UDK: 811.411.21'06

Izvorni naučni rad

Elma Dizdar

Univerzitet u Sarajevu – Filozofski fakultet

elma.dizdar2@gmail.com

Specifičnosti upotrebe leksema law u modernom standardnom arapskom jeziku

Sažetak

Leksem law polifunkcionalni je leksem u arapskom jeziku koji, prema pretpostavkama komparativne semitistike, vodi porijeklo iz prasemitskog jezika. Stoga ovaj leksem nalazi mjesto u gramatičkom opisu arapskog jezika od vremena klasičnog arapskog jezika do danas, i to prvenstveno u jednoj realizaciji, kao subordinator arapske irealne ili hipotetičke pogodbene rečenice, dok se njegove druge funkcije, s izuzetkom funkcije subordinatora koncesivne rečenice, sporadično spominju i po pravilu ne opisuju i ne analiziraju. Sintaktički opis leksema law kao subordinatora arapske pogodbene rečenice, prevashodno morfološki motiviran, pretrpio je kroz historiju značajne promjene. Tako je od prvobitnog isključivanja iz grupe pogodbenih partikula u radovima ranih arapskih gramatičara došao do centralne pozicije u opisu arapske pogodbene rečenice u korpusnim studijama modernog standardnog arapskog jezika, gdje se njegova upotreba prepoznaje izvan granica irealnih pogodbenih rečenica i proširuje i na potencijalne i realne rečenice. Primarni fokus ovog rada je na analizi različitih sintaktičkih funkcija leksema law i rečenica koje on uvodi. Analiza se zasniva na analitičko-deskriptivnom metodu i tipološko-funkcionalnom pristupu, a njeni rezultati pokazuju kako se leksem law u modernom standardnom arapskom jeziku upotrebljava u nekoliko sintaktičkih funkcija, od subordinatora pogodbene rečenice, preko subordinatora koncesivne, objekatske i irealne poredbene rečenice, do eksklamativne partikule kojom se izražava irealna želja. Ipak, s obzirom na značajnu evoluciju kako u sintaktičkom opisu tako i u jezičnoj realnosti realizacije leksema law u funkciji subordinatora arapske pogodbene rečenice, u radu je mnogo prostora posvećeno upravo ovoj, ujedno i njegovoj najfrekventnijoj funkciji.

Ključne riječi: subordinator, pogodbena, koncesivna, objekatska i irealna poredbena rečenica, optativna partikula.

Uvod

Leksem law, koji se u arabistici obično naziva partikulom bez obzira na njegovu sintaktičku funkciju, pripada grupi polifunkcionalnih leksema u arapskom jeziku. Međutim, ono što u vezi s ovim leksemom privlači pažnju možda i više od njegove polifunkcionalnosti jest njegov bitno drugačiji tretman kao subordinatora pogodbene rečenice u literaturi od stavova ranih arapskih gramatičara do modernih studija. Tako leksem law biva isključen iz grupe pogodbenih partikula ili se, pak, smatra jednom od dvije najvažnije pogodbene partikule u arapskom jeziku, posmatra se isključivo kao subordinator irealnih pogodbenih rečenica ili se opisuje proširivanje njegove upotrebe na potencijalne i realne pogodbene rečenice u arapskom jeziku, vezuje se isključivo za značenje hipotetičkih pogodbenih rečenica u prošlom vremenu ili se njegova upotreba vezuje i sa potencijalnim ili hipotetičkim pogodbenim rečenicama sa značenjem sadašnjeg, odnosno budućeg vremena. Ovakva raznolikost u sintaktičkom opisu leksema law proističe kako iz evoluiranja stavova o njemu u tradicionalnoj i modernoj gramatici arapskog jezika tako i iz stvarnih promjena do kojih dolazi u njegovoj upotrebi kao subordinatora pogodbenih rečenica od vremena klasičnog arapskog jezika do modernog standardnog arapskog jezika.

Kada je riječ o porijeklu leksema law, M. Waltisberg ga, skupa sa još nekoliko veznika u arapskom jeziku, ubraja u veznike koji predstavljaju izolirane osnove i, budući da su zajednički većem broju semitskih jezika, mogu se pripisati prajeziku.1 To da je leksem law u arapskom jeziku refleks prasemitske partikule *lū/law, čije su se primarne funkcije u prajeziku, tj. iskazivanje irealne pogodbene rečenice, iskazivanje koncesivnosti, te optativnog značenja, zadržale u arapskom jeziku, potvrđuje rad J. Huehnergarda iz oblasti komparativne semitistike.2 Sintaktički opis arapskog leksema law u literaturi, međutim, još uvijek je daleko od potpunosti i zaokruženosti koju bi mogao sugerirati navedeni koncizan opis funkcija prasemitske partikule *lū/law.

Opis leksema law u literaturi

Iako bi se iz ranije spomenutih protivrječnosti u opisu leksema law u arapskom jeziku moglo naslutiti kako on ima jednu od centralnih pozicija u opisu arapskih pogodbenih rečenica, to nije tako, ili se barem ne može reći za veliki dio korpusa literature koja se bavi pogodbenim rečenicama u arapskom jeziku. Ovaj je leksem posebno zapostavljen u sintaktičkom opisu djelā koja pripadaju ili se oslanjaju na autohtonu arapsku gramatičku tradiciju, za što postoje i veoma jasni razlozi.3

Naime, još je Sībawayh u opisu pogodbenih rečenica i njihovih subordinatora isključio leksem law iz njihovog inventara.4 Razlog za to je dvojak, semantički i sintaktički. S jedne strane, u suštini semantičke definicije koncepta pogodbenosti u klasičnoj arapskoj gramatici jest neizvjesnost ostvarivanja radnje protaze i apodoze, tako da leksem law, budući da uvodi irealnu pogodbenu rečenicu čiji ishod nije neizvjestan jer se ne može ostvariti, ne ispunjava ovaj semantički kriterij.5 S druge strane, inventar pogodbenih subordinatora koji utvrđuje Sībawayh, ali i drugi arapski gramatičari poslije njega, pokazuje kako je i rekcija oblika jusiva glagola formalni, odnosni sintaktički kriterij za karakteriziranje partikula ili imenskih riječi kao pogodbenih subordinatora.6

Navedeni formalni kriterij u opisu subordinatora pogodbene rečenice još će odlučnije od semantičkog kriterija isključiti leksem law iz opisa arapskih pogodbenih subordinatora i ostaviti trajan utjecaj na opis pogodbenih rečenica općenito u arapskoj gramatičkoj tradiciji. Naime, već al-Mubarrad, a poslije njega i drugi arapski gramatičari, uočavaju sličnosti između subordinatora law i subordinatora ’in, ali ipak odlučuju ne uključiti leksem law među pogodbene subordinatore iz gore navedenih formalnih, a ponekad i semantičkih razloga.7 Prvi arapski gramatičar koji je opisao leksem law kao pogodbenu partikulu, tj. subordinatora pogodbene rečenice, bio je Zamaḫšarī, koji inače kao dva glavna subordinatora pogodbene rečenice opisuje partikule ’in i law.8

Jedan od rezultata kako opisanih stavova arapskih gramatičara tako i suštinski morfološke orijentiranosti sintaktičkog opisa u arapskoj gramatičkoj tradiciji jest da se u gramatikama arapskog jezika nastalim na arapskom jeziku, koje su neminovno dio ove tradicije, od gramatika klasičnog arapskog jezika do današnjih dana, redovito dešava da se različiti subordinatori arapske pogodbene rečenice razmatraju u potpuno različitim poglavljima. Tako autori ovih djela subordinator ’in razmatraju skupa sa ostalim partikulama koje regiraju različite oblike drugih riječi, a najčešće u opisu glagolskih načina imperfekta, dok subordinator law obrađuju u skupini partikula koje ne utječu na oblik drugih riječi ili ne regiraju oblik jusiva glagola.9

Iskorak u odnosu na ostala djela nalazimo u gramatikama ’I. Barakāta i ‘A. Ḥasana. Tako ’I. Barakāt pogodbenoj rečenici posvećuje zasebno poglavlje, u kojem, istina, najviše prostora poklanja obradi subordinatora ’in i zamjenica i priloga sa pogodbenim značenjem koji regiraju oblik jusiva glagola, ali u istom poglavlju obrađuje i subordinator law. S druge strane, ‘A. Ḥasan pogodbenu rečenicu uvedenu subordinatorom ’in i zamjenicama i prilozima s pogodbenim značenjem razmatra u okviru opisa jusiva kao glagolskog načina imperfekta i posvećuje joj mnogo više pažnje, ali uključuje i posebno poglavlje o pogodbenoj rečenici uvedenoj subordinatorom law.10 Ono što je za ovaj rad od posebnog značaja jest da oba autora spominju i funkciju leksema law uz glagole kojima se iskazuje želja, a ‘A. Ḥasan spominje i njegovu upotrebu u koncesivnim rečenicama.11

