Vakuf Mustafe Kotezlije u selu Kotezi u kotaru Ljubinje u građi Gazi Husrev-begove biblioteke
DOI:
https://doi.org/10.51719/25663267.2024.31.45.81Ključne riječi:
vakuf Mustafe Kotezlije, Gazi Husrev-begova biblioteka, mektebi ibtidaija, mektebska i vjeronaučna nastava, imami, mualimi, vjeroučiteljiSažetak
U Arhivu Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i drugim fondovima Gazi Husrev-begove biblioteke pronađeni su arhivski spisi nastali u periodu od 1894. do 1953. godine, koji bitno upotpunjuju dosadašnja historiografska saznanja o vakufu Mustafe Kotezlije u selu Kotezi, kotar Ljubinje. Prvi dio rada pruža podatke o nekretninama koje su gruntovno bile uknjižene na vakuf džamije u Kotezima, iz kojih se saznaje da je pravo ime vakifa Mustafa, a ne Mujo kako se do sada smatralo, te visini vakufskih prihoda koji su se trošili na imama i muteveliju. Drugi dio rada naučnoj javnosti predstavlja arhivske spise koji gradnju džamije u Kotezima vremenski situiraju u drugu polovinu XVII stoljeća i propituje, u konfrontaciji sa raspoloživim historiografskim saznanjima, narodno predanje da je pomenuta džamija najstarija u donjoj Hercegovini. Treći dio je posvećen arhivskoj građi o izgradnji zgrade mektebi ibtidaije u selu Kotezi, za koju se vjerovalo da potiče iz osmanskog perioda. Arhivski dokumenti pružaju brojčane podatke o upisu djece u ovaj mekteb i narodnu osnovnu školu u Kotezima, uz navođenje ekonomskih, političkih, kulturnih i drugih faktora koji su doprinijeli da vjerski život u Kotezima nikada nije postigao očekivani rezultat. Četvrti dio upotpunjuje biografske podatke o imamima, mualimima i vjeroučiteljima koji su službovali u Kotezima. Peti i posljednji dio bavi se demografskim posljedicama Drugog svjetskog rata tokom kojeg je koteška džamija teško oštećena.