@article{Jahić_2017, title={Određenost i neodređeneost u Kurʼanu}, volume={24}, url={https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/549}, abstractNote={<p>U radu se govori o kategoriji određenosti i neodređenosti, uglavnom subjekta (<em>musnad ilayhi</em>) i predikata (<em>musnad</em>) sa sintaksičko-semantičkog aspekta na primje- rima kurʼanskog teksta. Osim što imaju značajnu ulogu u uspostavljanju ispravnih sintaksičkih konstrukcija i razumijevanju funkcija riječi u rečenici, određenost i neo- dređenost predstavljaju, također, značajna stilistička sredstva kojima se, s obzirom na raznovrsnost načina njihovog ostvarivanja, naročito određenošću, osim stilističkih efekata postižu i različita specifična značenja. Zbog toga je istraživanje i analiziranje kategorije određenosti/neodređenosti u kurʼanskom iskazu posebno značajno za razumijevanje i tumačenje Kurʼana. Određenost subjekta postiže se ličnom zamjenicom, vlastitom imenicom, odnosnom zamjenicom, pokaznom zamjenicom, određenim članom, aneksijom i vokativnom partikulom <em>yāʼ</em>.</p> <p>Imenica u poziciji predikata imenske rečenice u osnovi je neodređena imenica. Međutim, pošto predstavlja obavijest o subjektu, predikat može biti i određen ukoliko se u poziciji predikata nalazi imenica i da je takva rečenica suvisla. U tom slučaju postižu se i drugačija značenja. S obzirom na to da je izvorno stanje subjekta određenost, u poziciji subjekta može biti i neodređena imenica općeg značenje, ali samo u slučaju kada je u rečeničnom kontekstu po značenju blizu određenoj imenici ili je na neki način bliže određena, najčešće atributom, čime se postiže restrikcija njenog značenja tako da postaje određenija i po značenju bliža određenoj imenici. S obzirom na to da je izvorno stanje predikata imenske rečenice neodređenost, ovakvim predikatom izriče se isključivo obavijest o subjektu, što i jeste osnovna funkcija predikata.</p> <p> </p>}, number={38}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Jahić, Mustafa}, year={2017}, month={Dec.}, pages={49–75} }