Značajniji vakufi na područiju jugoistočne Bosne

Autor(i)

Sažetak

Mnogi vakufi su osnovani u Hercegovini tokom perioda turske i austrijske vladavine, ali je nemoguće utvrditi njihov pravilan broj jer su vakufnami uništeni ili nestali. Bili su uglavnom evladijet-vakufi, i. e. porodični vakufi, čiji su prihodi samo delimično trošeni na pravi vakuf biznis, dok je ostatak bio podeljen među potomke vakifa.
Uspostavljanje vakufa u Hercegovini počelo je odmah nakon što su ga Turci osvojili. Turci nisu doneli samo novi društveni sistem već i novu religiju islama. Zbog toga je u svim mestima osvojena, počela izgradnja raznih islamskih spomenika itd. Izgradnja ovih zgrada zahtijevala je osnivanje vakufa čiji su fondovi podržali njihovo održavanje. Vakufi Hercegovine su opisani prema administrativnim okruzima današnjeg dana. Osnivači ovih vakufa bili su iz različitih klasa društva tada različit od malih majstora i trgovaca visokim državnim zvaničnicima. Ovde je potrebno napomenuti da su svi vakufi Hercegovine sa izuzetkom džamija uzurani, eksproprisani, nacionalizovani i uništeni.

U Mostaru, glavnom i najvećem gradu u Hercegovini, osnovano je više od 150 vakufa. Najveći vakifovi Mostara bili su: Mehmed-beg Karađoz, Nesuh-aga Vučjaković, Ćejvan Ćehaja, Mehmed-paša Ksokija, Derviš-paša Bajezidagić, Ibrahim-aga Šarić i hadži- Ahmed Lakišić. U Stocu je osnovano više od 50 vakufa među kojima su najbogatiji: Ismail-kapetan Šarić, Hadži Alija Hadžisalihović i Ali-paša Rizvanbegović. Veliki vakifovi su takođe: Hadži Ali-aga, sin Musa-aga iz Počitelja, Mustaf-aga Ljubinac (Kizlar-aga) iz Ljubinja, Defterdar Husein ef. iz Uboškog (opština Ljubinje), Ali Ćafi ef. iz Nevesinja, Mehmed spahija Zvizdić iz Gacka, Osman-paša Kazanac iz Kazanaca, Hasan-paša Predojević iz Bileće i Osman-paša Resulbegović iz Trebinja.

##submission.downloads##

Objavljeno

1983-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci