Enes Kujundžić, BIBLIOTEKA NA POČETKU TREĆEG MILENIJA, Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 2018., 259 str.

Djelo Biblioteka na početku trećeg milenija autora dr. Enesa Kujundžuća posvećeno je 25. godišnjici prijema Bosne i Hercegovine u UNESCO (1993. – 2018.) s izraženim očekivanjem da će se Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine vratiti u obnovljenu Vijećnicu. To je vjerovatno i opredijelilo autora da u Predgovoru ovoga djela iznese hronologiju nastojanja da se obnovi zgrada i fondovi Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, nakon njenog uništenja u agresiji na Bosnu i Hercegovinu. U predgovoru se, u kontekstu ove godišnjice, govori i o historijatu UNESCO-a i njegovim programima. Odmah na početku knjige zadokumentovani su apeli međunarodne zajednice ratnih 90-ih godina za obnovu kako Vijećnice kao kulturno-historijskog spomenika tako i knjižnog fonda Nacionalne i univerzitetske biblioteke koja je bila smještena u njoj.

Slijedi poglavlje označeno samim naslovom knjige u kojem je podrobnije obrađena Nacionalna i univerzitetska biblioteka kroz podnaslove: osnivanje NUBBiH kao ustanove i okvir njenog djelovanja, predhistorija Biblioteke kao institucije, NUBBiH i Društvo bibliotekara BiH, Biblioteka i Odsjek za komparativnu književnost i bibliotekarstvo Filozofskog fakulteta u Sarajevu, zgrada Vijećnice, Razaranje Biblioteke u Vijećnici (august, 1992.), oživljavanje rada Biblioteke, izgradnja fonda Biblioteke, specijalne zbirke NUB BIH, bibliografija BiH, korisnici i korištenje fondova Biblioteke, informacijsko-tehnološka infrastruktura Biblioteke, međunarodna saradnja, bibliotečka infrastruktura u BiH, zgrada Biblioteke.

U ovom i narednom poglavlju Dokumentarna baština i normativni instrumenti UNESCO-a i Vijeća Evrope autor opširno i dokumentovano govori o historijatu nastanka, razvoja, uništenja i obnove Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, te međunarodnom instrumentariju osnivanja, razvoja i uloge UNESCO-a.

Priča o našoj nacionalnoj biblioteci, njenoj historiji, posebno novijoj, uvijek je dobrodošla i potrebna kao podjećanje na ono što je zadesilo ovu riznicu knjižnog blaga. Autor je s pravom u ovom poglavlju ponudio dio teksta kojim je Oslobođenje, dan nakon unuštenja Vijećnice, 27. augusta 1992. godine, informisalo svoje čitatelje o ovom događaju:

“Čuvena sarajevska Vijećnica, jedan od simbola grada i njegove historije, nestala je u velikom požaru, koji je, nakon neprestanog granatiranja s agresorskih položaja, izbio u utorak, 25. augusta, oko 21 sat. Velika građevina, koja je 1996. godine trebalo da proslavi 100-godišnjicu postojanja, gorjela je cijelu noć, neprestano zasipana novim granatama i zapaljivim mecima, juče cijelo prijepodne, da bi oko 14 sati plameni jezici gutali posljednje ostatke drevne građe na svim spratovima. Čulo se kako se ponegdje još obrušavaju unutrašnji zidovi, puca staklo, kroz rešetke na prozorima vidjele su se gomile greda i namještaja što dogorijevaju i već se mogao naslutiti ogromni, crni skelet građevine, od koje su ostali samo goli, pocrnjeli zidovi.”

U nastavku ove studije govori se o knjizi kao formi za čuvanje memorije, zatim kulturi knjige u BiH. U sklopu ovog poglavlja autor čitaocu nudi obilje korisnih podataka o bosanskohercegovačkoj periodici u retrospektivi, književnim časopisima, ISSN Centru BiH, digitalizaciji periodičnih izdanja, bibliografiji i izgradnji bibliotečkih kolekcija, revitalizaciji dokumentarnog naslijeđa u BiH, bibliotečkoj infrastrukturi, savremenoj ulozi Nacionalne biblioteke, arhivskoj građi, audiovizuelnoj i multimedijalnoj građi, akademskoj i digitalnoj biblioteci u Bosni i Hercegovini, akademskim resursima i naučnom radu, digitalnoj kolekciji općeg tipa i bibliografskim servisima kolekcije, institucionalnom okviru za izdavanje časopisa, jeziku nauke, tezaurusima, indeksima, i apstraktima. Čitalocu je ponuđen koncizan prikaz stanja u ovim oblastima u Bosni i Hercegovini u komparaciji sa evropskim i svjetskim strijemljenjima i adresariju institucija, organizacija i ustanova s kojima bi valjalo raditi na unaprjeđenju ovih djelatnosti i njihovom dovođenju u sklad sa općevažećim standardima.

Slijedi adresarij službenih, zvaničnih institucija ili konvencija, pravila, uputa i statuta iza kojih stoje renomirane svjetske institucije u ovoj oblasti, na osnovu kojih bi valjalo uskladiti naše propise, zakonodavstvo i praksu.

Set poglavlja u drugom dijelu knjige (mada to autor nije formalno tako podijelio) više na teoretskom planu govori o akademskim resursima za citiranje izvora za naučne potrebe, kategorizaciji priloga u naučnoj periodici, instrumentariju za evaluaciju priloga u naučnoj publicistici, klasifikaciji naučnoistraživačke djelatnosti, donoseći opširan popis svjetskih relevantnih baza podataka u kojima autor propituje prisutnost bosanskohercegovačkih časopisa, članaka i autora, klasifikaciji naučnoistraživačke djelatnosti u Frascati priručniku i popis baza podataka, preliminarnom popisu baza podataka raspoređenih na osnovu Frascati priručnika, bazi podataka s informacijama o doktorskim disertacijama, te H-indexu Univerziteta u Sarajevu na Google scholaru.

Rukopis Biblioteka na pragu trećeg milenija sadržajem izlazi iz okvira ponuđenog naslova, i teško bi i bilo naći naslov koji bi obuhvatio i sažeo sve ono čime se autor ovdje bavi. To i zbog toga što svako poglavlje obiluje važnim informacijama na polju nauke općenito, bibliotekarstva i informacijskih nauka posebno, gdje dolazi do punog izražaja autorova upućenost u ovu problematiku i preglednost literature, institucija i ustanova na svjetskom nivou u okrilju kojih se mogu tražiti i dobiti željene šire informacije.

Najnovija studija dr. Enesa Kujundžića predstavlja veoma koristan priručnik ne samo bibliotekarima, nego i akademskim radnicima, koji će, zanemari li se uvijek moguće problematiziranje sistematičnosti, naći obilje informacija i svjetskih standarda iz oblasti kojom se bave. Pojavom ovog naslova čitalac će, a osobito mladi bibliotekar, odnosno bibliotekarka, na jednom mjestu dobiti široku lepezu informacija iz oblasti bibliotekarstva, arhiva, muzeologije i uopće knjige. Važno je, također, da se kao izdavač ovakvog štiva pojavljuje Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine kao domaća krovna institucija u oblasti na koju se ova knjiga odnosi.

Osman Lavić