Doba preporoda kao prelomno u Bosansko-Muslimanskoj književnosti i kulturi

Autor(i)

Sažetak

"Prva lastavica koja je navijestila duševni preporod u Bosni i Hercegovini", kako kaže Bašagić, došla je, na prijelazu šezdesetih i sedamdesetih godina XIX stoljeća, sa listom Sarajevski cvijetnik - Gulseni Saraj Mehmeda Šakira Kurtćehajića i nizom njegovih uvodnika u njemu. Već sama činjenica da su članci štampani naporedo i istovjetno u dvije verzije, na narodnom jeziku ćirilicom i na turskom jeziku arebicom, go-vori o prodoru narodnjačkih shvatanja u informativno tkivo ovog prvog muslimanskog lista u Bosni, što je bilo sukladno povijesnoj i folklornoj djelatnosti Saliha Hadžihuseinovića Muvekita u službenom Bosanskom vjesniku. Uvodnici i komentari iz Kurtćehajićeva pera, o književnom radu u novinama, o zastoju domaćeg kulturnog života, o patriotizmu, pisani su čistim narodnim jezikom, trezveno i određeno, sa blagim i poučnim tonom u izlaganju, dobivajući ponekad, uz romantičarsko-podsticajne akcente, i prizvuk moralno-sentimentalnog traktata.

Ova štiva su se držala bitnih kulturno-demokratskih načela iskazanih u njegovu "uvodu u prvi broj", uz pozdrav "novom vremenu" i "novim uredbama" koje ono donosi. Ove preporoditeljske postavke Kurtćehajić je dosljedno sprovodio u svome kratkom radu i životu, ispunjenom neimaštinom i sjetom zbog neostvarene intimne želje za Evropom, "da naučim francuski jezik, kojim se na Zapadu najviše govori", čemu je dodao ispovijednu napomenu: "Samo slovenski znam jer se ovdje najviše govori tijem jezikom." Tako je Sarajevski cvjet- nik, ispunjavan Kurtćehajićevim člancima, uz osvrt od Istoka prema Zapadu, najavio pokret narodnog buđenja i bosansko-muslimanskog slavenskog duha, koji će kroz ovako otvorena vrata nezaustavno krenuti petnaest godina kasnije, obuhvatiti cio narod i trajati puna tri desetljeća.

##submission.downloads##

Objavljeno

2001-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci