Kasaba Novo Jajce/Varcar vakuf i utjecaj kreditiranja kizlaraginog vakufa na njen razvoj krajem 16. i tokom 17. stoljeća

Autor(i)

Ključne riječi:

Vakuf KIzlarage, Nova kasaba/Varcar Vakuf, vakufska kreditiranja, vakufski defteri

Sažetak

U radu se govori o izuzetno velikom iznosu novčanih sredstava namijenjenih za jednu malu kasabu kao što je bilo Novo Jajce/Varcar Vakuf. Radilo se o iznosu od 674100 akči kojim je uspostavljena navedena kasaba i pokrenut njen brzi razvoj krajem 16. i početkom 17. stoljeća. Navedena uvakufljena sredstva su predstavljala drugi najveći novčani vakuf na području Bosanskog ejaleta, odmah iza Gazi Husrev- begovog vakufa od 944794 akče.

Navodi se da su sačuvani spiskovi registracija oko 1724 vakufska kredita. Na osnovu načina bilježenja registracija koji je identičan bilježenju registracija u najstarijim sidžilima sarajevskog suda iz 1565. godine, te na osnovu analize nekoliko kasnijih deftera: deftera ribha, deftera murabehe i residat deftera, kao i na osnovu deftera kontrole vakufskog poslovanja ovjerenog na sudu iz 1624. godine, može se zaključiti da su ovi dijelom rasuti listovi deftera nastali najvjerovatnije neposredno nakon sastavljanja vakufname 1595. godine. Utvrđeno je da se navedenim kreditima nije inicirao samo razvoj navedene kasabe nego i razvoj širokog područja između Jajca i Varcar Vakufa, pa čak je nekoliko kredita bilo dodijeljeno i u Banjaluku. Krediti su dodijeljivani i gradskom i seoskom stanovništvu kao što su dodijeljivani i muslimanima i kršćanima. Iz spiskova se vidi da su kredite dobijali svi oni koji su bili sposobni (ehalija) da preuzmu kreditne obaveze kako u svrhu razvoja same kasabe tako i u svrhu kultiviranja, obrade i krčenja zemljišta u brojnim selima koja su u radu na osnovu deftera spomenuta.

Također je ukratko opisano, do uništenja vakufske glavnice i raseljavanja stanovništva 1697. godine, stanje u kasabi u čijem je razvoju KIzlaragin vakuf predstavljao najvažniju lokalnu ustanovu budući da Varcar Vakuf nikada nije imao svoju sudnicu odnosno osmansku mahkemu sa njenim poznatim nadležnostima. Uočava se da je prelazak iz statusa sela Gornja Kloka u status navedene kasabe bio višedecenijski proces jer se određeni dio stanovništva u novoosnovanoj kasabi i dalje bavio stočarstvom i zemljoradnjom. Analizom vakufskih deftera je utvrđeno kako su se u pojedinim vremenskim razdobljima mijenjali nazivi vakufske dobiti.

##submission.downloads##

Objavljeno

2015-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci