@article{Pelidija_2010, title={Prošlost Tešnja i njegove okoline u XVIII stoljeću}, volume={17}, url={https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/215}, abstractNote={<p>Među značajnijim gradovima osmanskog perioda u Bosni i Hercegovini, Tešanj zauzima istaknuto mjesto. Za razliku od većine urbanih sredina koje su nastale i razvile se u XV i XVI stoljeću, Tešanj je svoj urbani, privredni i vojni razvoj počeo bilježiti nakon Karlovačkog mirovnog ugovora 1699. godine. Da bi se shvatili razlozi zbog čega u odnosu na druge gradove Bosanskog ejaleta njegov razvoj kasni, bilo je potrebno navesti konkretne činjenice koje su uticale na takvo stanje. O svemu tome više je napisano u uvodnom dijelu.</p> <p>Posebna pažnja poklonjena je prilikama u Tešnju i njegovoj okolici na prijelazu iz XVII u XVIII stoljeće. Najznačajniji događaj iz toga vremena je uspješna odbrana Tešnja i njegove tvrđave od habzburške vojske koju je predvodio princ Eugen Savojski. Bio je to jedini njegov vojni neuspjeh u pohodu na Bosanski ejalet oktobra i novembra 1697. godine.</p> <p>Tek poslije ovih uvodnih napomena, može se govoriti o Tešnju i njegovoj okolici u XVIII stoljeću. U ovom dijelu rada date su osnovne informacije o administrativnom uređenju i urbanom izgledu grada. S pravom je dužna pažnja posvećena Tešanjskoj kapetaniji i Tešanjskoj tvrđavi. Tu je navedeno više podataka o vojnom značaju ovog kraja u daljim planovima uspješnije odbrane ovog dijela Bosne u navedenom stoljeću. Pored dosadašnjih saznanja o Kapetaniji i njenim kapetanima, donesene su i neke manje korekcije u vezi s tim. Zbog svog značaja donešeni su potpuniji podaci o tešanjskoj tvrđavi, njenoj dogradnji i broju posade.</p> <p>Radi boljeg razumjevanja prilika u ovom gradu i njegovoj okolici, prikazani su društveni život i socijalne prilike koje su bile karakteristične za stanovništvo Tešnja. Iz brojnih neobjavljenih i objavljenih izvora, te stručne literature u ovom dijelu rada prikazana su brojna i vrlo interesantna dešavanja u svakodnevnom životu sultanovih podanika ovog kadiluka. Zbog posebnosti koju je Tešanj imao u vrijeme velike bune koja je trajala u Bosanskom ejaletu od 1747. do 1757. godine, detaljno su tematski i hronološki prikazana sva dešavanja narodnog nezadovoljstva ljudi ovog kraja prema predstavnicima lokalne i pokrajinske vlasti. U svemu tome centralnu ulogu imao je bivši sarajevski, a zatim tešanjski kadija Abdurahman Muharemija. Na ovom mjestu prezentirani su brojni događaji koji se odnose na ovog najistaknutijeg vođu pobune, kao i njegov tragičan kraj. Posljednji dio rada posvećen je tešanjskoj čaršiji i njenoj privrednoj djelatnosti, te najznačajnijim privrednim djelatnostima stanovništva Tešnja i njegove okolice tokom XVIII stoljeća.</p>}, number={31}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Pelidija, Enes}, year={2010}, month={Dec.}, pages={85–112} }