@article{Mehmedović_2015, title={Abdulkerim-efendija defterdarija Zuhdi Sarajlija i njegov spjev Šurut-i Islam}, volume={22}, url={https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/329}, abstractNote={<p>Abdulkerim Zuhdi Defterdarija, kadija i pjesnik, nije posve nepoznat našoj jav- nosti, jer su ga spominjali prethodni autori poput Handžića, Hadžijahića, Stojakovića i drugih. Potječe iz poznate hanedanske i alimske porodice Defterdarija iz Sarajeva koja je dala više alima, kadija, muderrisa, državnika (Abdullah-paša Defterdarija). Rođen je u Sarajevu početkom 19. stoljeća, a umro, također, u Sarajevu 1897. godine. Bio je toliko ugledan da je smatran Božijim prijateljem (<em>evlija</em>).</p> <p>Bavio se književnim radom na orijentalnim jezicima. Napisao je više pjesama na turskom jeziku, većinom tariha, ali i jednu podulju pjesmu o Sarajevu. Prezentirao ju je svojevremeno Mehmed Handžić uz skromne podatke o njenom autoru. Jedan rukopisni kodeks, koji predstavlja Zuhdijev autograf, čuva se u Arhivu Srpske Akademije nauka (br. 147) u Beogradu. Defterdarević se veoma uspješno bavio kaligrafijom i prepisivanjem orijentalnih rukopisa, Poznato je nekoliko njegovih levhi i više prijepisa orijentalnih rukopisa.</p> <p>Rukopis kojim smo se služili također se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, R-9651. Prepisan je crnom tintom, lijepim, vokaliziranim nashi pismom na 14 strani- ca srednje veličine. Tekst je oivičen dvjema crvenim linijama. Imaju kustode. Koliko mi poznajemo Zuhdijev rukopis, ovo bi mogao biti njegov autograf. Na to bi mogla ukazivati i jedna intervencija u tekstu gdje je precrtana riječ Džennet, a umjesto nje upisana riječ Ne’im. U ovom radu ponudit ćemo transliteraciju cijelog spjeva koji broji 282 stiha.</p> <p> </p>}, number={36}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Mehmedović, Ahmed}, year={2015}, month={Dec.}, pages={151–186} }