih kao takve, analitički pripremljene i sređene, može lahko uključiti u šire i tematski preciznije određeno istraživanje. U ovom radu zadržali smo istu metodologiju predstavljanja idžazetnama prakticiranu u prethodnim radovima. Izostavili smo uvodna razmatranja jer je to detaljno urađeno u prethodnim radovima na ovu temu. Radi lakše prohodnosti kroz rad, kataloge rukopisa institucija čije rukopisne zbirke obrađujemo nismo navodili u fusnotama nego na kraju. U radu je predstavljeno deset idžazetnama iz rukopisne zbirke Gazi Husrev-begove biblioteke, trinaest iz Historijskog arhiva Sarajevo, trinaest iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, pet iz Bošnjačkog instituta i tri iz Orijentalnog instituta. Poredane su hronološki unutar svake od navedenih institucija.</p> Hamza Kurtanović ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/703 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Arhivska građa iz zaostavštine Mehmeda Mujezinovića https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/704 <p>Sredinom januara 2023. godine porodica Mehmeda Mujezinovića, najvećeg epigrafičara Bosne i Hercegovine, dugogodišnjeg imama Hadžijske džamije i uposlenika Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Bosne i Hercegovine, poklonila je Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu njegovu zbirku arhivske građe. U ovoj zbirci pohranjen je vrlo vrijedan materijal u rukopisu, koji je Mujezinović prikupljao obrađujući orijentalne epigrafske spomenike Bosne i Hercegovine. Također, sačuvani su njegovi objavljeni i neobjavljeni radovi, te vrlo vrijedna zbirka radnog materijala koja se odnosi na našu tradiciju, pisano naslijeđe i kulturnu baštinu. U ovom radu donosimo pregled arhivske građe Mehmeda Mujezinovića, uz napomenu da ova građa još uvijek nije arhivistički obrađena i da kao takva nije dostupna istraživačima.</p> Meho Manjgo ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/704 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Visočke vakufname i dokumenti o uvakufljenjima (od XVIII do XX stoljeća) https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/705 <p>U ovom radu fokus interesovanja stavljen je na vakufname i srodne osmanske dokumente koji se odnose na vakufe urbanog dijela grada Visoko. U uvodnom dijelu ponuđen je kraći pregled poznatijih visočkih vakufa nastalih u periodu od XV do XVIII stoljeća. Uvidom u sadržaj originalnog teksta vakufnama, njihovih prijevoda i obrada, kao i dosadašnje naučne literature, predstavljeni su najznačajniji vakufi i njihovi vakifi na području Visokog. Nakon ovog pregleda slijedi dio koji se bavi obradom visočkih vakufnama, te ostalih dokumenata nastalih na osmansko-turskom jeziku koji se odnose na vakufe osnovane u periodu od XVIII do XX stoljeća. Obrađene vakufname su većim dijelom zabilježene u sidžilima vakufnama, kao i sidžilima Sarajevskog šerijatskog suda, a pojedine prijepise pronalazimo i u Hronici Muhameda Enverija Kadića. Prilikom obrade svakog vakufa primarno se pristupilo analizi dokumenta, a potom su predstavljeni rezultati istraživanja neobrađene arhivske građe pohranjene u Medžlisu Islamske zajednice Visoko. Pored vakufnama, tragom visočkih vakufa, obrađene su i dvije vasijetname, hudžet, jedna zabilješka iz sidžila i jedan darovni ugovor na bosanskom jeziku. U radu se nastoji uspostaviti povezna linija između trenutka osnivanja vakufa i njihovog sadašnjeg stanja. </p> Emrah Seljaci, Mustafa Berhamović ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/705 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Mehmed Salih Vedžihi-paša prema osmanskim dokumentima https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/706 <p>Kroz dokumente Osmanskog arhiva u Istanbulu i dostupnu literaturu autor nastoji osvijetliti period uprave bosanskog valije Mehmeda Saliha Vedžihi-paše (1835–1840), kao i sudski proces protiv njega iz 1841. godine koji u postojećoj bosanskohercegovačkoj literaturi nije istražen, a vođen je nakon okončanja njegove dužnosti u Bosanskom ejaletu. Sagledavanje dešavanja i društveno-vojnih promjena koje su se odvijale za vrijeme valije Mehmeda Saliha Vedžihi-paše pokazalo je da je riječ o izrazito burnom periodu bosanske prošlosti. Tome svjedoči veliki broj buna pokrenutih kako od strane kapetana i prvaka ejaleta tako i stanovništva koje se opiralo davanju većeg broja vojnika u <em>redifu</em>. To je također ukazalo na činjenicu da gušenje ranijeg Pokreta za autonomiju nije bila prepreka ponovnom podizanju buna. Veliki broj ubistava vođa i slanje pobunjenika u progonstvo, načelno prihvatanje reformi u datom momentu, finansijska i ekonomska kriza, kao i sporadični incidenti na granici sa Austrijom obilježili su period uprave Vedžihi-paše. O njegovom načinu vladavine svjedoči i veliki broj pritužbi poslanih u Istanbul, a koje su rezultirale pokretanjem sudskog procesa protiv njega 1841. godine.</p> Amir Džinić ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/706 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Uloga kafane u društvenom životu osmanskih gradova s posebnim osvrtom na mostarsku novu kahvu podignutu 1604/05. godine https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/707 <p>Kafana je društvena institucija koja se pojavila u arapskom svijetu početkom XVI stoljeća i koja se veoma brzo proširila u mnoge dijelove islamskog svijeta. U Istanbulu je prva otvorena sredinom istog stoljeća, nakon čega se broj kafana samo povećavao kako u samoj prijestolnici tako i u ostalim dijelovima Osmanske države. Prve kafane u Bosanskom ejaletu počele su se otvarati u posljednjim decenijama XVI stoljeća i veoma brzo su postale sastavni dio javnog i društvenog života mnogih gradova. Kafane ili kahve, kako su se nazivale u Bosni, podizane su po glavnim ulicama, trgovačkim čaršijama, mahalama, hanovima, ali i u privatnim prostorima, poput dvorova državnih velikodostojnika i kuća bogatijih građana. Neke su bile veće, ljepše uređene i otmjenije, dok su druge bile skromnije, a postojale su različite vrste kafana shodno klijenteli koja ih je posjećivala. Mostar je kao i drugi gradovi imao različite vrste kafana, a ovdje će se posebno obratiti pažnja na jednu čiju su gradnju dvojica mostarskih pjesnika zabilježili svojim pjesmama. Te dvije pjesme su pronađene u jednoj rukopisnoj zbirci i iz njihova sadržaja saznaje se da je ta kafana podignuta početkom XVII stoljeća i da je njen graditelj bio poznati mostarski vakif Ibrahim-aga Šarić. U radu će se iznijeti više informacija o ovoj kafani, mogućoj lokaciji, njezinu karakteru i ulozi u društvenom životu ondašnjeg Mostara. </p> Alija Dilberović ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/707 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Hadži Gazi-beg Čengić medresa u Višegradu https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/708 <p>U uvodnom dijelu ovog teksta autor donosi pregled objavljene literature o Višegradskoj medresi i metodologiju rada koja se temelji na tekstualnoj analizi neobjavljene arhivske građe. Autor potom govori o Višegradskoj medresi, njenom osnivaču i vakufima iz čijih sredstava se finansirao njen rad. Na osnovu sačuvanih dokumenata o Hadži Gazi-beg Čengić medresi iz Arhiva Gazi Husrev-begove biblio­teke, autor u nastavku predstavlja biografije trojice poznatih muderisa ove medrese, analizira njen nastavni plan i donosi zbirne podatke o učenicima medrese u periodu od 1897. do 1925. godine, uz predstavljanje određenih informacija iz životopisa nekih njenih đaka. Hadži Gazi-beg Čengić medresa je odgojno-obrazovna ustanova čiji značaj za islamsko vjersko prosvjećivanje Bošnjaka muslimana na području Višegrada i okoline, imajući u vidu da je o njoj do sada objavljena samo jedna kraća istraživačka bilješka, nije dovoljno istaknut. Obilje novih, do sada neobjavljenih informacija o ovoj medresi, koje autor donosi u radu, pomoći će da se njena važnost za očuvanje islama na području Višegrada i šire sagledava u novom svjetlu. </p> Elvir Duranović ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/708 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Orijentalistika kao ideologizacija nauke https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/709 <p>Orijentalistika kao znanost snažno je kontaminirana ideologijom, često i predrasudama prema svijetu i kulturi koji su u njenom istraživačkom fokusu, odnosno prema orijentalno-islamskoj kulturi i muslimanima. To sam zapazio od svojih asistentskih dana i ušao sam u javnu polemiku sa Darkom Tanaskovićem i još nekim orijentalistima, a polemika se odvijala kao polemika o evrocentrizmu u glasilima socijalističke Jugoslavije. Godinama kasnije, Edward Said će objaviti svoje znamenito djelo Orientalism na tu temu. Dokaz navedenoj ideologizaciji i nesigurnosti u imenovanju te znanstvene oblasti jest i u činjenici da je nekoliko puta mijenjala svoje nazive Katedra za arapski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Sarajevu, potom Odsjek za orijentalistiku. Najzad sam, kao nastavnik toga Fakulteta, na njegovom Nastavno-naučnom, vijeću 2003. godine obrazlagao i izdejstvovao da se taj Odsjek imenuje Odsjekom za orijentalnu filologiju, dakle nazivom koji je distanciran od kompromitiranog naziva orientalism, odnosno koji je ideološki neutralan. Ovo je važno utoliko prije što je i značajan dio bošnjačke baštine nastao na orijentalnim jezicima, tako da ova nauka u BiH nema isti status kao, recimo u drugim evropskim zemljama.