U gramatikama arapskog jezika nastalim na drugim jezicima pogodbene rečenice se obično opisuju kao jedinstven sintaktički fenomen u zasebnim poglavljima, iako se inventar subordinatora pogodbenih rečenica u ovim djelima ponekad razlikuje.12 Kad je, pak, riječ o sadržaju poglavlja o pogodbenim rečenicama u ovoj skupini djela, on se ne razlikuje bitno od sadržaja koji se obrađuju u djelima arapske gramatičke tradicije. Centralno mjesto pripada razmatranju oblika glagola u protazi i apodozi poslije različitih pogodbenih subordinatora, redoslijedu protaze i apodoze, upotrebi partikule fa na početku apodoze i značenju pogodbenih rečenica uvedenih različitim subordinatorima, dok se u obradi subordinatora law pažnja, osim glagolskim oblicima i značenjima rečenica uvedenih njim, posvećuje i oblicima negacije glagola u protazi i apodozi, upotrebi partikule ’anna ispred imenske rečenice, upotrebi partikule la na početku apodoze, te upotrebi imenice, pronominalnog sufiksa ili formi rečenice poslije eliptične protaze uvedene izrazom law lā.

Međutim, autori djela koja pripadaju ovoj skupini često ukazuju i na promjene do kojih dolazi u modernom standardnom arapskom jeziku, među kojima je najznačajnija trend povlačenja iz upotrebe pogodbenog subordinatora ’in i širenja upotrebe pogodbenih subordinatora ’iḏā i law u njegovoj funkciji.13 Za subordinator law ovaj je trend posebno značajan budući da podrazumijeva širenje njegove upotrebe od subordinatora irealnih pogodbenih rečenica na teritoriju potencijalnih i realnih pogodbenih rečenica. Kada je riječ o evoluciji pogodbenih rečenica u modernom standardnom arapskom jeziku, posebno su interesantne studije što na korpusu demonstriraju promjene do kojih dolazi kako u sferi značenja i upotrebe subordinatora pogodbene rečenice tako i u distribuciji glagolskih oblika u protazi i apodozi poslije različitih subordinatora.14

U jednoj od takvih studija, M. Sartori odlazi toliko daleko da tvrdi kako su pogodbeni subordinatori iz klasičnog arapskog jezika u modernom jeziku, kao i u njegovim dijalektima, postali sinonimni, tako da se subordinator ’iḏā, osim u potencijalnom značenju, zajedno sa subordinatorom law upotrebljava i u hipotetičkim rečenicama sa značenjem sadašnjeg vremena, dok subordinator law ne uvodi više samo irealne, odnosno hipotetičke, nego i potencijalne rečenice.15 Koliki je značaj ovakve tvrdnje jasno je ako uzmemo u obzir činjenicu da se u gramatikama arapskog jezika značenje arapske pogodbene rečenice redovito određuje na osnovu upotrebe pogodbenog subordinatora, te se upravo na osnovu tog svojstva arapske pogodbene rečenice često kontrastiraju s pogodbenim rečenicama u drugim jezicima u kojima se distinkcija između realne, potencijalne i irealne pogodbene rečenice postiže upotrebom odgovarajućih glagolskih oblika.16 Štaviše, M. Sartori, koji ovaj trend u modernom standardnom arapskom jeziku vezuje za utjecaj drugih jezika, tvrdi kako ovakva tektonska promjena u strukturi arapske pogodbene rečenice za rezultat ima to da odlučujuću ulogu u određivanju značenja arapskih pogodbenih rečenica više nemaju pogodbeni subordinatori nego glagolski oblici upotrijebljeni u protazi i apodozi. Tačnije, budući da u njegovom korpusu glagol u protazi najčešće ostaje u perfektu i zadržava vremenski neutralno značenje, M. Sartori zaključuje kako značenje pogodbenih rečenica u modernom standardnom arapskom jeziku određuje odnos između subordinatora u protazi i glagolskog oblika upotrijebljenog u apodozi.17

Konačno, za ovaj rad, koji se bavi upravo polifunkcionalnošću leksema law u arapskom jeziku, važan je način na koji su u literaturi opisane druge funkcije ovog leksema, osim njegove funkcije kao subordinatora arapske pogodbene rečenice, kao i koncesivne rečenice, koja se smatra jednom od vrsta arapske pogodbene rečenice.18 Upravo tu dolazi do izražaja sklonost kako autora koji pripadaju arapskoj gramatičkoj tradiciji tako i autora gramatika modernog standardnog arapskog jezika nastalih na drugim jezicima da u razmatranju pogodbenih rečenica uvedenih subordinatorom law jednostavno spomenu ostale funkcije ovog leksema i njegove prijevodne ekvivalente ili značenje koje njegova upotreba rečenicama donosi u takvim slučajevima, bez upuštanja u analizu sintaktičkih funkcija samih rečenica ili leksema law u njima.19 Izuzetak donekle predstavljaju gramatike A. Beestona i T. Muftića, u kojima nailazimo na naznake nekih sintaktičkih funkcija rečenica uvedenih subordinatorom law. Tako A. Beeston navodi kako se rečenica uvedena subordinatorom law može upotrijebiti kao objekat glagola koji izražavaju želju, dok T. Muftić složeni izraz kamā law svrstava među subordinatore rečenica u funkciji adverbijalne oznake načina.20

U analizi koja slijedi u ovom radu opisana je upotreba leksema law kao subordinatora rečenica u funkciji adverbijalne oznake pogodbe, koncesivnosti i poređenja, subordinatora rečenica u funkciji objekta, te njegova funkcija kao eksklamativne partikule kojom se izražava irealna želja. Upotreba leksema law u njegovim različitim funkcijama ilustrirana je primjerima preuzetim iz djela koja pripadaju književnoumjetničkom stilu modernog standardnog arapskog jezika, a uključuju nekoliko kratkih priča Yūsufa ’Idrīsa i nekoliko romana Nağība Maḥfūẓa.

Subordinator law u pogodbenim rečenicama

Subordinator law u klasičnom se arapskom jeziku upotrebljavao u irealnim ili hipotetičkim pogodbenim rečenicama, najčešće u značenju prošlog vremena, ali se njegova upotreba u modernom standardnom arapskom jeziku značajno širi. Tako je u analizi korpusa koju nudi T. Alfraidi upotreba subordinatora law zastupljena u realnim, potencijalnim i irealnim pogodbenim rečenicama, dok je u posljednje dvije grupe i dominantna.21

Glagoli u protazi i apodozi poslije subordinatora law najčešće su u obliku perfekta, ali se distribucija glagolskih oblika značajno mijenja u modernom standardnom arapskom jeziku, tako da obuhvata oblike imperfekta i futura, kao i različite forme složenih glagolskih vremena.22 Glagolski oblici u protazi i apodozi mogu imati značenje prošlog vremena, ali i značenje sadašnjeg, odnosno budućeg vremena, što obično određuje kontekst. Za negiranje glagolskog oblika u protazi upotrebljava se partikula lam s oblikom jusiva, dok se glagolski oblik u apodozi negira partikulom mā i oblikom perfekta glagola. Apodozu poslije protaze uvedene subordinatorom law često uvodi emfatička partikula la, iako njena upotreba nije obavezna. Protaza uvedena subordinatorom law obično prethodi apodozi, ali se može realizirati i poslije nje. Rečenica uvedena subordinatorom law najčešće je glagolska, što u arapskom jeziku podrazumijeva da glagol u inicijalnoj poziciji slijedi neposredno poslije subordinatora. Međutim, ukoliko subordinator law uvodi rečenicu koja počinje imenicom ili zamjenicom, poslije njega se upotrebljava partikula ’anna. Primjerima koji slijede ilustrirani su različiti aspekti upotrebe subordinatora law u arapskim pogodbenim rečenicama.

