@article{Karčić_1983, title={Međunarodno regulisanje vakufiskih pitanja u jugoslovenskim zemljama}, volume={6}, url={https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/482}, abstractNote={<p>Odnosi koji su postali postojani u pogledu uvakufljene imovine regulisani su unutrašnjim državnim zakonima muslimanskih zemalja. U Osmanskoj imperiji oni su se sastojali od normi islamskog prava (ahkamu-l-evkaf) koje su formulisane u okviru muslimanske pravne nauke i normi osmanskog državnog zakonodavstva.<br>U periodu slabljenja i kolapsa osmanske vlasti i uspostavljanja nacionalnih država na jugoslovenskim teritorijama, vakufski poslovi su usaglasili međunarodnu regulativu. Ovaj rad usmjerava pažnju na međunarodne zakone koji regulišu vakufske poslove proučavajući društvene i političke okolnosti u kojima je se zateklo.</p> <p><br>U prvom periodu vakuf je tretiran kao Osmanska državna imovina (srpska država I i II ustanka). Međunarodne pravne odluke (Konvencija o Akrimanu 1826 i Mirovni ugovor Edrene 1829), poput unutrašnjih pravnih odluka Osmanskog carstva na njihovoj osnovi ne pominju vakufe, već regulišu položaj muslimanskog stanovništva, njihovu privatnu imovinu i imovinu Osmanskog carstva na način koji određuje sudbinu vakufa.<br>Za muslimansku populaciju nije postojala mogućnost daljeg boravka na teritoriji Srbije. Vakufska imovina u regionima, odakle je uklonjena muslimanska populacija, postala je vlasništvo Pravoslavne crkve.<br>Mirovni ugovor u San Stefanu iz 1878. tretira vakufe na isti način kao i imovinu Osmanske države. Berlinski ugovor iste godine, kao revizija mira iz Svetog Stefana, stavlja vakufsku imovinu u okviru muslimanske imovine u regionima aneksiranim u Srbiji i Crnoj Gori. Vakufi su i dalje bili povezani sa osmanlijskom državom, a ne sa lokalnom muslimanskom populacijom. Ali ove obaveze nisu ispunjene.<br>Sporazum između Turske i Srbije iz 1914. godine upravo označava položaj muslimana na teritorijama koje su aneksirane srpskoj državi posle balkanskih ratova 1912-1913.</p> <p><br>Nakon I W. W. mirovni sporazum između Austrije i Jugoslavije tretira muslimane kao vjersku manjinu i obavezuje jugoslovensku državu da daju sve neophodne prednosti i dozvole vakufima.<br>Iako međunarodno pravne obaveze koje se tiču vakufa često nisu izvršene, njihova studija je neophodna za istoriju ove institucije na jugoslovenskim zemljama.</p> <p> </p>}, number={9-10}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Karčić, Fikret}, year={1983}, month={Dec.}, pages={141–154} }