Visočke vakufname i dokumenti o uvakufljenjima (od XVIII do XX stoljeća)
DOI:
https://doi.org/10.51719/25663267.2023.30.44.71Ključne riječi:
Visoko, vakuf, vakufnama, sidžil, arhiv, Gazi Husrev-begova biblioteka, nacionalizacijaSažetak
U ovom radu fokus interesovanja stavljen je na vakufname i srodne osmanske dokumente koji se odnose na vakufe urbanog dijela grada Visoko. U uvodnom dijelu ponuđen je kraći pregled poznatijih visočkih vakufa nastalih u periodu od XV do XVIII stoljeća. Uvidom u sadržaj originalnog teksta vakufnama, njihovih prijevoda i obrada, kao i dosadašnje naučne literature, predstavljeni su najznačajniji vakufi i njihovi vakifi na području Visokog. Nakon ovog pregleda slijedi dio koji se bavi obradom visočkih vakufnama, te ostalih dokumenata nastalih na osmansko-turskom jeziku koji se odnose na vakufe osnovane u periodu od XVIII do XX stoljeća. Obrađene vakufname su većim dijelom zabilježene u sidžilima vakufnama, kao i sidžilima Sarajevskog šerijatskog suda, a pojedine prijepise pronalazimo i u Hronici Muhameda Enverija Kadića. Prilikom obrade svakog vakufa primarno se pristupilo analizi dokumenta, a potom su predstavljeni rezultati istraživanja neobrađene arhivske građe pohranjene u Medžlisu Islamske zajednice Visoko. Pored vakufnama, tragom visočkih vakufa, obrađene su i dvije vasijetname, hudžet, jedna zabilješka iz sidžila i jedan darovni ugovor na bosanskom jeziku. U radu se nastoji uspostaviti povezna linija između trenutka osnivanja vakufa i njihovog sadašnjeg stanja.