</p> Esad Duraković ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/709 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Tri rukavca hodočasnog toka https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/710 <p>U radu se govori o hodočasnim praksama iz Bosne u sveta mjesta pravoslavnih i katolika u područje Palestine (Jerusalema) te muslimana u Meku i Medinu. To se pitanje promatra kroz uspostave tih veza započete relativno rano, na prijelazu iz trinaestog u četrnaesto stoljeće. Prve veze uspostavili su pripadnici pravoslavne zajednice s područja srednjovjekovne Srbije podizanjem manastira u Palestini. Dalje se prati sudbina manastira kao glavne poveznice za hodočasne prakse pravoslavnog stanovništva iz Bosne. Te će veze postati dvosmjerne, pa se osim hodočasne prakse pravoslavaca ukazuje i na dolazak jerusalemskih pravoslavnih sveštenika na područje Bosne da skupljaju milostinju za svoju egzistenciju te ukazuje na primjere hodočašća običnog stanovništva iz Bosne u Jerusalem. Osim sljedbenika pravoslavlja, na sličan način u tim mjestima podizani su i katolički sakralni objekti (samostani) koji su služili kao spona i utočište katoličkim hodočasnicima u Jerusalem. Ukazuje se na pojedince iz Bosne koji su, osim hodočašća, zavještali zadužbine za katoličke samostane. Te zadužbine bile su u funkciji hodočasnika katolika. Rad dalje prati islamsku komponentu čije krajnje ishodište predstavljaju dva Časna mjesta, Medina i Meka. Jerusalem je za muslimane tek prolazna stanica u koju se svraćalo kao u značajno mjesto islamske duhovnosti u kojem se boravilo i uspostavljale veze s visokim intelektualnim krugovima. Također se ukazuje na načine putovanja i mjesta kroz koja su prolazili hodočasnici muslimani. Ukratko je napravljen osvrt i na zajedničke hodočasne elemente i hodočasne refleksije u sve tri abrahamske tradicije i na zajedničke hodočasne poveznice. </p> Aladin Husić ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/710 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Traktat o akuzativu stanja Mustafe Muhibbija https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/711 <p>U ovom radu predstavljen je do sada neobrađen traktat o akuzativu stanja (Risāla ḥāl) napisan krajem 18. stoljeća na arapskom jeziku. Autor traktata je Mustafa Muhibbi (Muṣṭafā Muḥibbī), koji se spominje kao zvornički muftija, pjesnik i prozni autor. Kao izvori korištena su dva rukopisa traktata, od kojih se jedan čuva u rukopisnoj zbirci Nacionalne i univerzitetske biblioteke Bosne i Hercegovine u Sarajevu, a drugi u zbirci rukopisa na orijentalnim jezicima Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” u Beogradu. Istraživanje u ovom radu obuhvata tekstološku analizu dvaju dostupnih rukopisa, kritičku obradu djela, prijevod i tekstualnu analizu sadržaja traktata. Pregled sadržaja djela donosi studiju o akuzativu stanja u okviru arapske gramatičke misli, a posebno u okviru onih klasičnih izvora na koje se autor poziva razmatrajući centralno pitanje traktata posvećeno različitim jezičkim tumačenjima 28. ajeta sure Sabaʼ.</p> Amra Mulović ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/711 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Idiomske skupine u Mevludu Vehbije Hodžića. Utjecaj forme mevluda na sastav idiomskih skupina https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/712 <p>Tradicija pisanja mevluda na bosanskom jeziku duga je više od stoljeća, ali je mevlud kao književni žanr najčešće ostao van okvira razmatranja filoloških istraživanja. To vrijedi i za frazeološka istraživanja, jer niti jedan mevlud nije bio izvorom za frazeološku građu konsultiranim rječnicima, što je dodatni signal da se lingvistička istraživanja posvete ovom književnom obliku u bosanskom jeziku. Mevlud kao takav posjeduje značajan broj idiomskih skupina iz razloga što izražava autentičnu sliku svijeta iskazanu vrijednosnim sudovima kolektiva, a sam mevlud baštini vrijednosni sud kolektiva s obzirom na temu koju obrađuje. Budući da forma mevluda ima svoja ograničenja jer je pisan u stihu, takva strukturalna odlika utjecala je na sastav i upotrebu idiomskih skupina. Stoga se ovaj rad bavi Hodžićevim <em>Mevludom</em> te ispituje u kakvom su odnosu njegov jedanaesterački stih i sastav idiomskih skupina. Analizirana građa potvrđuje da je odabrani mevlud bogat izvor frazeološke slike svijeta, ali i to da je autor svjesnim intervencijama utjecao na sastav dvije trećine upotrijebljenih idiomskih skupina. Te dvije trećine grupirane su prema vrsti intervencije na varijante idiomskih skupina i okazionalizme idiomskih skupina prema načinu na koji se intervenira, tj. prema dubini autorske korekcije osnovne slike idiomskih skupina iz uzualnih oblika zabilježenih u rječnicima.</p> <p>&nbsp;</p> Azra Hodžić-Čavkić ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/712 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Ahmed Smajlović o orijentalističkoj recepciji arapske književnosti https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/713 <p>Dio doktorske disertacije Ahmeda Smajlovića <em>Filozofija orijentalizma i njen utjecaj na savremenu arapsku književnost</em> čini kritičku obradu određenih orijentalista koji su radili i djelovali s početka pa do sredine 20. stoljeća. Ovaj rad, nakon uvodnih crtica o promjenama u recepciji Orijenta na Zapadu početkom 20. stoljeća, donosi pitanja koja Smajlović nastoji obraditi u svojoj analizi orijentalista i njihovih djela o arapskoj književnosti. Smajlović u fokus stavlja sljedeće orijentaliste: Brockelmanna, Nallina, Nicholsona, Blachèrea, Gibba, Kračkovskog, von Grunebauma, Palenciju i Adamsa. U radu se donosi osvrt na Smajlovićevu metodologiju u predstavljanju tih orijentalista ponaosob i njihovih ključnih stavova, te se ukazuje na prednosti i nedostatke te Smajlovićeve metodologije.</p> Nejira Horozović ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/713 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Ruđanska turbeta https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/714 <p>Na području općine Rudo do sada je podignuto jedanaest turbeta raznih dimenzija i oblika. U Starom Rudom dva, a po jedno u Sokolovićima, Donjoj Strmici, Bresnici, Obrvenoj, u Barakovcima iznad Strgačine, Prebidolima, Sjeverinu, Ustibru i Mioču. Devet ih je bilo muških i dva djevojačka. Do danas su sačuvana četiri, dva su obnovljena i jedno nanovo podignuto. Nakon agresije na Bosnu i Hercegovinu, s početkom obnove džamija počelo je obnavljanje i turbeta. Od obnovljenih turbeta treba spomenuti ono u Starom Rudom i Mioču, te izgradnju novog, podignutog civilnim žrtvama rata. Nadati se je da će ova aktivnost biti nastavljena i da će se obnoviti i druga porušena ruđanska turbeta. U tri turbeta je dokumentovana služba turbedara.</p> Ismet Bušatlić ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/714 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100 Istok i Zapad u jezikoslovnom stasavanju Tajiba Okića https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/715 <p>U ovom radu predstavljen je životopis, obrazovni put, pedagoške aktivnosti, publicistički i prevodilački rad i napredovanje istaknutog akademskog radnika, istraživača, pedagoga, poliglote, muhaddisa i mufessira Muhameda Tajiba Okića. Školovao se u Sarajevu u Okružnoj medresi, Šerijatskoj sudačkoj školi, na univerzitetima u Zagrebu i Beogradu, na Univerzitetu Sorbona u Parizu i Zejtuna u Tunisu. Njegovi pedagoški tragovi ostali su utisnuti u Prvoj muškoj gimnaziji u Sarajevu, u Šerijatskoj gimnaziji u Sarajevu, u Velikoj medresi u Skoplju, na teološkim univerzitetima u Ankari, Konji i Erzurumu. Prevodilačko i naučno djelo Tajiba Okića je osebujno i obimno. Bibliografija obuhvata radove objavljene prije odlaska u Tursku i one koji su objavljeni tokom njegovog boravka u Turskoj, ali i brojne neobjavljene i nedovršene radove. Poseban pečat životu i radu Tajiba Okića daje činjenica da je bio poliglota, da je imao diplomu latinskog, ruskog, arapskog, turskog i perzijskog jezika. Osim maternjeg, bosanskog jezika, izvrsno je govorio i pisao na arapskom, francuskom i turskom jeziku.</p> Zehra Alispahić ##submission.copyrightStatement## https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/715 Sun, 31 Dec 2023 00:00:00 +0100