@article{Bayir_2010, title={Važnost osmanskih arhiva s aspekta proučavanja Rumelije}, volume={17}, url={https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/213}, abstractNote={<p>Predsjedništvo Ureda osmanskih arhiva (Osmanlı Arşivi  Daire  Başkanlığı), kao dio strukture Općeg upraviteljstva državnih arhiva vlade Republike Turske (<em>Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü</em>), zauzima cijenjenu poziciju među svjetskim Kako prema broju dokumenata koje sadrži, tako i prema naučnom i kulturološkom značaju tih dokumenata, to je jedan od najvećih svjetskih arhiva. U njemu se nalaze podaci i dokumenti koji se odnose na historiju blizu četrdeset evropskih i sjevernoafričkih te nekoliko azijskih zemalja koje su imale kontakta s Osmanskim carstvom, među kojima je i Bosna i Hercegovina.</p> <p>Arhivska građa u Osmanskom arhivu razdvojena je na deftere i pojedinačne dokumente, a oni se opet moraju istraživati prema klasifikaciji deftera i pojedinačnih dokumenata koji su nastali prije i poslije tanzimata. U ovom radu dati su samo podaci o fondovima i katalozima koji se odnose na Rumeliju (Balkan), a nalaze se unutar bogatog materijala Osmanskoga arhiva. Najznačajniji među ovdje prestavljenim fondovima jesu muhimme-defteri, ahkam-defteri, muhimme-kajmekama itd. Među njima, u ovom radu za nas su najinteresantniji Bosanski ahkam-defteri. Ovi defteri sastoje se od 9 knjiga koji obuhvataju odluke u periodu od 1155.-1285. god. po H. / 1742-1867. godine.</p> <p>Na osnovu pojedinih primjera dokumenata iz Kancelarije za tzv.povlaštene ejalete, među kojima je u jednom vremenskom periodu bila i Bosna i Hercegovina, mogu se podrobnije sagledati i određena zbivanja na našim prostorima u navedenom periodu.</p>}, number={31}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Bayir, Önder}, year={2010}, month={Dec.}, pages={45–64} }