(...) وَلَوْ عَاشَتْ اِبْنَتِي لَكَانَتْ قَرِينَةً لِسَنَاءَ.23

(...) da bi i njegova kćerka, da je živa, bila Senina vršnjakinja.24

And if my daughter had lived, she would be Sana's double.25

(...) وَلَوْ أَذْعَنَ لِسُلْطَانِ الْإِغْرَاءِ لَلَبِثَ تَحْتَ الْغِطَاءِ طَوِيلًا، (...)26

Da je poslušao glas tog zova, dugo bi ostao pod pokrivačem, (...)27

Had he yielded to the temptation, he would have remained under the covers for a long time (...)28

وَكَانَ لِحُجْرَةِ الْفُرْنِ عَلَى عُزْلَتِهَا عَلَاقَةٌ بِقَلْبِهَا لَا تَهِنُ، فَلَوْ حُسِبَ الزَّمَنُ الَّذِي قَضَتْهُ بَيْنَ جُدْرَانِهَا لَكَانَ عُمْرًا، (...)29

Za kuhinju, iako je bila vani, vezalo ju je nešto za nju vrlo važno: kada bi izračunala vrijeme koje je provela među njenim zidovima, bio bi to čitav jedan život.30

The oven room, although isolated, had a special claim on Amina's affections. If the hours she had passed inside it were added up, they would be a lifetime.31

U prijevodu na bosanski jezik hipotetička pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law izražena je potencijalnom pogodbenom rečenicom, dok je u prijevodu na engleski jezik zadržana struktura arapske rečenice. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: da se vrijeme koje je provela među njenim zidovima izračuna, bio bi to čitav jedan život.

"لَوْ كَانَ صَوْتُكِ جَمِيلًا كَصَوْتِي مَا قُلْتِ هَذَا!"32

„Da imaš lijep glas kao ja, ne bi to rekla.”33

„If your voice were beautiful like mine you wouldn't say that.”34

(...) "لَوْ كَانَتْ مِنْ لَحْمِكِ وَدَمِكِ مَا قُلْتِ ذَلِكَ."35

„Da je od tvoga mesa i tvoje krvi, ne bi tako govorila!”36

„If she was your own flesh and blood you wouldn't say that.”37

(...) وَكَانَ بِوُسْعِهِ أَنْ يَسْتَرِدَّهَا لَوْ شَاءَ، أَوْ أَنْ يَتَزَوَّجَ ثَانِيَةً وَثَالِثَةً وَرَابِعَةً، (...)38

Da je htio, mogao je da je vrati ili da se oženi nekom drugom, trećom, četvrtom...39

He could have kept her too, if he'd wanted, or taken second, third, and fourth wives.40

وَلَوْ أَنَّ هَذَا حَدَثَ فِي قَرْيَةٍ لَحَاوَلَ الْأَهْلُ أَنْ يَتَسَتَّرُوا عَلَى اِبْنَتِهِمْ، (...)41

Da se ovo dogodilo u kakvom većem selu, ljudi bi pokušali da prikriju svoju kćer.42

Had such a thing happened in a village the people would have done everything to cover up for one of their own.43

لَوْ لَمْ تُحِبَّ هَذِهِ الْحَيَاةَ لَهَجَرْتَهَا مِنْ أَوَّلِ يَوْمٍ.44

„(...) da se i tebi nije dopao ovakav život, davno bi ga ostavio, još prvog dana!”45

„If you did not like this life, you would have left it on the first day!”46

وَشِعَارُنَا الْقَدِيمُ: لَوْ لَمْ أَكُنْ لَتَمَنَّيْتُ أَنْ أَكُونَ.47

Iskonska je deviza: „da ne postojim, poželio bih da postojim”.48

Like our old motto, „If I were not, I would wish to be.”49

Kako je ranije naznačeno, upotreba subordinatora law u modernom se standardnom arapskom jeziku širi i na potencijalne i realne pogodbene rečenice. U narednih nekoliko primjera ilustrirana je ova pojava u analiziranom korpusu. U tom smislu posebno je interesantna prva rečenica, u kojoj je i u protazi i u apodozi upotrijebljen oblik perfekta, što je struktura pogodbene rečenice koja se rijetko sreće u realnim pogodbenim rečenicama.50 U ostalim rečenicama apodoza se pojavljuje u inverziji, ispred protaze, i u njoj se upotrebljavaju oblik imperfekta glagola ili imenska rečenica u sadašnjem vremenu.

أَفْلَحْتِ لَوْ صَدَقْتِ، وَلَا أَمْلِكُ مَا يَدْعُونِي لِلشَّكِّ فِي صِدْقِهَا، ثُمَّ إِنَّ مَنْظَرَ الشَّابِّ وَحَدِيثَهُ يَدْعُوَانِ لِلثِّقَةِ (...)51

Uspjela je ukoliko je iskrena. Nisam imao na osnovu čega sumnjati u njenu iskrenost. Uz to, njegov izgled i priča ulivaju povjerenje (...)52

I had no reason to doubt her word. The boy’s appearance and the way he talked both tended to confirm her opinion, (...)53

U prijevodu na bosanski jezik, pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law iskazana je realnom pogodbenom rečenicom ukoliko je iskrena, dok su u prijevodu na engleski jezik i protaza i apodoza izostavljene.54 Sadržaj rečenice koja slijedi jasno ukazuje na to da je subordinator law ovdje upotrijebljen u značenju subordinatora realne pogodbene rečenice.

"غَيِّرْ رِيقَكَ عَلَى كُوبِ مَاءٍ، وَيَا حَبَّذَا لَوْ عَصَرْتَ عَلَيْهِ نِصْفَ لَيْمُونَةٍ."55

„Osvježi se čašom vode, ili još bolje iscijedi u nju pola limuna.”56

„Swill your mouth out with a cup of water! So much the better if you can squeeze half a lemon as well.”57

U prijevodu na bosanski jezik pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law izražena je nezavisnom rečenicom sa glagolom u obliku imperativa, dok je u prijevodu na engleski jezik iskazana realnom pogodbenom rečenicom. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: Speri usta čašom vode, a još će bolje biti ako u nju iscijediš pola limuna.58

"أَنْتَ مُثَقَّفٌ وَلَكَ خَيَالٌ، فَهَلْ تَتَصَوَّرُ مَا يُمْكِنُ أَنْ يَحُلَّ بِهَذِهِ الْفَتَاةِ الْبَرِيئَةِ فِيمَا لَوْ أَصْرَرْتَ عَلَى الصَّمْتِ؟"59

„Obrazovan si, imaš mašte, možeš li zamisliti šta će se desiti s ovom nevinom djevojkom ako nastaviš da šutiš?”60

„You’re an educated man, and I’m sure you’ve some imagination,” he went on. „Can you imagine what might happen to this poor innocent girl if you refuse to talk?”61

U oba navedena prijevoda pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law izražena je realnom pogodbenom rečenicom. U ovom slučaju bi se poimanje subordinatora law kao realne pogodbene partikule moglo povezati i sa složenim izrazom fīmā u značenju za vrijeme dok, koji joj neposredno prethodi.

(...) وَالنَّعْشُ ثَقِيلٌ، وَالْمَسَافَةُ دَائِمًا طَوِيلَةٌ، وَمَا أَفْظَعَ الصَّيْفَ، وَالْمُصِيبَةُ الْكُبْرَى لَوْ كَانَ الْمَيِّتُ مِنْ أَصْحَابِ الْأَوْزَانِ الثَّقِيلَةِ.62

Nosiljka je teška, a put uvijek dug, vrućina nesnosna, a najveća je tegoba kad mrtvac spada u ljude teže kategorije.63

Very often it was heavy, and the distance always long. Summertime was hell. But the biggest torture were the obese.64

Pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law u oba je navedena prijevoda izražena pozicijom predikata imenske rečenice u kontekstu u kojem nema mjesta irealnom ili hipotetičkom značenju subordinatora law. U prijevodu na bosanski jezik u funkciji predikata je vremenska rečenica kad mrtvac spada u ljude teže kategorije, a u prijevodu na engleski jezik je cijela pogodbena rečenica iskazana imeničkom frazom the obese. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: Nosiljka je teška, a put uvijek dug, ljetna vrućina nesnosna, a najveća je tegoba ako mrtvac spada u ljude teže kategorije.

Pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law često se upotrebljava kao protaza čija apodoza ima formu upitne rečenice. U takvim se slučajevima nerijetko dešava da ostatak upitne rečenice bude izostavljen, tako da se, uz protazu, kao signal apodoze pojavljuje samo upitna zamjenica.

