UDK: 821.163.42(497.6):027.7:01
Stručni rad
Amela Lepir
Gazi Husrev-begova biblioteka
amela.lepir@ghb.ba
Ejla Ćurovac
Gazi Husrev-begova biblioteka
ejla.curovac@ghb.ba
Privatna zbirka književnice Ajše Zahirović
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci
(pregled, značaj i bibliografija)
Sažetak
U radu je predstavljena privatna zbirka književnice Ajše Zahirović, koja je nedavno pohranjena u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Pored pregleda njenog književnog stvaralaštva, rad donosi i selektivnu bibliografiju njenih objavljenih djela. Cilj rada je da se ukaže na značaj privatnih zbirki u očuvanju i istraživanju kulturne i književne historije Bosne i Hercegovine, te da se afirmiše uloga specijalnih biblioteka u sistematičnom prikupljanju, obradi i dostupnosti građe. Poseban akcenat stavljen je na specifičnosti zbirke – knjige s posvetama, marginalije i raritetne naslove – koje svjedoče o intelektualnim interesovanjima i književnim vezama autorice čije su pjesme prevođene na brojne svjetske jezike. Rad ima za cilj da omogući istraživačima uvid u cjelokupno stvaralaštvo Ajše Zahirović i da posluži kao osnova za buduća književna, kulturološka i bibliotečka istraživanja.
Ključne riječi: Ajša Zahirović, privatna zbirka, poezija, bibliografija radova.
Uvod
Ajša Džemila Zahirović-Rudić (1931-2024) bila je bosanskohercegovačka književnica, kritičarka i antologičarka čije je djelovanje ostavilo trajan trag u kulturnom i književnom životu Bosne i Hercegovine. Njeno književno stvaralaštvo obuhvata poeziju, prozu, književnu kritiku i publicističke zapise, a posebno je zapažena njena uloga u afirmaciji ženskog književnog stvaralaštva.1 Objavljivanjem antologije Od stiha do pjesme : poezija žena Bosne i Hercegovine (1985) Zahirović je skrenula pažnju na kontinuitet i raznolikost poetskog izraza žena, čime je dala vrijedan doprinos književnoj historiografiji i otvorila prostor za nova istraživanja. Iako feministički i ginokritički aspekt njenog rada predstavlja važnu komponentu razumijevanja njenog doprinosa, on je dio šireg književnog i kulturnog angažmana kojim se Zahirović nametnula kao prepoznatljiva figura bosanskohercegovačke književne scene.2
Zbirka Ajše Zahirović, nedavno donirana Gazi Husrev-begovoj biblioteci, ima značajnu kulturnohistorijsku vrijednost. Ona ne govori samo o autoricinim čitalačkim navikama, intelektualnim vezama i književnom okruženju, nego i o jednom segmentu književnog i kulturnog života u Bosni i Hercegovini druge polovine 20. i početka 21. stoljeća. Posebno dragocjeni su primjerci s posvetama, bilješkama na marginama i rijetkim izdanjima, jer nadilaze uobičajene okvire biblioteke i otvaraju prostor za interdisciplinarna istraživanja. Time privatne zbirke postaju i svjedočanstva kolektivne književne i kulturne memorije.
Gazi Husrev-begova biblioteka, kao jedna od najstarijih i najznačajnijih kulturnih institucija u Bosni i Hercegovini, ima posebnu ulogu u očuvanju i valorizaciji ovakvih fondova. Njena misija ne podrazumijeva samo zaštitu i konzervaciju građe, već i njenu naučnu obradu i dostupnost široj javnosti.3 Uključivanjem privatnih zbirki u svoje fondove, Biblioteka omogućava njihovu integraciju u savremene tokove istraživanja, čime se stvara osnova za nova tumačenja i reinterpretacije književne i kulturne baštine. Time se potvrđuje i šira društvena uloga specijalnih biblioteka da budu most između individualnog pamćenja i kolektivne kulturne svijesti.
Ovaj rad ima za cilj da predstavi privatnu zbirku Ajše Zahirović pohranjenu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci te da kroz pregled njenog stvaralaštva i bibliografiju ukaže na značaj ovakvih zbirki u procesu očuvanja i istraživanja književne i kulturne historije Bosne i Hercegovine.
