Ocjene i prikazi
U organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Gradačac, Općine Gradačac, Odsjeka za historiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, Instituta za islamsku tradiciju Bošnjaka i JU Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-histo- rijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona u subotu, 28. maja 2016. godine u sali „Gradačačkog sajma“ u Gradačcu održan je naučni skup pod nazivom „Kulturno-historijsko naslijeđe Gradačca“.
Ovaj skup je imao za cilj dodatno istraživanje lokalnog kulturno-histo- rijskog naslijeđa, cjelokupne materijalne i duhovne kulture, valoriziranje dosadašnjih istraživanja i perspektive budućih istraživačkih projekata. Na otvaranju skupa uvodnu riječ izložio je predsjednik Organizacionog odbora načelnik općine Gradačac mr.sc. Edis Dervišagić. Također, obratili su se osta- li članovi Organizacionog odbora: Adnan Jahić, Dževada Šuško, Nusret Kuj- raković i Benjamin Bajraktarević. U ime Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Tuzlanskog kantona u svojstvu izaslanika ministra obratio se Elmir Tukić.
Rad skupa bio je organiziran u četiri sesije sa po pet izlagača. Predsjed- vajući sesija bili su: Adnan Jahić, Benjamin Bajraktarević, Nusret Isanović i Dževada Šuško.
Na kraju skupa usvojeni su slijedeći zaključci:
S obzirom na prijavljene i prezentirane radove, naučni skup je ispu- nio očekivanja i potvrdio naučnu i društvenu opravdanost održavanja. Nova saznanja, na njemu predočena potaknut će istraživače da se nanovo pozabave nekim novim temama i oblastima koja dosada nisu bila u fokusu istraživačkih zahvata.
Izrada elaborata o sadašnjem stanju nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Gradačcu sa prijedlogom mjera zaštite.
Pokretanje inicijative za izdavanje jedne publikacije koja će se baviti kulturnom i historijskom baštinom Gradačca i okoline.
Nužna je digitalizacija Orijentalne zbirke Zavičajnog muzeja u Gra- dačcu.
Na Skupu je učestvovalo dvadeset naučnika i istraživača različitog pro- fila i profesionalne orijentacije čiji su radovi objavljeni u Zborniku radova. Izdavači Zbornika radova su Općina Gradačac i Medžlis Islamske zajednice Gradačac, a štampan je u tiražu od 500 primjeraka. Redakcijski odbor činili su: mr.sc. Edis Dervišagić, Jukan Husein i mr.sc. Nusret Kujraković.
ANALI GHB 2017; 46 (38)
343
Ocjene i prikazi
Zbronik radova sadrži petnaest radova. Uz svaki rad sačinjen je i sažetak na engleskom jeziku.
Spisak učesnika sa temama njihovih radova:
prof. dr. sc. Nusret Isanović, Husejnija-djelo duha svoga vremena i mjesta; prof. dr. sc. Ismet Bušatlić, Gradačačka ta’rifa; mr. sc. Nusret Kujraković, Čaršijska džamija u Gradačcu; mr. sc. Šefko Sulejmanović, Devastacija džamija na području Općine Gradačac s posebnim osvrtom na period 1992- 1995.; Osman Kavazović, Životni put Husejn-ef. Kavazovića; prof. dr. sc. Adnan Jahić, O pokušaju formiranja ženske mektebi-ibtidaije u Gradačcu; mr. sc, Osman Lavić, Orijentalno-islamska knjiga u Gradačcu; dr. hfz. Elvir Duranović, Prilozi historiji medresa u Gradačcu; mr. sc. Omer Zulić, Osni- vanje i značaj kulturno-prosvjetnih i drugih društava u Gradačcu u austrou- garskom periodu; prof. dr. sc. Izet Šabotić, Agrarne prilike na području sreza Gradačac (1945.-1953.); prof. dr. sc. Amira Turbić-Hadžagić, dr. sc. Elvir Musić, Prezimena Gradačca; mr. sc. Rusmir Djedović, Čaršija u Grdačcu krajem 19.stoljeća-urbanogeografske odlike i njeno naslijeđe; dr. sc. Omer Hamzić, Administrativno-teritorijalno ustrojstvo i politički život sreza Gra- dačac u periodu između dva svjetska rata; Ma. Nedim Rabić, Najjužnija granica Ugarske: Vitezovi Hopspitalci u Sjevernoj Bosni potkraj srednjeg vijeka; mr. sc. Kemal Nurkić, Naselje Bukva pred kraj osmanske uprave u Bosni i Hercegovini; Mina Kujović, Rad Gradskog poglavarstva Gradačac kroz zapisnike sjednica Općinskog vijeća (1918-1923); prof. dr. sc. Salkan Užičanin, Privredne prilike u Gradačačkom srezu (1918-1941); prof. emeri- tus Azem Kožar, Arhivska građa u privatnom vlasništvu na području općine Gradačac; dr. sc. Dževada Šuško, Husein-kapetan Gradaščević i Gradačac u odabranim izvorima na njemačkom jeziku i Kovačević Munisa, mr. sc. Semir Hadžimusić, Problematika zaštite i korištenja naslijeđa Općine Gradačac.