وَمَاذَا يَحْدُثُ لَوْ عَادَ إِلَى بَيْتِهِ هَكَذَا كَالنَّاسِ الطَّيِّبِينَ، (...)65

A šta bi bilo da se vrati kući kao ostali pristojan svijet.66

Suppose now that he were simply to go home like a God-fearing man.67

مَاذَا تَقُولُ لِرَبِّنَا لَوْ حَاسَبَكَ عَلَى أَخْبَارِكَ هَذِهِ؟!68

Šta bi odgovorio pred bogom da te zbog tih priča pozove na odgovornost?69

What will you tell our Lord if He takes you to account for these reports?70

(...) مَاذَا لَوْ نَطَقَ الصَّمْتُ؟ مَاذَا لَوْ تَكَلَّمَ؟71

Šta bi bilo kad bi ćutanje moglo da govori? Šta bi bilo kad bi reklo?72

(...) what if the silence revealed its secrets? What if it could speak?73

U prijevodu na bosanski jezik, dvije arapske eliptične rečenice, koje se sastoje samo od upitne zamjenice i pogodbene rečenice, prevedene su potpunim rečenicama sa zavisnim potencijalnim pogodbenim rečenicama, dok je u prijevodu na engleski jezik očuvana struktura arapske rečenice. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: A šta da šutnja progovori? Šta da sve ispriča?

U narednom primjeru pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law zapravo bi se mogla smatrati tek izrazom irealne želje u kojoj leksem law nije subordinator nego partikula. Stoga bi ova rečenica mogla biti navedena i u posljednjem segmentu ovog rada, koji se bavi upotrebom partikule law za izražavanje irealne želje. Ovakvo shvatanje rečenice posebno dolazi do izražaja u prijevodu na engleski jezik.

وَمَاذَا عَلَيْهِ لَوْ سَحَبَ عَصَاتَهُ "الْمِشْمِشَ" ذَاتَ الْكَعْبِ الْحَدِيدِ، وَمَرَّ عَلَى سَمْعَانَ، وَانْطَلَقَا إِلَى عِزْبَةِ الْبَلَابِسَةِ، (...)74

A šta da povuče svoj kajsijev štap sa željeznim šiljkom i naiđe kod Samana, da trknu do sela Balabise, (...)75

If only he could just grab his ferruled cane and go to collect Sama‘an and together make off for the neighboring farm of El Balabsa.76

Posebnu eliptičnu formu protaze uvedene subordinatorom law čini njegova konstrukcija s partikulom za negaciju lā. U ovakvim se rečenicama u površinskoj strukturi osim konstrukcije law lā može upotrijebiti samo imenička fraza u nominativu ili spojeni oblik lične zamjenice budući da se partikulom za negaciju iskazuje ideja postojanja, odnosno nepostojanja. Osim imeničke fraze i spojenog oblika lične zamjenice, poslije konstrukcije law lā može slijediti i imenska ili glagolska rečenica uvedena partikulom ’anna ili ’an.

(...) وَلَوْلَا فَارِقُ السِّنِّ لَأَصْبَحَتْ صَدِيقَتَهَا الصَّدُوقَةَ.77

Da nije razlika u godinama, postala bi joj draga druga.78

Had it not been for the difference in age she might have been her best friend.79

(...) وَتَقُولُ لَهَا إِنَّهُ لَوْلَا الدِّينُ لَخَطَبَتْهَا لِأَخِيهَا الَّذِي يَعْمَلُ صَرَّافًا فِي الْبُحَيْرَةِ.80

(...) i govorila da bi je, da nije vjere, zaprosila za svoga brata koji radi kao blagajnik u Buhajri.81

(...) saying that had they been of the same religion she would have taken her for wife to her brother who was a cashier in the province of Beheira.82

وَلَحْظَتَهَا كَانَ مَا يُلَهْلِبُ سُخْطَهُ أَكْثَرَ هُوَ طَنْطَاوِيَّ الْخَفِيرَ، وَكُوبَ الشَّايِ"الزَّرْدَةِ" الَّتِي عَزَمَ عَلَيْهِ بِهَا فِي حَبْكَةِ الْمَغْرِبِ، وَالَّتِي لَوْلَا دَنَاوَتُهُ، وَجَرَيَانُ رِيقِهِ عَلَيْهَا، مَا ذَاقَهَا.83

(…) a tog trenutka još više je raspaljivao njegov bijes čuvar Tantavi i čaša jakog čaja, na koju ga je pozvao u predvečerje, i da nije toliko bijedan i požudan, ne bi ga ni probao.84

But now his anger turned on Tantawi, the watchman, as he recalled the glass of tea the latter had offered him in the glow of sunset, and which his parched throat and his longing for it had forced him to accept at the cost of his pride.85

U prijevodu na bosanski jezik pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law u eliptičnom izrazu s partikulom za negaciju lā izražena je potpunom pogodbenom rečenicom, dok je u prijevodu na engleski jezik došlo do značajnih promjena u strukturi glavne rečenice, te je pogodbena rečenica izražena pozicijama subjekta i predikata u drugoj koordiniranoj relativnoj rečenici – atributu imenice glass. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: a tog trenutka još više je raspaljivao njegov bijes čuvar Tantavi i čaša jakog čaja, na koju ga je pozvao u predvečerje, a koju, da nije bilo njegove slabosti i silne želje, ne bi ni okusio.86

إِنَّهُمْ أَبْنَاؤُهَا الْحَقِيقِيُّونَ، وَلَوْلَاهَا لَتَشَرَّدَ أَكْثَرُهُمْ فِي الْأَزِقَّةِ وَالْحَوَارِي وَالضِّيَاعِ.87

Oni su prava djeca revolucije i da nje nije bilo većina njih bi se raspršila i izgubila po gradskim četvrtima i ćorsokacima.88

They were the real children of the revolution. But for its achievements, they would all have been loitering around the streets and alleys with no real sense of purpose.89

(...) وَلَوْلَاهَا لَأَتَمَّ تَعْلِيمَهُ …90

Da nije tako bilo, on bi se do kraja školovao...91

Then he would have completed his education.92

U prijevodu na bosanski jezik arapska eliptična konstrukcija prevedena je potpunom rečenicom, dok je u prijevodu na engleski jezik ovdje došlo do većih promjena u strukturi rečenice, tako da je pogodbeni odnos prenesen na rečenicu koja u tekstu prethodi navedenom primjeru, dok je u tekstu primjera u potpunosti izostala zavisna pogodbena rečenica. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: Da nije toga, školovao bi se do kraja.

(...) وَلَوْلَا أَنَّهُ رَجُلٌ لَحَسِبَ النَّاسُ أَنَّهُ أَرْمَلَةٌ تَبْكِي وَتَنْتَحِبُ.93

(…) i da nije muškarac, ljudi bi pomislili da je kakva udovica koja plače i rida.94

Were he not a man he could have been taken for a grief-stricken widow bemoaning a dead husband.95

(...) وَلَوْلَا أَنَّهَا تَسْمَعُهُ كُلَّ لَيْلَةٍ فِي مِثْلِ هَذِهِ السَّاعَةِ لَأَنْكَرَتْهُ، (...)96

Da ga nije slušala svaku noć u ovo doba, sigurno ga ne bi prepoznala.97

If she had not heard him every night at about this hour, she would not have believed it.98

(...) وَالْحَقُّ أَنَّهُ لَوْلَا أَنَّ الْكَوَاكِبَ تَدُورُ حَوْلَ الشَّمْسِ لَتَحَقَّقَ لَنَا الْخُلُودُ.99

Sve kad ni planete ne bi kružile oko sunca mi bismo postojali u ovoj vječnosti.100

The fact is, were it not for the planets' revolution around the sun, we would soon know immortality at first hand.101

U prijevodu na bosanski jezik ovdje je hipotetička pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law prevedena potencijalnom koncesivnom rečenicom, te je izmijenjen i odnos uslova iskazanog u protazi i radnje u apodozi. Prijevod koji bi odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: Istina je da bismo, da nema kruženja planeta oko sunca, iskusili vječnost.