Istraživanje privatne zbirke Ajše Zahirović temelji se na kombinaciji bibliografske i književnohistorijske analize. Prvi korak podrazumijevao je sistematizaciju i klasifikaciju bibliotečke građe pohranjene u Gazi Husrev-begovoj biblioteci koja broji oko 1.100 jedinica na više svjetskih jezika. Poseban akcenat stavljen je na identifikaciju jezičke i sadržajne raznovrsnosti fonda, uključujući književna djela, antologije, periodiku, referentnu literaturu i druge publikacije.
U okviru građe posebno mjesto zauzimaju primjerci s posvetama autora iz različitih zemalja, što omogućava uvid u mrežu književnih i kulturnih kontakata Ajše Zahirović, a što može biti predmet novih istraživanja. Dodatna arhivska građa (pisma, fotografije, rukopisi) pohranjena je u posebnom fondu Biblioteke.
Rad se oslanja i na sekundarnu literaturu o književnom radu Ajše Zahirović (književne kritike, prikazi i eseji), a koja je dio ove zbirke, što omogućava da se njen opus i privatna biblioteka smjeste u širi kontekst bosanskohercegovačke i međunarodne književne scene. Metodološki okvir rada tako se temelji na interdisciplinarnom pristupu, povezujući književnu historiografiju i bibliografiju.
Kontekst i značaj privatnih zbirki
Privatne zbirke književnika i književnica u Bosni i Hercegovini predstavljaju neprocjenjiv izvor za proučavanje književne historiografije, bibliografije, sociologije književnosti i kulturne memorije. One odražavaju intelektualni i umjetnički svijet svojih vlasnika, omogućavajući sagledavanje njihovog stvaralaštva u kontekstu društvenih, kulturnih i historijskih prilika. Takve zbirke često ne sadrže samo djela autora već i kontekstualne materijale kao što su knjige, časopisi, bilješke, posvete, fotografije i arhivski dokumenti, što ih čini višedimenzionalnim izvorima za istraživanje.4
Gazi Husrev-begova biblioteka, sa skoro pet stoljeća dugom tradicijom, u svojim fondovima čuva iznimna knjižna blaga. Njeni fondovi obuhvataju više od stotinu pojedinačnih kolekcija – od džamijskih i medresanskih biblioteka do vrijednih privatnih i kućnih zbirki.5 Ove zbirke su zadužnice osoba koje su svoj život posvetile nauci, sakupljanju, prepisivanju i čuvanju knjiga, a bez njih Gazi Husrev-begova biblioteka ne bi bila ono što je danas – podsjetnik na prošlost i putokaz za budućnost generacijama koje dolaze.
Među najvažnijim historijskim zbirkama nalaze se: biblioteka Derviš-paše Bajezidagića iz 1593. godine, bogata rukopisima perzijske i turske književnosti; biblioteka Karađozbega, koja čuva unikatne rukopise mostarskih učenjaka i pjesnika; zbirka Osmana Šehdije Bjelopoljca i biblioteka Kantamirije iz XVIII stoljeća; Dženetićev vakuf; zbirka Elči Ibrahim-paše iz Travnika; te privatne zbirke Muhameda Enverija Kadića, Osmana Asafa Sokolovića, Muhameda Hadžijahića, Sinanuddina Sokolovića, Mehmeda Handžića, Ahmeda Smajlovića i mnogih drugih. Svaka od ovih zbirki doprinosi bogatstvu rukopisnog i štampanog fonda, obogaćujući historijski, književni i kulturni kontekst Bosne i Hercegovine.
U ovom kontekstu, zbirka Ajše Zahirović zauzima posebno mjesto. Sastoji se od oko 1.100 knjiga i časopisa na više od dvadeset svjetskih jezika, uključujući djela bosanskohercegovačkih autora poput Maka Dizdara, Safvet-bega Bašagića, Nasihe Kapidžić-Hadžić, Ćamila Sijarića, ali i međunarodnih autora poput Erike Dias, Blaža Koneskog, Teresinke Tereire i brojnih drugih. Fond uključuje, pored književnih djela i poezije, filozofske, sociološke i humanističke tekstove, što zbirku čini interdisciplinarno relevantnom.
Pored štampanih publikacija, zbirka sadrži i bogat arhivski materijal – fotografije, bilješke, posvete, pisma i dokumente – koji omogućava uvid u radni i intelektualni kontekst autorice. Ovi materijali svjedoče o kulturnim i društvenim tokovima u kojima je Ajša Zahirović djelovala i doprinose cjelovitom sagledavanju njenog stvaralaštva.
