Kur’an u rukopisnoj tradiciji Bosne i Hercegovine

Sažetak

Sa državnim i ekonomskim nastupanjem Osmanske imperije na Balkanu, od sredine XIV stoljeća, dolazi do velikih promjena na religijskim, kulturnim i civilizacijskim područjima života mnogih balkanskih srednjovjekovnih država i njihovog stanovništva. Bosna i Hercegovina (u studiji dalje ovo ime spominjaće se kraticom: BiH) jedna je od zemalja i država zapadnog Balkana u kojoj su se spomenute promjene snažno očitovale. Također, kad je posrijedi prepisivanje, iluminiranje i kaligrafsko pisanje Kurʼana, BiH je zemlja koja na zapadnom Balkanu zauzima istaknut položaj.

Izvori govore da se tradicija prepisivanja i iluminiranja Kurʼana, koja u BiH dolazi sa širenjem islama, uveliko oslanjala na ono što je u BiH već postojalo. Tokom poznog srednjovjekovlja u BiH je postojalo veliko poštovanje prema svetim kršćanskim knjigama katolika i pravoslavaca. Hvalov zbornik, najcjelovitije rukopisno djelo koje je preostalo od Crkve bosanske iz srednjeg vijeka, pokazuje visoke standarde iluminiranja i opremanja vjerskih knjiga. I to pokazuje da širenje islama u BiH od XV stoljeća nije pošlo sa ledine. U BiH je u poznim stoljećima srednjovjekovlja postojalo snažno vjersko kvasanje i gibanje. Dolaskom islama dolazi i do daljnjeg jačanja jednog ʻkulta knjigeʼ, sada se to ʻkultno štovanjeʼ osim prema Novom Zavjetu izražava i prema islamskoj temeljnoj knjizi – Kurʼanu. Sve od prvih primanja islama u BiH se Kurʼan počinje snažno štovati, kako kao – prema muslimanskom vjerovanju – usmena obredna Božanska Riječ na arapskom tako i kao pisana Božanska Riječ. Dakako, ovim dvjema – prema muslimanskoj vjerskoj praksi – svetim recepcijama Kurʼana, treba dodati i treću, tumačenje Kurʼana. BiH je imala, a i danas ima, istaknute protagoniste svjetskoga glasa na ove sve tri temeljne recepcije Kurʼana: A) milozvučnom recitiranju, B) kaligrafskom pisanju i C) intelektualnom i duhovnom tumačenju. Ova studija sažeto se usredsređuje samo na jednu od tih recepcija, na tradiciju prepisivanja, iluminiranja i kaligrafskog čuvanja Kurʼana u BiH, kao i na pobožni odnos prema pisanju Kurʼana općenito. U vezi s tim, u ovoj studiji prikazuju se BiH središta gdje se Kurʼan prepisivao, opisuju se najznačajniji uzorci pisanih primjeraka Kurʼana u BiH, podastiru se podaci o znamenitim kaligrafima, raspravlja se o štovanju prakse pisanja Kurʼana, prezentira se estetika rukopisa Kurʼana, i tome slično.