وَأَوْشَكَتْ أَنْ تَنْهَارَ لَوْلَا أَنْ تَلَقَّاهَا بَيْنَ يَدَيْهِ عَارِفٌ سُلَيْمَانُ، (...)102

Pala bi da je nije Arif Sulejman dočekao na ruke, (...)103

She would have collapsed completely if ‘Arif Sulayman had not caught her (...)104

(...) فَرَفَضَ ذَلِكَ بِإِبَاءٍ، وَقَرَّرَ هَجْرَ الْمَقْهَى لَوْلَا أَنْ أَمْسَكَ بِهِ أَصْحَابُهُ، (...)105

(...) pa to odlučno odbi i krenu da napusti kafanu, ali ga drugovi zadržaše.106

He utterly rejected such coddling and made up his mind to leave the café. It was only when his friends grabbed hold of him that he was persuaded not to do so.107

U oba navedena prijevoda u posljednjem primjeru pogodbena rečenica uvedena subordinatorom law prevedena je nezavisnom rečenicom. U prijevodu na bosanski jezik izražena je nezavisnom suprotnom rečenicom, dok je u prijevodu na engleski jezik izražena složenom rečenicom u kojoj je sadržaj pogodbene rečenice iskazan zavisnom rečenicom u funkciji adverbijalne oznake vremena, dok je ostatkom glavne rečenice izražen sadržaj koji je u površinskoj strukturi arapske rečenice izostavljen jer se podrazumijeva. Analitički prikaz arapske rečenice bio bi: pa odbio je on to sa odbijanjem i odlučio je on napuštanje kafane da nije da uhvatili su njega drugovi njegovi,108 dok bi prijevod koji bi odražavao njenu strukturu bio: On to energično odbi i odluči da napusti kafanu da ga drugovi nisu zadržali. Tek iz navedenog prijevoda i analitičkog prikaza jasno se vidi zašto su prevodioci tragali za drugačijim rješenjima, te je u prijevodu na bosanski jezik suprotnom rečenicom implicitno iskazano to da on nije napustio kafanu, dok je u prijevodu na engleski jezik eksplicitno izražen izostavljeni tekst iz eliptične strukture arapske rečenice. Štaviše, V. Cantarino ističe kako u modernom standardnom arapskom jeziku subordinatori pogodbene rečenice nekad izgube pogodbenu snagu i upotrebljavaju se jednostavno u značenju suprotnosti. Ovakvu pojavu V. Cantarino posebno opisuje u razmatranju upotrebe konstrukcije law lā, te bi se njegovi zaključci mogli primijeniti i na ovu i njoj slične rečenice.109

Subordinator law u koncesivnim rečenicama

Kako je već spomenuto, koncesivne se rečenice u arapskom jeziku ne posmatraju kao zasebna vrsta zavisne adverbijalne rečenice nego kao jedna od vrsta pogodbene rečenice. Za razliku od pogodbenih rečenica, kojima se radnja apodoze uslovljava ispunjavanjem uslova iskazanog u protazi, koncesivnim se rečenicama izražava upravo suprotno značenje, da radnja zavisne koncesivne rečenice ne utječe na ostvarenje radnje glavne rečenice. Kao i u pogodbenim, i u arapskim koncesivnim rečenicama upotrebljavaju se subordinatori ’in i law, sa značenjem subordinatora realne i irealne rečenice, ali su u koncesivnim rečenicama ovi subordinatori u konstrukciji s veznikom wa. Osim izraza wa law, leksem law se u arapskim koncesivnim rečenicama pojavljuje i u izrazima ḥattā wa law i ḥattā law.110 Arapske koncesivne rečenice uvedene složenim izrazima sa subordinatorom law, za razliku od pogodbenih rečenica, obično slijede poslije glavne rečenice, iako se mogu realizirati i kao umetnute rečenice, ali i ispred glavne rečenice.

(...) وَيَرَوْنَ أَنَّ خَيْرَ الْوَطَنِ وَتَقَدُّمَهُ لَنْ يَتَحَقَّقَا إِلَّا مِنْ خِلَالِ الْأِيدُولُوجِيَّةِ، وَلَوْ طَالَ الْاِنْتِظَارُ؛ (...)111

(...) i smatraju da se dobrobit i napredak domovine neće ostvariti osim kroz ideologiju, makar se čekanje oteglo.112

They believe that the national interest and progress are best served through ideology, even though the process may involve a very long period of waiting.113

(...) فَيَجِبُ أَنْ نَحُلَّهَا دُونَ إِبْطَاءٍ، وَلَوْ دَفَعْنَا الثَّمَنَ، (...)114

To bez odlaganja moramo riješiti makar morali i cijenu platiti.115

That’s the problem we have to solve, and quickly, even if it involves paying the price.116

"وَإِنِّي أَرْضَى بِهِ فِي تِلْكَ الْحَالِ، وَلَوْ كَانَ شَيْخًا مِنْ شُيُوخِ الْأَزْهَرِ." 117

„U tom slučaju bila bih s njim zadovoljna, pa makar bio azharski šejh...”118

„I wouldn't mind a blind one, even if he was a religious scholar from al-Azhar Mosque.”119

(...) إِلَّا أَنَّ مَسْأَلَةَ وُجُودِكَ فِي مَنْزِلِهَا، حَتَّى وَلَوْ رَآكَ النَّاسُ وَأَنْتَ تَقِيسُ الْجِلْبَابَ، مَسْأَلَةٌ لَا يَسْتَرِيحُ لَهَا كُلُّ مَنْ يَرَاكَ؛ (...)120

(...) ali je i samo zalaženje u njenu kuću, čak i kad bi te vidjeli ljudi da krojiš galabiju, stvar prema kojoj zazire svak ko te vidi.121

(…) but to be seen in her house, even though only to try on a gallabieh, was compromising.122

U prijevodu na bosanski jezik arapska irealna koncesivna rečenica izražena je potencijalnom koncesivnom rečenicom, dok je u prijevodu na engleski jezik zadržana struktura arapske rečenice. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: ali je i samo zalaženje u njenu kuću, pa makar te ljudi vidjeli kako probavaš galabiju, nešto od čega će zazirati svak ko te vidi.

(...) وَلَنْ تَصْحُوَ حَتَّى لَوْ نَفَخَ إِسْرَافِيلُ فِي نَفِيرِهِ، (...)123

Ona se ne bi probudila čak i kad bi Israfil puhnuo u svoju trubu.124

Nothing would make her stir. Not even the angel Israfil blowing his trumpet to raise the dead.125

(...) وَمَعْنَى هَذَا أَنَّهُ يَنْبَغِي لَهَا الصَّبْرُ، حَتَّى لَوْ صَدَقَتْ وَسَاوِسُهَا (...)126

To znači da ona treba da bude strpljiva, čak i kad bi sve te njene priče bile tačne.127

The moral of all this advice was that she had to be patient, even if her suspicions were true.128

U obje navedene rečenice uvedene složenim izrazom ḥattā law arapska irealna koncesivna rečenica je u prijevodu na bosanski jezik izražena potencijalnom koncesivnom rečenicom, što je slučaj i u prijevodu druge rečenice na engleski jezik. U prijevodu prve rečenice na engleski jezik, pak, arapska je koncesivna rečenica izražena imeničkom frazom koja je, zajedno s prilogom za isticanje i ponovljenom negacijom, izdvojena u novu rečenicu operacijom parcelacije. Prijevodi koji bi u većoj mjeri odražavali strukturu arapske rečenice bili bi: Ona se ne bi probudila čak ni da melek Israfil puhne u svoj rog/makar melek Israfil puhnuo u svoj rog i To znači da treba biti strpljiva, makar njene sumnje bile tačne.

U koncesivnoj rečenici uvedenoj složenim subordinatorom wa law može biti upotrijebljena samo konstrukcija u adverbijalnoj funkciji. U takvim eliptičnim rečenicama u površinskoj su strukturi izostavljeni glagol i njegov subjekat, koji se podrazumijevaju s obzirom na sadržaj glavne rečenice.

أَلَمْ يَكُنْ بِوُسْعِهِ أَنْ يُخْبِرَنِي وَلَوْ بِالتِّلِيفُونِ؟ 129

„Zar me nije mogao bar telefonom obavijestiti?”130

„He might have let me know, even if it was just a phone call.”131

U prijevodu na bosanski jezik cijela koncesivna rečenica, koja se i u tekstu na arapskom jeziku sastoji od subordinatora i prijedložne fraze u funkciji adverbijalne oznake načina, iskazana je upotrebom partikule bar i imeničke fraze telefonom u padežnom obliku instrumentala. U prijevodu na engleski jezik koncesivna rečenica je iskazana formom rečenice. Prijevod u kojem bi arapska koncesivna rečenica bila izražena formom rečenice bio bi: Zar me nije mogao obavijestiti, pa makar telefonom javio.

I u sljedećem je primjeru u površinskoj strukturi koncesivne rečenice u arapskom jeziku zadržana samo imenička fraza sā‘at-an wāḥidat-an u funkciji adverbijalne oznake načina. U prijevodima na bosanski i engleski jezik nalazimo približno istu strukturu kao u prethodnom primjeru: u prijevodu na bosanski jezik koncesivna rečenica iskazana je partikulama makar i samo i prijedložnim izrazom, dok je u prijevodu na engleski jezik i ovdje upotrijebljena forma rečenice.