Zbirka Ajše Zahirović, kao i druge privatne zbirke smještene u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, potvrđuje važnost privatnog sakupljanja i zadužbine u očuvanju kulturne i književne baštine. Kroz raznolikost jezika, žanrova i tipova građe, zbirka omogućava istraživačima i historičarima književnosti pristup materijalima koji bi inače mogli biti izgubljeni ili nedostupni. Ona svjedoči o kontinuitetu i prijenosu znanja, kulturnih vrijednosti i književne tradicije te predstavlja vrijedan izvor za buduća istraživanja.
Književni rad Ajše Zahirović
Ajša Džemila Zahirović-Rudić u bosanskohercegovačkoj književnosti zauzima istaknuto mjesto, kako kao pjesnikinja, tako i kao istraživačica i priređivačica ženskog pjesništva. Njena poezija i proza obuhvataju širok tematski i stilski okvir – od lirskih razmišljanja i eseja do pjesama za djecu, s posebnim osvrtom na ženski doživljaj i iskustvo. Zahirović istražuje prostor između tradicije i savremenosti, dajući glas autoricama čiji su rad i doprinosi historijski marginalizirani.6
Kroz rad u antologizaciji ženskog književnog stvaralaštva Zahirović se suočava s pitanjem historijskog nestajanja spisateljica iz književne historiografije. Inspirisana drugim feminističkim talasom i težnjom da se prepoznaju i valoriziraju zaboravljene autorice, ona kroz rad naglašava važnost emancipacije ženskog stvaralaštva, kao i problematiku profesionalizacije i kulturne reprezentacije žena.7 Ovaj pristup uključuje osmišljavanje korpusa književnosti koja je bila marginalizirana i zahtijeva buduće analize, čime se antologije spisateljica pretvaraju u ključni resurs za feminističke i ginokritičke studije.
U svojim ranim tekstovima ona sumira vlastite stavove o historiji i savremenom stvaralaštvu pjesnikinja, naglašavajući kontinuitet od anonimnih autorica koje su izražavale talenat u svakodnevnim aktivnostima do savremenih pjesnikinja čija je poezija prepoznata.8
Zahirović je svoj doprinos antologizaciji bosanskohercegovačkog ženskog pjesništva podigla na najviši nivo knjigom Od stiha do pjesme : poezija žena Bosne i Hercegovine, koja predstavlja pionirski uvid u tradiciju ženskog stvaralaštva. Antologija objedinjuje različite generacije pjesnikinja, od prešućenih historijskih autora do savremenih pjesnikinja, s ciljem da se njihov rad približi čitaocu i kritici. Prikazi i kritike, poput onih Boška Lomovića, ističu rad Ajše Zahirović kao „izmirivanje računa s vjekovnom muškom nadređenošću u sferi poetskog stvaralaštva”, naglašavajući značaj njenog istraživačkog i priređivačkog doprinosa.9
Ajša Zahirović dobitnica je brojnih međunarodnih nagrada, među kojima se ističu Zlatna medalja „Golub mira” iz 1996. godine s poveljom, Povelja Australije, te mnoge druge. Jednu od svojih nagrada, „Zlatnu krunu” s takmičenja iz poezije u Seulu, Južna Koreja, poklonila je za muzejsku zbirku Gazi Husrev-begove biblioteke, uz nekoliko muzejskih eksponata i 35 monografskih publikacija. Povodom obilježavanja 481. godišnjice rada i postojanja Gazi Husrev-begove biblioteke, dodijeljena joj je i zahvalnica za doprinos radu i obogaćivanju fondova.10
Pregled privatne biblioteke Ajše Zahirović
Privatna biblioteka Ajše Zahirović obuhvata ukupno 1079 bibliotečkih knjižnih jedinica, što je svrstava među značajnije privatne književne zbirke pohranjene u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Fond je raznovrstan jezički i sadržajno i nudi vrijedne izvore za književno-historijska, bibliografska i kulturološka istraživanja.
Najveći dio građe čine izdanja na bosanskom/hrvatskom/srpskom jeziku (oko 496 jedinica). Značajan segment zauzimaju knjige i periodika na engleskom jeziku (153 jedinice), dok su u manjem broju zastupljeni naslovi na njemačkom, španskom, portugalskom, makedonskom, urdu, kineskom, japanskom, indijskom i turskom jeziku. Poseban i brojem vrlo značajan dio čine međunarodni časopisi i zbornici pjesama (više od 200 jedinica) objavljeni širom svijeta, često na jezicima kao što su malajski, urdu, hindi ili indonezijski, u kojima su objavljivane pjesme Ajše Zahirović. Na mnogim primjercima autorica je vlastoručno ostavila bilješke na koricama, navodeći tačnu stranicu na kojoj se nalazi njena pjesma ili zapis, čime je ova zbirka ujedno i bibliografski vodič kroz njeno međunarodno pjesničko djelovanje.
