TY - JOUR AU - Dobrača, Kasim PY - 1972/12/31 Y2 - 2024/03/28 TI - Skriptorij u Foči u XVI stoljeću JF - Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke JA - AGHB VL - 1 IS - 1 SE - Članci DO - UR - https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/6 SP - 67-74 AB - <p><span lang="HR">&nbsp;</span></p><p><span lang="HR">Prije izuma štamparije ljudi su svugdje u svijetu umnožavali knjige i širili ih prepisivanjem (manuskripta). Zato je knjiga bila, srazmjerno, u to vrijeme, rijetka i skupocjena. Otuda nam se sačuvao mali broj pisanih podataka, bilo knjiga ili dokumenata, iz vremena starih kultura. Možda bi se brojnost i raširenost knjige i biblioteka, u to prepisivačko doba, mogla uzeti kao najbolje mjerilo kulturnog života i stupnja kulturne djelatnosti ljudi u njemu. Ako sa tog stanovišta bacimo pogled na brojno stanje rukopisnih knjiga i biblioteka u islamskom svijetu, na području islamske kulture, onda dolazimo do značajnog zaključka, da je kulturna djelatnost u tom svijetu bila u prošlosti vrlo živa i interes za knjigu veoma velik. Izdavanje knjiga u tom svijetu, iako je to bilo putem prepisivanja, naglo se razvijalo. Islamske biblioteke u Španiji, kao i one u drugim centrima islamskog svijeta, - Bagdadu, Kairu, Buhari, Semerkandu, Istanbulu i drugim, - brojale se nekad na desetine, pa i stotine hiljada svezaka raznih djela.</span></p><p><span lang="HR">Prepisivačka književnost postojala je i cvala i kod nas u Bosni, još za vrijeme kraljevstva, prije dolaska Turaka u ove krajeve. Ta najstarija prepisivačka bosanska književnost sastojala se, uglavnom, od vjerskih knjiga, koje su prepisivane za mnoge crkve. Bilo je tu i apokrifa, i nešto svjetovnih, knjiga. Centri prepisivanja i čuvanja tih knjiga bili su, uglavnom, samostani i manastiri.</span></p><p><span lang="HR">Dolaskom Turaka u Bosnu (1463.), ovdje se počinje razvijati i jedna nova, istočna, ili islamska kultura. Jedan veliki udio našeg naroda u Bosni i Hercegovini prihvatio je tu kulturu i počeo je razvijati i njegovati kao svoju. Tako, prepisivačka djelatnost kod nas dobiva tada još jedan novi smjer, orijentalni.</span></p><p><span lang="HR">Islamizacijom jednog dijela našeg naroda te njegovim usvajanjem arapske, odnosno islamske kulture, širilo se i kod nas arapsko pismo, kao i knjiga pisana arapskim pismom i jezikom. Tako su naši ljudi ubrzo pokazali živ interes za novom knjigom. Oni su veliki broj knjiga donosili s Istoka, iz raznih naučnih centara, i jednim dijelom su i sami pisali, a većim dijelom prepisivali za naše domaće potrebe. Naročito se mnogo prepisivalo u medresema, koje su kod nas, u šesnaestom stoljeću i kasnije, u velikom broju otvarane. Može se reći, da su mnoge - ako ne svaka od tih medresa - bile u neku ruku i prepisivačke škole, gdje su učenici prepisivali knjige, bar za svoje potrebe. Tako su kod nas u Bosni nastale brojne biblioteke, privatne i javne (vakufske), kojima su se služili mnogi naši ljudi, željni nauke.</span></p> ER -