The scriptorium in Foča in XVI th century

  • Kasim Dobrača, ef
Keywords: islamizacija, prepisivanje knjiga, skriptorij, arapsko pismo, Sadr aš-Šari'a

Abstract

Some people in Bosnia were professional transcribers. Sometimes they collectively copeid old books, by copying different parts of a book separately and after the copying was finished the separated parts of the book were binded into one book. Such organized collective work was in practice in Foča, an important cultural centre in the 16 th century Bosnia. A manuscript dealing with the Islamic law under the title »Sadr aš-Šarí'a, a commentary to the work al-Wiqaya, gives evidence that in Foča there was a group of benefactors who subsidized the book copying. The benefactors hired a group of copyists, each of them had to copy determined part of a book for a benefactor. Each of the benefactors gave his contribution (vakuf) for the completed book. On the above mentioned manuscript worked 25 learned men. Among them there were some benefactors. The copies were corrected, the chief corrector was the dilligent professor (muderis) Šaban efendija Nevesinjac, a distinguished person in the field of science and culture in Bosnia of that time. This manuscript was finished in Foča 996 A. H. (1587 A. D.)

Author Biography

Kasim Dobrača, ef

Kasim Dobrača je rođen 1910, godine u vragolovima (Rogatic). Poslije mekteba i osnovne skole dolazi u Sarajevo i upisuje se u Gazi Husrev-begovu medresu školske 1920/21. godine.
Iza toga odlazi u Kajro i upisuje se na "El- Azhar" i studira ulumi diniju (akaid, fikh, tefsir, hadis) i uporedo arapski jezik sa književnoscu,, Diplomirao je 1935. Po povratku u Sarajevo jednu godinu radi kao vjeroučitelj u građanskim školama a nakon toga biva postavljen za muderisa u "Islamskoj zenskoj vjerskoj skoli" (kasnije "Ženska medresa") i uskoro u Gazi Husrev-begovoj medresi, gdje ostaje do maja 1947. godine, kada je uhapsen pod optuzbom da je organizirao grupu koja ce raditi na rušenju postoječeg režima u Jugoslaviji, mada se pouzdano zna da takva organizacija niti je postojala niti je Kasim Dobrača bio njen organizator, sto je on i na sudjenju dokazo. Ipak je osudjen na petnaest godina strogog zatvora sa prisilnim radom i gubitkom gradjanskih prava od pet godina po izdržanoj kazni. Poslije odležanih devet godina pusten je na slobodu zbog narušenog zdravlja uslijed teških tortura u zeničkoj robijasnici i uskoro primljen je na rad u Gazi Husrev-begovu biblioteku. Plod njegovog rada su dvije knjige "Kataloga rapskih, turdkih i perziskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu". U Gazi Husrev-begovoj biblioteci ostaje do avgusta 1979. godine kada odlazi u penziju.
Kasim Dobrača je bio poznat kao dobar vaiz pa je jedno vrijeme bio stalni vaiz Begovoj dzamiji, a držao je vazove po mnogim mjestima u BiH kao i seminarima Udruzenja ilimijje. Prvi rad Kasim Dobrača je objavio u "Glasniku VIS-a", a od tada pa do smrti objavio je oko stotinu clanaka, rasprava, osvrta ili cijelih monografija. Napisao je desetak radova iz kulturne historije Bosnjaka. Osim u "Glasniku" saradjivao je u "El-Hidaji", "Novom beharu", "Kalendaru Gajreta" i dr. Posebno su stampana njegova djela: "Kadijanje i Ahmendije / Kadijanizam i Ahmedizam /" (1938.), "Kloni se zla. Isamsko gledanje na stetne navike" (1974.)
Kasim Dobraca je 3. novembra 1979. godine preselio na ahiret.

Published
1972-12-31
How to Cite
Dobrača, K. (1972). The scriptorium in Foča in XVI th century. Anali Gazi Husrev-Begove Biblioteke, 1(1), 67-74. Retrieved from https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/6
Section
Articles