Sadržajno, fond se može podijeliti u nekoliko cjelina:
Vrijednost ove biblioteke ogleda se u činjenici da se ne radi samo o privatnoj čitateljskoj zbirci, nego o svjedočanstvu književne prakse i internacionalne afirmacije Ajše Zahirović. Posebno važna dimenzija je dokumentovanje njenih međunarodnih književnih mreža i kontakata – mnoge publikacije su pristizale kao rezultat saradnje, učešća na svjetskim kongresima pjesnika ili kroz direktnu razmjenu s autorima i urednicima širom svijeta.
Na taj način, zbirka funkcioniše kao autorska književna ostavština i kao kontekstualni izvor za istraživanje njene recepcije. Zbog obilja bilješki, marginalija i posveta, ova biblioteka može poslužiti za rekonstrukciju književne mreže Ajše Zahirović, ali i kao vrijedan materijal za istraživanja iz oblasti sociologije književnosti, bibliografije i komparativnih studija.
Bibliografija djela Ajše Zahirović
U nastavku je prikazana selektivna bibliografija djela Ajše Zahirović, raspoređena u nekoliko cjelina: autorske knjige, priređivački radovi i antologije, učešće u međunarodnim zbornicima, kao i sekundarna literatura i članci iz periodike koji se odnose na njen rad. Unutar svake cjeline djela su prikazana hronološki, radi preglednosti i lakšeg uvida u razvoj njenog stvaralaštva.
Autorske knjige
Priređivački radovi i antologije / školske čitanke
Poezija i članci u serijskim publikacijama
Učešće u međunarodnim antologijama i zbornicima
Sekundarna literatura o Ajši Zahirović
Značaj za istraživače i buduća proučavanja
Zbirka Ajše Zahirović posjeduje ogroman istraživački potencijal, jer ne predstavlja samo skup knjiga, časopisa i dokumenata nego složenu mrežu tragova jedne pjesnikinje, urednice i istraživačice. Kao takva, ona može biti polazište za niz interdisciplinarnih studija koje obuhvataju književnu historiju, feminističke i ginokritičke studije, kulturnu historiju Sarajeva i Bosne i Hercegovine, kao i proučavanje međunarodnih književnih mreža.
Jedan od ključnih potencijala zbirke ogleda se u njenoj ulozi u istraživanju ženskog književnog stvaralaštva u Bosni i Hercegovini. Zahirović je svojom antologijom Od stiha do pjesme (1985) započela proces rekonstrukcije i afirmacije ženske književne tradicije, a ova privatna biblioteka otvara mogućnost da se taj proces nastavi i proširi. Kroz sistematsku analizu građe istraživači mogu rekonstruisati mrežu pjesnikinja i autora koji su ušli u književni prostor zahvaljujući njenom radu te pratiti evoluciju ženskog pisma u specifičnim društvenim i kulturnim kontekstima.
Skoro sve knjige u zbirci sadrže posvete, što svjedoči o izuzetno bogatoj mreži kontakata Ajše Zahirović s književnicima i umjetnicima iz cijelog svijeta, a u privatnoj arhivi koja prati ovu biblioteku nalazi se veliki broj pisama i korespondencija sa svjetskim i domaćim književnim stvaraocima. Ovi dokumenti predstavljaju dragocjen izvor za razumijevanje procesa nastanka i recepcije stvaralaštva Zahirovićeve, ali i šireg kulturnog života. Posebno su važni za istraživače koji žele proučavati dinamiku književnih mreža, uticaj jugoslavenskog kulturnog prostora na međunarodnu scenu i obrnuto, kao i za one koje zanimaju intimne i intelektualne biografije autora i autorica njenog vremena.
U širem smislu, zbirka Ajše Zahirović ukazuje na važnu ulogu specijalnih biblioteka u očuvanju književne ostavštine. Specijalne biblioteke, kao što je Gazi Husrev-begova, omogućavaju da se očuvaju i valoriziraju doprinosi autora koji su često bili marginalizirani ili zaboravljeni u dominantnim književnim kanonima. Njihova funkcija nije samo čuvanje materijala, već i njegovo aktiviranje za nova čitanja, reinterpretacije i istraživačke poduhvate. Time one postaju ključni akteri u procesu osiguravanja kontinuiteta kulturnog pamćenja i izgradnje inkluzivnije književne historije.
Zaključak
Privatna biblioteka Ajše Džemile Zahirović-Rudić, koja je danas dio fonda Gazi Husrev-begove biblioteke, predstavlja izuzetno vrijedan kulturni i istraživački resurs. Kao zbirka od oko 1.100 knjiga i časopisa na različitim svjetskim jezicima, dopunjena fotografijama, ličnim bilješkama, posvetama i bogatom korespondencijom s domaćim i svjetskim književnim stvarateljima, ona svjedoči o raznovrsnosti književnog rada i međunarodnim kontaktima ove pjesnikinje.
Zbirka Ajše Zahirović može se posmatrati i kao vrijedan dokument kulturne historije Sarajeva, bivše Jugoslavije i šireg međunarodnog prostora. U njenom čuvanju i dostupnosti veliku ulogu ima Gazi Husrev-begova biblioteka, što potvrđuje koliko su specijalne biblioteke važne u očuvanju i valorizaciji privatnih fondova. Predstoji, ipak, zadatak detaljne obrade, katalogizacije i digitalizacije ove građe kako bi bila pristupačnija naučnoj i kulturnoj javnosti. Time se osigurava njena trajna zaštita, ali i nastavak života kroz nova čitanja, interpretacije i uključivanje u savremene tokove književne i kulturne historiografije.
Literatura
Alić, Fikret, „Doprinos Anala Gazi Husrev-begove biblioteke razvoju naše historiografije”, Godišnjak Behram-begove medrese u Tuzli, 17, 2017., str. 117-135.
Kantardžić, Azra, „Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci”, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, XXIX-XXX, 2009., str. 287-298, https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/205.
Omeragić, Merima, „Imperativ pamćenja loma dominantnog književnog kanona – prva istraživačica bosanskohercegovačkog ženskog pjesništva Ajša Džemila Zahirović”, Historijska traganja / Historical Searches, 23, 2024., str. 209-226.
Zahirović, Ajša Džemila, Izabrane pjesme = Selected poems, 2. dopunjeno izd., Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004.
The Private Collection of the Writer Ajša Zahirović in Gazi Husrev beg’s library: an Overview, Significance, and Bibliography
Abstract
This paper examines the private collection of the writer Ajša Zahirović, which has recently been archived at Gazi Husrev Beg’s Library in Sarajevo. In addition to an overview of her literary oeuvre, the paper offers a selective bibliography of her published writings. The aim of this study is to underscore the significance of private collections for the preservation and exploration of the cultural and literary history of Bosnia and Herzegovina, and to highlight the role of special libraries in the systematic acquisition, processing, and accessibility of materials. Particular emphasis is placed on the distinctive features of Zahirović’s collection—books with dedications, marginalia, and rare titles—that testify to the intellectual interests and literary connections of the author, whose poems have been translated into numerous world languages. This paper aims to offer researchers a comprehensive insight into the entirety of Ajša Zahirović’s oeuvre and to serve as a foundation for future literary, cultural, and library studies.
Keywords: Ajša Zahirović, private collection, poetry, bibliography of works.
1 Ajša Džemila Zahirović, Izabrane pjesme = Selected poems, 2. dopunjeno izd., Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2004., str. 15.
2 Merima Omeragić, „Imperativ pamćenja loma dominantnog književnog kanona – prva istraživačica bosanskohercegovačkog ženskog pjesništva Ajša Džemila Zahirović”, Historijska traganja / Historical Searches, 23, 2024., str. 209.
3 Fikret Alić, „Doprinos Anala Gazi Husrev-begove biblioteke razvoju naše historiografije”, Godišnjak Behram-begove medrese u Tuzli, 17, 2017., str. 117.
4 Azra Kantardžić, „Fond knjiga na evropskim jezicima u Gazi Husrev-begovoj biblioteci”, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, XXIX-XXX, 2009., str. 287, https://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/205.
5 Isto.
6 Merima Omeragić, „Imperativ pamćenja loma dominantnog književnog kanona – prva istraživačica bosanskohercegovačkog ženskog pjesništva Ajša Džemila Zahirović”, Historijska traganja / Historical Searches, 23, 2024., str. 209-226.
7 Isto.
8 Isto.
9 Isto.
10 Isto.