Analizirajuće prezentirane radove može se zaključiti da je njima obuhva- ćena historija Gradačca do polovine 20. stoljeća, osim radova Šefke Sulejma- novića, Azema Kožara, Munise Kovačević i Semira Hadžimusića. Na ovakav ishod zahvaćene tematike i vremenskog okvira utjecala je i sama koncepcija naučnog skupa koja je bila odveć općenita i veoma široko zamišljena. Narav- no, jedan naučni skup ne može obuhvatiti sva zanimljiva istraživačka područ- ja niti dati odgovore na sva pitanja koja se tiču kulturno-historijske baštine Gradačca. Svaki rad u ovom Zborniku ima svoju vrijednost, ali posebno treba istaći originalne radove koji obrađuju dosada neistraživane teme, a od njih posebno treba istaknuti radove Osmana Kavazovića, Nusreta Kujrakovića, Osmana Lavića, Adnana Jahića, Rusmira Djedovića, Mine Kujović i Elvira Duranovića. Ipak, treba naglasiti da, bez obzira na općenitost nekih radova i njihovu preglednu naučnu formu, svaki od njih donosi nekoliko novih poda- taka i saznanja koja mogu biti osnov za dodatna i opsežnija istraživanja.
344 ANALI GHB 2017; 46 (38)
Ocjene i prikazi
Tematski radovi tretiraju vjersko naslijeđe, obrazovnje, privredne prilike, urbanogeografske odlike gradačačke čaršije, administrativno-teritorijalno ustrojstvo i politički život sreza Gradačac. Zanimljiv je i pregled izvora na njemačkom jeziku koje sa bave Gradačcom i njegovim kapetanom Huseinom Gradaščevićem.
Radova o nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine u Gradačcu, makar u preglednoj formi nije bilo, osim rada Nusreta Isanovića. Podsjetimo da Gradačac ima bogato kultuno-historijsko naslijeđe, a nacionalim spomeni- cima Bosne i Hercegovine do ove godine proglašeni su: Stari grad, džamija Husejnija, Kuća Gradaščevića, harem džamije Bukvare, harem Reuf-begove džamije i crkva sv. Ilije Proroka. Nažalost, svi radovi nisu dostavljeni, a da jesu Zbronik bi bio bogatiji i korisniji.
Zbornik radova sa naučnog skupa u Gradačcu predstavlja veoma vrijednu i validnu literaturu i građu koja rasvjetljava neke dionice i dimenzije kultur- no-historijskog naslijeđa Gradačca. Svakako, poslužit će kao dobra osnova istraživačima za poduzimanje novih i detaljnijih istraživačkih radnji, ali i poduzimanje zaštitnih mjera na ugroženom kulturno-historijskom naslijeđu. Dodatni je doprinos kulturnoj historiji Općine Gradačac. I na kraju, preporu- čuje se njegovo čitanje i korištenje u naučne svrhe.
Nusret Kujraković
ANALI GHB 2017; 46 (38)
345