(...) فَتَذَكَّرْتُ أَنَّ الشُّبَّانَ كَانُوا يَتَلَاقَوْنَ فِي الْمَقْهَى حَتَّى فِي الشِّتَاءِ — وَقْتَ الدِّرَاسَةِ — وَلَوْ سَاعَةً وَاحِدَةً، (...)132

Sjećam se, mladiće se moglo nekad sresti u kafani čak i zimi, u vrijeme učenja, makar samo na sat vremena.133

I remembered that the young folk used to meet here even during the wintertime—part of the academic year – even if it was just for an hour or so.134

وَلَكِنَّ عَمَّ مُحَمَّدٍ لَا يَتَنَحَّى، بَلْ يَظَلُّ فِي مَكَانِهِ يُسَاعِدُ مُعَلِّمَهُ فِي قَلْبِ الْمَيِّتِ وَلَوْ بِرَفْعِ سَاقٍ أَوْ عَدْلِ يَدٍ135.

Međutim, čika-Muhammad se ne sklanja, nego ostaje na svom mjestu i pomaže gazdi da se mrtvac prevrne, povukavši ga barem za nogu ili ruku.136

But Mohamed insists on helping if only by supporting a leg, or straightening a finger.137

Arapska koncesivna rečenica, koja se sastoji od subordinatora i dviju koordiniranih prijedložnih fraza u funkciji adverbijalne oznake načina, u prijevodu na bosanski jezik ovdje je izražena oblikom glagolskog priloga prošlog, dok je u prijevodu na engleski jezik sačuvana struktura arapske rečenice. Prijevod u kojem bi arapska koncesivna rečenica bila izražena formom rečenice bio bi: Međutim, čika-Muhammad se ne sklanja, nego ostaje na svom mjestu i pomaže gazdi da se mrtvac prevrne, makar mu samo podigao nogu ili ispravio ruku.

Konačno, prilog u ovakvoj eliptičnoj strukturi arapske koncesivne rečenice može biti iskazan formom zavisne rečenice. U primjeru koji slijedi, arapska se koncesivna rečenica sastoji od subordinatora i zavisne rečenice u funkciji adverbijalne oznake namjere.

غَيْرَ أَنِّي أَصْرَرْتُ عَلَى الذَّهَابِ وَلَوْ لِأُلْقِيَ عَلَى عَمِّ مُحَمَّدٍ نَظْرَةَ الْوَدَاعِ، (...)138

Međutim, ja sam bio uporan i želio da bacim makar oproštajni pogled na čika-Muhammada, (…)139

But I insisted on what I said, if only to have one last look at Mohamed.140

U prijevodu na bosanski jezik došlo je do značajnijih izmjena u strukturi rečenice, tako da je arapska koncesivna rečenica iskazana sintaktičkom pozicijom objekta glagola želio, koji je u prijevodu dodat, dok je značenje koncesivnosti sačuvano u partikuli makar. U prijevodu na engleski jezik sačuvana je sintaktička struktura koncesivne rečenice. Prijevod koji bi odražavao strukturu arapske rečenice bio bi: Međutim, ja sam insistirao na tome da odem, pa makar da samo bacim oproštajni pogled na čika-Muhammada.

Subordinator law u objekatskim rečenicama

Poslije glagola kojima se izražava želja, u arapskoj se objekatskoj rečenici umjesto subordinatora ’an može kao subordinator upotrijebiti leksem law u hipotetičkom značenju ili značenju irealne želje. Ova se upotreba leksema law u literaturi često vezuje za upotrebu eksklamativne ili optativne partikule law kojom se iskazuje irealna želja.141 Uistinu, upotreba leksema law kao subordinatora objekatske rečenice u arapskom se jeziku vjerovatno razvila iz upotrebe ovog leksema za izražavanje irealne, odnosno nedostižne želje. Ipak, postoji suštinska sintaktička razlika između dvije upotrebe leksema law. Poslije glagola kojima se iskazuje želja, on se nesumnjivo upotrebljava u funkciji subordinatora, dok se, upotrijebljen samostalno, leksem law može posmatrati isključivo kao partikula čija se funkcija prepoznaje na semantičkom, ali ne i sintaktičkom planu.

"بُوغِتُّ بِاعْتِرَافِهِ وَتَمَنَّيْتُ لَوْ أَنَّنِي تَخَلَّفْتُ عَنِ الاِجْتِمَاعِ."142

„Iznenadilo me ono što nam je otkrio, te sam poželjela da se nisam ni pojavila na tom sijelu...”143

„His frank admission came as a total surprise to me. I dearly wished that I’d not gone to his home.”144

وَكَمْ تَمَنَّتْ لَوْ يَتَطَبَّعُ بِنَفْسِ اللِّينِ النِّسْبِيِّ وَهُوَ صَاحٍ مُنْتَبِهٌ، (...)145

Koliko je samo željela da bude koliko toliko blag i kad je trijezan i kad je pri sebi, (...)146

She dearly wished he would be that good humoured when he was sober and in his right mind.147

وَكَمْ وَقَفَ حِيَالَ الضَّرِيحِ حَالِمًا مُفَكِّرًا، يَوَدُّ لَوْ يَنْفُذُ بِبَصَرِهِ إِلَى الْأَعْمَاقِ لِيَطَّلِعَ عَلَى الْوَجْهِ الْجَمِيلِ (...)148

Koliko je puta stajao zamišljen, snivajući ispred mauzoleja i želeći da pogledom prodre u njegovu unutrašnjost i upozna to lijepo lice (...)149

Kamal frequently stood in front of the shrine, dreaming and thinking. He wished his vision could penetrate it, to see the beautiful face.150

U prijevodu na bosanski jezik rečenica stanja koja za objekat ima rečenicu uvedenu subordinatorom law prevedena je glagolskim prilogom sadašnjim, dok je zavisna rečenica u funkciji adverbijalne oznake namjere da bi upoznao to lijepo lice izražena koordiniranom rečenicom u funkciji komplementa glagolskog priloga. U prijevodu na engleski jezik rečenica stanja je izražena nezavisnom rečenicom, ali je unutar nje sačuvana sintaktička struktura arapske rečenice.

U narednom primjeru, glagol wadda u arapskoj rečenici za objekat ima dvije koordinirane rečenice, od kojih je prva uvedena subordinatorom law, a druga subordinatorom ’an, inače najfrekventnijim subordinatorom objekatske rečenice u arapskom jeziku.

(...) وَيَوَدُّ لَوْ يَقْتَلِعُ الْمَاضِيَ السَّيِّئَ مِنْ جُذُورِهِ، وَأَنْ يَبْدَأَ صَفْحَةً جَدِيدَةً نَظِيفَةً، (...)151

Najviše bi volio da ružnu prošlost iščupa iz korijena i da započne novu, čistu stranicu.152

He wished he could pull up his sinful past by the roots or begin with a clean, new page.153

Subordinator law u poredbenim rečenicama

Osim u pogodbenim, koncesivnim i objekatskim rečenicama, leksem law se upotrebljava i u arapskim irealnim poredbenim rečenicama, gdje u konstrukciji s izrazom kamā, najfrekventnijim relativizatorom arapske realne poredbene rečenice, gradi složeni izraz kamā law. Interesantno je da leksem law, koji u arapskoj pogodbenoj rečenici u modernom standardnom arapskom jeziku pravi otklon od irealnog i hipotetičkog značenja, u svojim ostalim upotrebama u arapskom jeziku zadržava osnovno irealno značenje. Tako u složenom izrazu kamā law leksem law ima isključivo ulogu dati relativizatoru kamā značenje irealnog kvalitativnog poređenja. Izraz kamā law u arapskim se irealnim poredbenim rečenicama upotrebljava relativno rijetko u odnosu na relativizator ka’anna kao najfrekventniji relativizator ove vrste arapske poredbene rečenice.

(...) فَقَدْ اِرْتَعَبَتْ كَمَا لَوْ كَانَتْ هِيَ الْمُذْنِبَةَ، (...)154

(...) doživljavala ga je sva užasnuta kao da je ona krivac.155

She was as terrified as if she had been the guilty person.156

(...) "يُعَامِلُنِي كَمَا لَوْ كُنْتُ أَنَا الاِبْنَ وَهُوَ الأَبَ" (...)157

„Ponaša se prema meni kao da sam ja sin, a on otac!”158

„He treats me as if I was the son and he was the father,” (...)159

(...) قُومَا بِمَا كُنَّا نَقُومُ بِهِ مَعًا كَمَا لَوْ كُنْتُ مَعَكُمَا، (...)160

Radi ono što smo radile zajedno kao da sam s vama...161

Do what we used to do together just as though I were with you.162

Partikula law u eksklamativnim izrazima

Na početku rada spomenuta je važeća pretpostavka u komparativnoj semitistici kako je leksem law u arapskom jeziku refleks partikule *lū/law iz prasemitskog jezika. Istražujući oblike i funkcije refleksā ove partikule u različitim semitskim jezicima, J. Huehnergard zaključuje kako nije sasvim jasno koja je od njenih upotreba u prajeziku bila primarna, upotreba u funkciji optativne partikule ili subordinatora irealne pogodbene rečenice.163 Ono što je za analizu upotrebe leksema law u ovom radu posebno interesantno jest da se njegova upotreba u funkciji subordinatora pogodbene rečenice ne samo zadržala u arapskom jeziku nego i proširila izvan granica prvobitne hipotetičke i irealne sfere, dok njegova upotreba u funkciji optativne partikule, iako se u literaturi redovito opisuje, nije ni blizu toliko frekventna u modernom standardnom arapskom jeziku.

(...) وَآهِ لَوْ صَنَعَتْ لَهُ بَعْدَهَا كُوزًا مِنَ الْحُلْبَةِ، وَجَلَسَ كَسُلْطَانِ زَمَانِهِ (...)164

(...) a još i kad bi mu napravila poslije toga bokal kiseline, da sjedne kao pravi sultan, (...)165

And then she’d make him a nice brew of fenugreek and after that, pleased as a sultan, (...)166

"آهِ لَوْ تَغُوصُ بِي اَلْأَرِيكَةُ فِي الْأَرْضِ مِتْرًا …"167

„Ah, kad bi ova moja klupa potonula u zemlju bar jedan metar, (...)”168

„If only this bench would sink into the ground with me about a meter.”169

(...) "آهِ لَوْ كُنْتُ عَلَى بَابِ الْبَيْتِ…"170

„Oh, kad bih bio na tim kućnim vratima!”171

„Oh, if only I were at the door of her house (...)”172

فَاقْتَرَبَ مِنْهَا مُسْرِعًا وَمَدَّ يَدَهُ صَوْبَ أَرْنَبَةِ أَنْفِهَا وَهُوَ يَقُولُ: لَوْ تَزُولُ هَذِهِ! 173

On joj se hitro približi i pruži ruku prema vrhu njenog nosa i reče: „Kad bi ovo odstranila”.174

He rushed up to her and put his hand out to the tip of her nose, saying, „If only this would go away.”175

U prijevodu rečenice uvedene partikulom law na bosanski jezik nije naglašeno značenje irealne želje i eksklamativnost, iako je u arapskom tekstu upotrijebljen uskličnik, dok je u prijevodu na engleski jezik sačuvana i ova komponenta značenja. Prijevod koji bi u većoj mjeri odražavao strukturu arapske optativne rečenice bio bi: Kad bi samo ovo nestalo.

Zaključak

Leksem law jedan je od produktivnih i polifunkcionalnih leksema u arapskom jeziku koji najvjerovatnije vodi porijeklo iz prasemitskog jezika. Ovaj je leksem prešao dug put na kojem su se njegove funkcije smjenjivale i evoluirale. Iako u modernom standardnom arapskom jeziku centralnu poziciju zauzima njegova upotreba u funkciji subordinatora pogodbenih i koncesivnih rečenica, leksem law se upotrebljava i kao subordinator objekatskih i irealnih poredbenih rečenica, te kao optativna partikula za izražavanje irealne želje. U dijahronijskom smislu, s obzirom na saznanja komparativne semitistike, interesantno je da njegova optativna funkcija, možda i primarna, ostaje na marginama jezične realnosti, dok se funkcija subordinatora irealne pogodbene rečenice širi i razvija izvan granica hipotetičkog i irealnog ka domenu potencijalnog i realnog.

Sintaktički opis leksema law od vremena ranih arapskih gramatičara do radova koji za cilj imaju opis modernog standardnog arapskog jezika pokazuje sličnu evoluciju, ali u suprotnom smjeru, od isključivanja subordinatora law iz opisa arapske pogodbene rečenice do njegovog opisa kao pogodbene partikule koja pokriva najširi spektar značenja, od irealnih i hipotetičkih pogodbenih rečenica sa značenjem prošlog ili sadašnjeg vremena do potencijalnih i realnih pogodbenih rečenica.

Rečenice uvedene leksemom law u djelima koja pripadaju književnoumjetničkom stilu modernog standardnog arapskog jezika u prijevodu često bivaju izražene drugačijim sintaktičkim strukturama, uslovljenim kako prevodilačkom slobodom tako i silama konteksta. Tako pogodbena ili koncesivna rečenica može biti prevedena nezavisnom rečenicom ili, pak, zavisnim rečenicama u funkciji predikata imenske rečenice, objekta glagolske rečenice ili adverbijalne oznake vremena. Eliptične strukture u arapskoj rečenici često su u prijevodu prenesene potpunim rečenicama, a ponekad se zanemaruje i razlika između irealnih i potencijalnih koncesivnih rečenica. Obrada šireg korpusa sigurno bi rezultirala opisom drugih i drugačijih odstupanja od strukture izvorne rečenice na arapskom jeziku, koja su nerijetko rezultat pronalaženja dobrih prevodilačkih rješenja prilagođenih ciljnom jeziku. Među takvim uspješnim rješenjima svakako su prijevodi eliptične strukture koncesivne rečenice s izostavljenim glagolom i subjektom nefinitnim konstrukcijama poput prijedložnih i padežnih izraza ili glagolskih priloga, kao i prijevodi eliptične strukture pogodbene rečenice uvedene konstrukcijom pogodbenog subordinatora law i partikule za negaciju lā nezavisnim rečenicama u slučajevima kada pogodbeni subordinator gubi snagu i upotrebljava se više u značenju suprotnosti nego za iskazivanje uslova čije ostvarenje utječe na vršenje radnje glavne rečenice.

Konačno, upotreba leksema law kao subordinatora objekatske rečenice i dijela složenog izraza kojim se uvodi irealna poredbena rečenica u arapskom jeziku, kao i njegova upotreba u funkciji optativne partikule u eksklamativnim izrazima, iako nije veoma frekventna u modernom standardnom arapskom jeziku, u rečenice unosi poseban stilski naboj i tako predstavlja efikasno sredstvo stilskog izraza, ali i veoma važno sredstvo stilskog izbora. S druge strane, upotreba leksema law kao subordinatora koncesivne rečenice s eliptičnom strukturom, u kojoj se u površinskoj strukturi realiziraju samo subordinator i adverbijal, izuzetno je frekventna, a njena eliptičnost doprinosi kako ekonomičnosti izraza tako i njegovoj stilskoj efikasnosti. Konačno, trend širenja upotrebe leksema law kao subordinatora arapske pogodbene rečenice i tektonske promjene do kojih dolazi u strukturi pogodbene rečenice i distribuciji glagolskih oblika u njoj otvaraju sasvim nove puteve istraživanja i pozivaju na traganje za promjenama u jeziku, za novim značenjima i novim istraživačkim pitanjima.

Izvori

’Idrīs, Yūsuf, „’Arḫaṣ layālī”, ’Arḫaṣ layālī, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2019., str. 7-11.

’Idrīs, Yūsuf, „Bayt min laḥm”, Bayt min laḥm, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2019., str. 7-12.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Jusuf], „Bijedna noć”, Šejh-baba i druge pripovijetke, Prijev. Sulejman Grozdanić, Matica srpska, Novi Sad, 1977., str. 95-100.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Yusuf], „The Cheapest Nights”, The Cheapest Nights, Prijev. Wadida Wassef, Penguin Books, New York, 2020., str. 15-19, dostupno na: https://oceanofpdf.com/authors/yusuf-idris/pdf-epub-the-cheapest-nights-english-and-arabic-edition-download/, datum pristupa: 25. 09. 2025.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Yusuf], „Death from Old Age”, The Cheapest Nights, Prijev. Wadida Wassef, Penguin Books, New York, 2020., str. 128-138, dostupno na: https://oceanofpdf.com/authors/yusuf-idris/pdf-epub-the-cheapest-nights-english-and-arabic-edition-download/, datum pristupa: 25. 09. 2025.

’Idrīs, Yūsuf, „Ḥādiṯa šaraf”, Ḥādiṯa šaraf, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2019., str. 55-71.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Yousef], „House of Flesh”, Prijev. Cameron Lindley Cross, University of Michigan College of Literature, Science and Arts, https://sites.lsa.umich.edu/kchalipa/wp-content/uploads/sites/306/2015/09/House-of-Flesh-tr.-Cross.pdf, datum pristupa 08. 05. 2020.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Jusuf], „Kuća mesa”, Šejh-baba i druge pripovijetke, Prijev. Hatidža Čar, Matica srpska, Novi Sad, 1977., str. 55-60.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Jusuf], „Obična starost”, Šejh-baba i druge pripovijetke, Prijev. Sulejman Grozdanić, Matica srpska, Novi Sad, 1977., str. 31-44.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Jusuf], „Pitanje časti”, Šejh-baba i druge pripovijetke, Prijev. Sulejman Grozdanić, Matica srpska, Novi Sad, 1977., str. 73-93.

’Idrīs, Yūsuf [Idris, Yusuf], „The Shame”, The Cheapest Nights, Prijev. Wadida Wassef, Penguin Books, New York, 2020., str. 146-162, dostupno na: https://oceanofpdf.com/authors/yusuf-idris/pdf-epub-the-cheapest-nights-english-and-arabic-edition-download/, datum pristupa: 25. 09. 2025.

’Idrīs, Yūsuf, „Šayḫūḫa bi dūn ğunūn”, Ḥādiṯa šaraf, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2019., str. 17-29.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfouz, Naguib], Adrift on the Nile, Prijev. Frances Liardet, The American University in Cairo Press, Cairo, 1993.

Maḥfūẓ, Nağīb, Bayna al-qaṣrayn, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2019.

Maḥfūẓ, Nağīb, al-Ḥarāfīš, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2022.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfouz, Naguib], The Harafish, Prijev. Catherine Cobham, The American University in Cairo Press, Cairo, 1994.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfuz, Nagib], Karnak, Prijev. Halil Bjelak, Univerzal, Tuzla, 1989.

Maḥfūẓ, Nağīb, al-Karnak, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2022.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfouz, Naguib], Karnak Café, Prijev. Roger Allan, Anchor Books, New York, 2008., dostupno na: https://oceanofpdf.com/authors/naguib-mahfouz/pdf-epub-karnak-cafe-a-modern-arabic-novel-download/, datum pristupa: 25. 09. 2025.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfouz, Naguib], Palace Walk, Prijev. William M. Hutchins; Olive E. Kenny, The American University in Cairo Press, Cairo, 1999.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfuz, Nedžib], Put između dva dvorca, Prijev. Sulejman Grozdanić, Svjetlost, Sarajevo, 1990.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfuz, Nedžib], Razgovori na Nilu, Prijev. Mehmed Kico, Svjetlost, Sarajevo, 2000.

Maḥfūẓ, Nağīb [Mahfuz, Nadžib], Saga o bednicima, Prijev. Rade Božović, Prosveta, Beograd, 1989.

Maḥfūẓ, Nağīb, Ṯarṯara fawqa al-Nīl, Muʼassasa Hindāwī, al-Qāhira, 2022.

Literatura

Alfraidi, Tareq R. K., Conditional Sentences in Modern Written Arabic, University of Exeter, neobjavljena doktorska disertacija, Exeter, 2017., dostupno na: https://ore.exeter.ac.uk/articles/thesis/Conditional_Sentences_in_Modern_Written_Arabic/29735558, datum pristupa: 30. 09. 2025.

Badawi, Elsaid; Carter, Michael G.; Gully, Adrian, Modern Written Arabic: A Comprehensive Grammar, Routledge, New York, 2004.

Barakāt, ’Ibrāhīm ’I., al-Naḥw al-‘arabī, vol. V, Dār al-našr li al-ǧāmi‘a, al-Qāhira, 2007.

Beeston, Alfred F. L., Written Arabic: An Approach to the Basic Structures, Cambridge University Press, Cambridge, 1979.

Buckley, Ron, Modern Literary Arabic: A Reference Grammar, Librairie du Liban, Beirut, 2004.

Cantarino, Vicente, Syntax of Modern Arabic Prose: The Compound Sentence, vol. III, Indiana University Press, Bloomington, 1975.

Dévényi, Kinga, „The Treatment of Conditional Sentences by the Mediaeval Arabic Grammarians: Stability and Change in the History of Arabic Grammar”, The Arabist. Budapest Studies in Arabic, br. 1, 1988., str. 11-42, dostupno na: https://doi.org/10.58513/ARABIST.1988.1.2, datum pristupa: 29. 09. 2025.

Dévényi, Kinga, „Ğazā’”, u: Kees Versteegh et al., ur., Encyclopedia of Arabic Language and Linguistics, vol. II, Brill, Leiden, 2006., str. 477-481.

Fischer, Wolfdietrich, A Grammar of Classical Arabic, Yale University Press, New Haven & London, 2002.

Ḥasan, ‘Abbās, al-Naḥw al-wāfī, vol. IV, Dār al-ma‘ārif, al-Qāhira, 1998.

Holes, Clive, Modern Arabic: Structures, Functions and Varieties, Longman, London/New York, 1995.

Huehnergard, John, „Asseverative *La and Hypothetical *Lu/Law in Semitic”, Journal of the American Oriental Society, br. 103.3, 1983., str. 569-593, dostupno na: http://www.jstor.org/stable/602037, datum pristupa: 30. 09. 2025.

Langer, Michael, „Concessive Clause”, u: Kees Versteegh et al., ur., Encyclopedia of Arabic Language and Linguistics, vol. I, Brill, Leiden, 2006., str. 465-467.

Muftić, Teufik, Gramatika arapskoga jezika, Ljiljan, Sarajevo, 1997.

Muġālasa, Muḥammad Ḥ., al-Naḥw al-šāfī, Muʼassasa al-risāla, Bayrūt, 1997.

Ryding, Karin C., A Reference Grammar of Modern Standard Arabic, Cambridge University Press, Cambridge, 2005.

al-Sakkākī, Yūsuf ’Ibn ’Abī Bakr, Miftāḥ al-ʻulūm, ur. Naʻīm Zarzūr, Dār al-kutub al-ʻilmiyya, Bayrūt, 1987.

Ṣāliḥ, ‘Abd ‘Alī Ḥ., al-Naḥw al-‘arabī: Manhağ fī al-ta‘allum al-ḏātī, Dār al-fikr, ‘Umān, 2009.

Sartori, Manuel, „A Relational Approach to Modern Literary Arabic Conditional Clauses”, u: Tony McEnery; Andrew Hardie; Nagwa Younis, ur., Arabic Corpus Linguistics, Edinburgh University Press, Edinburgh, 2019., str. 143-169.

al-Šamsān, ’Ibrāhīm S. R., al-Ğumla al-šarṭiyya ‘inda al-nuḥāt al-‘Arab, Maṭābi‘ al-Dağwī, al-Qāhira, 1981.

Versteegh, Kees, „Two Conceptions of Irreality in Arabic Grammar: Ibn Hišām and Ibn al-Ḥāğib on the Particle Law”, Bulletin d’Etudes Orientales, br. 43, 1991., str. 77-92.

Waltisberg, Michael, „Conjunctions”, u: Kees Versteegh et al., ur., Encyclopedia of Arabic Language and Linguistics, vol. I, Brill, Leiden, 2006., str. 467-470.

Wright, William, A Grammar of the Arabic Language, 3rd ed., vol. II, Cambridge University Press, Cambridge, 1967.

Specific Features in the Use of the Lexeme Law in
Modern Standard Arabic

Abstract

The lexeme law is a polyfunctional lexeme in Arabic which, according to the assumptions of comparative Semitic linguistics, originates from Proto-Semitic. Consequently, this lexeme has found a place in grammatical descriptions of Arabic from the classical period to the present. It is discussed primarily in one of its realizations—that of a subordinator marking unreal or hypothetical conditional clauses in Arabic—while its other functions, with the exception of its use as a subordinator of concessive clauses, are mentioned only sporadically and typically remain undescribed and unanalysed. The syntactic description of the lexeme law as a subordinator of Arabic conditional clauses, largely motivated by morphological criteria, has undergone significant changes throughout history. Thus, from its initial exclusion from the group of conditional particles in the works of early Arab grammarians, it has come to occupy a central position in the description of Arabic conditional clauses in corpus-based studies of Modern Standard Arabic, where its usage is recognized beyond unreal conditional clauses and extended to potential and real conditional clauses as well. The primary focus of this paper is the analysis of the various syntactic functions of the lexeme law and the clause types it introduces. The analysis draws on the analytic–descriptive method and a typological–functional approach. The findings demonstrate that in Modern Standard Arabic the lexeme law is employed in several syntactic functions, from a subordinator of conditional clauses, through a subordinator of concessive, object, and unreal comparative clauses, to an exclamatory particle used to express a counterfactual wish. Nevertheless, given the considerable evolution in both the syntactic description and the actual linguistic reality of the lexeme law in its role as a subordinator of Arabic conditional clauses, considerable attention in this study is devoted specifically to this function — which also constitutes its most frequent use.