Pitanje javnopravnog priznanja islama u jugoslovenskim krajevima nakon prestanka osmanlijske vlasti

Autor(i)

Sažetak

Nakon prestanka turske vladavine u jugoslovenskim regionima, javno legalno priznavanje Islama odvijalo se u okviru regulisanja opšteg statusa muslimanskog stanovništva nakon uspostavljanja novog vladajućeg i pravnog sistema. Islam je dobio status zakonski priznate religije, što je značilo pravo pripadnika na jasvno ispovijedanje islamskih učenja, izvođenje vjerskih obreda, kao i njihovo grupisanje u vjersku zajednicu.
Konkretni pravni oblik u kojem je pravno priznat Islam je zavisio od okolnosti historijskog položaja i vladine strukture svake određene jugoslovenske države. U suštini, uočavaju se dva načina priznavanja islama: bilo je Islam priznat kao religija (u Sloveniji, Dalmaciji, Hrvatskoj i Slavoniji pod austrougarskom dominacijom) ili je priznat zajedno sa određenim granama islamskog prava koje su primjenjene od strane vjerskih službenika (muftija) ili državnih šerijatskih sudija (u Bosni i Hercegovini pod austrougarskom upravom, Srbiji i Crnoj Gori).


Kada je 1918. godine osnovana prva ujedinjena država jugoslovenskog naroda, Islam je nastavio da bude jedna od religija potvrđenih i prihvaćenih zakonom jer je već bila legalno priznata na jugoslovenskoj teritoriji (član 12. Ustava od 28. juna 1921. godine). Po zakonu od 31. januara 1930. godine nova država je omogućila muslimanima da uspostave svoju zajedničku muslimansku vjersku zajednicu.
Javno legalno priznavanje Islama u državama na jugoslovenskoj teritoriji bilo je veoma važan faktor u procesu društvene integracije muslimanskog stanovništva u njihovom vjerskom i kulturnom životu nakon prestanka turske vlasti.

##submission.downloads##

Objavljeno

1985-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci