Osmansko osvajanje Srbije 1690. godine prema al-Qasīdi a . l-lāmiyyi al-balġrādiyyi

Autor(i)

  • Haso Popara
  • Semir Rebronja

Ključne riječi:

kasida, al-Barzanǧī, Osmansko Carstvo, Srbija, Beograd, historija, stilistika

Sažetak

U radu se daje kratak pregled događaja poslije poraza Osmanlija pod Bečom 1683. godine, s posebnim osvrtom na njihovo gubljenje teritorija na području današnje Srbije, Kosova i Makedonije, te kontraofanzive koju je protiv Habzburgovaca, krajem 1689. i u ljeto 1690. godine, pokrenuo veliki vezir Mustafa-paša Ćuprilić, tokom koje su Osmanlije uspjele povratiti najveći dio izgubljenih gradova i tvrđava južno od rijeke Save, uključujući i sami Beograd. U fokusu rada je, do sada, neobjavljena al-Qaṣīda al-lāmiyya al-balġrādiyya Muḥammada b. ʻAbdurrasūla al-Ḥusaynīja al-Barzanǧīja (1630-1691), muftije šafijske pravne škole (mezheba) u Medini, koji je, kao direktni učesnik pohoda na Srbiju 1690. godine, bio u sviti velikog vezira Mustafa-paše Ćuprilića. U radu se daju: kratak osvrt na historijat razvoja kaside, kao poetske forme, u drevnom, klasičnom i postklasičnom periodu arapsko-islamske književnosti, kraća analiza stilskih figura koje su u kasidi zastupljene, detaljna biografija i bibliografija autora, integralni tekst izvornika na arapskom jeziku iz rukopisa br. 2154/6, koji se čuva u Fejzullah-efendijinoj biblioteci u Istanbulu i prijevod kaside na bosanskom jeziku, s opširnim podnožnim bilješkama o hronologiji pohoda, objašnjenjima imena mjesta, gradova i tvrđava, te osnovnim podacima o najznačajnijim ličnostima koje se u kasidi spominju. U prilogu rada daju se i faksimili izvornika.

##submission.downloads##

Objavljeno

2018-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci