Prevodilački rad Fehima Spahe

Autor(i)

Ključne riječi:

Truski jezik, Arapski jezik, Musa Ćazim Ćatić, Zaboravljena ljubav (Aşk-i memnu), Endžumenda Ekrema Talua Čigra (Topac), Babur Šahova Sedžada (Babür Šah'ın Seccadesi), Jedna nedužna prevara (Masumane Bir Hile), Treš¬nje (Kızılcık Dalları), Tetka Hava (Havva Teyze), Na oporavak (Nekâhat), S usana na srce (Dudaktan Kalbe, Halide Edip Adivar Bolja na srcu (Kalp Aûrısı) i Handana (Handan), Zaostale bilješke umrle žene (Olmüs Bir Kadının Evrak-ı Metrukesi, Saliha Harnima Halid Zija Ušakligila (Halit Ziya Uşakligil), Kad sunce zalazi (Gün batarken), Vesaf Kadrija (Vesaf Kadri Moralizade) Safija, Rešad Nuri Gintekinov (Reşat Nuri Güntekin) Çalikuşu, Moliereovih Les fourberies de Scapin, Hayati Hakikiyye Sahneleri, Muallim Nadžijev (Muallim Naci), Husein Džahidova (Hüseyin Cahit Yalçin), Nekoji narodni običaji i tradicije muslimana u Podgorici, Turski rudarski zakoni, Staroslovenski crkveni stihovi u arapskom pismu, Naši narodni nazivi mjeseci u turskim kalenda¬rima iz sedamnaestog vijeka, Prve kavane su otvorene u našim krajevima, Jedan turski dokumenat o Krbavskoj bitci 1493, Pobuna u tuzlanskom srezu polovicom XVIII vijeka, Još jedan neobjavljen dokumenat iz pokreta Husejn kapetana Gradaščevića, Arapski, perzijski i turski rukopisi Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu, Ustanak srbske raje, njihovo ugušenje i izbavljanje grada Beograda

Sažetak

Članak nam govori o Fehimu Spahi, jednom od najplodnijih prevoditelja sa Orijentalnih jezika. Iako je prevodio sa tri orijentalana jezika ( Arabski, Turski, Perzijski ), sebe je skromno predstavljao kao prevodioca za Tursku proznu književnost. Na ovom polju stoji rame uz rame sa Musom Ćazimom Ćatićem, najplodnijem prevodiocu Turske poezije. Autor ovog članaka poentira na Spahinu posebnu zaslugu pri prevođenju Turskih dokumenata koji se tiču historije Jugoslovneskih zemalja. Spaho je prevodio dokumente kao materijala za svoja proučavanja, također za upotrebu drugih historičara koji nisu bili familijarni sa Turskim jezikom, među kojima treba spoemnuti akademika Hamdija Kreševljaković i Doktor Ćiro Truhelku.

##submission.downloads##

Objavljeno

1972-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci