Položaj i uloga Islamske vjerske zajednice i "Gajreta" u društveno-političkom životu muslimana početkom 30-ih godina ovog stoljeća

Autor(i)

Sažetak

U drugom dijelu 1928. godine proces duboke složene krize u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, sa značajnim i naročito karakterističnim manifestacijama u regionu Bosne i Hercegovine, postajao je sve dublji i dublji, tako da su svi događaji i akcije iz tog vremena bile odraz stanja u manjoj ili većoj mjeri trenutne situacije u zemlji.


Ti fenomeni bili su posebno eksplicitni u vrijeme diktature od 6. januara, kada je državni režim kroz reorganizaciju islamske vjerske zajednice i uz potpunu podršku lidera najvećeg muslimanskog kulturnog i udruženog društva "Gayret" učinio napore da vršiti politički pritisak na muslimane. U skladu sa takvom politikom, režim koji je uspostavljen 6. januara, ukidanjem autonomije Islamske vjerske zajednice i uvođenjem vjerske organizacije pod kontrolom države, htio je da zaustavi uticaj Jugoslovenske muslimanske organizacije, koja je do tog trenutka  bila vodeća muslimanska politička partija. U cilju postizanja tih ciljeva, režim se oslanjao na pro-vladine muslimanske političare, između ostalog i na lidere društva "Gayret" čije težnje nisu   bile ograničene samo na liderstvo u sferi kulturnog života.


Oni su takođe pokušavali da postanu (politički predstavnici Muslimana, s obzirom na to da je "Gayret" društvo bilo pogodna platforma za politički uticaj na mase. Međutim, pokušaji režima da pridobiju muslimane za svoju politiku i da ih odvoje od Jugoslovenske muslimanske organizacije nisu bili uspješni.


Kada je M. Stojadinović došao na vlast i kada je ponovo uspostavljena autonomija Islamske vjerske zajednice, politički uticaj gore navedenih političara završio je i bio je ograničen samo na "Gayret" društvo i poboljšanje obrazovanja i kulturnog života Muslimana kroz to.

##submission.downloads##

Objavljeno

1985-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci