M r E n e s K u j u n d ž i ć
K LA S IF IK A C IJA K N JIŽE V N E GRAĐE N A ARAPSKOM ZA B IB LIO TE C K E PO TRE BE
Jedan od najvažn ijih zadataka svake kn jižn ice je da om ogući upotrebu građe koju sakuplja, obrađuje i odlaže. U tom cilju služi stvarni katalog k o ji čitaocu pruža od go vor na pitan je k o ja djela knjižnica posjeduje iz nekog određenog podru čja znanja, o određe nom predmetu, ili osobi. Postoje dva osnovna tipa stvarnog katalo ga, stručni, ili sistematski i predmetni.
Stručni katalog naziva se onaj u kojem su opisi djela raspore đeni po nekom logičnom redu tj. u njem u su zajedno, ili u blizini nalaze opisi d jela istog ili srodnog sadržaja, raspoređeni od općeg - šireg po jm a ka ispecijalizovanom — užem. Za razliku od toga pred m etni katalog neposredno obavještava k o ju literaturu o određenim predm etim a posjed u je biblioteka, bez ob zira k o jo j stručnoj grani predm et pripada ili sa kog se aspekta predm et posmatra. U njemu su popisi d jela raspoređeni po abecednom redu rije č i k o je karak teriziraju n jih o v sadržaj.
S druge strane, da bi stručni katalog o d go vo rio svo jim zadacima potreban je prikladan klasifikacioni sistem.1 Da bi se došlo do da našnjih klasifikacionih sistema od k o jih se neki kao što je UDK, zahvaljujući širini svoje upotrebe, s pravom m ože nazvati svjetskim , bila je potrebna duža predhistorija. N a njenom početku je Asurba- nipalova /biblioteka za k o ju se kaže da je im ala sistem atski pore dak glinenih pločica k o je su bile gru pisane u d v ije glavne grupe: jednu koja se odnosila na znanja vezana za zem lju, i dru gu sa tek stovim a o nebu. Glavni bibliotekar Aleksanidrijske biblioteke, K a li m ah (treći v ije k p rije nove ere) sredio je papirasne svitke svoje zb irk e ne po naučnim vrstama, nego p o specijalnostim a autora: za konodavci, historičari, pjesnici filo zo fi itd .
Pored bibliotekara pitanjem klasifikacije, ali ne kn jiga nego znanstvenih oblasti, veom a rano su se počeli baviti i filo zo fi. Izme-
1 0 različitim bibliotečkim klasifikacionim sistemima vidi opširno u doktorskoj disertaciji E. Žuljevića: Bibliotečki klasifikacioni sistemi i teorija informacija. Sarajevo: Filozofski fakultet, 1984. (neobjavljena), kao i priloge istog autora u časopisu »Bibliotekarstvo za period 1981 i 1984. godinu«.
Stručni katalog je obrađen i u radu J. Živkovića Stručni katalog
(Zagreb: Matica Hrvatska, 1968). U novije vrijeme ovom pitanju je pos
većen i stručni rad Emila V. Popovića koji je pod istim naslovom Stručni
katalog objavila Narodna biblioteka Srbije (Beograd, 1982).
đu dva najranija tipa takve klasifikacije koja se tradicionalno pripi suje Platonu (427— 337 p. n. e.) i Aristotelu (384— 323 p. n. e.) razlika se nalazila u općoj šemi klasifikacije kao i prisustvu ili odsustvu određenih znanstvenih disciplina.
U aristotelijanskoj klasifikaciji sva ljudska znanja d ije lila su se u tri velike skupine: teoretsku, praktičnu i produktivnu. Teoretska se d a lje dijelila na fizičku, matematičku i m etafizičku. M atem atika se dalje granala na geom etriju, astronomiju, muziku i aritmetiku, či neći tako četveročlani skup poznat među kasnijim skolastičarim a kao kvadrivijum . Praktična znanost obuhvatal a je etiku, ekonom iku i politiku dok je produktivna sažeta u značenju term ina Ars mechanica. Logika je bila isključena iz ove šeme, je r se smatrala samo pom oć nim instrumentom — sredstvom za prilaz svim drugim znanstvenim disciplinama.
K o d Platona, međutim, n ije postojala distinkacija između teo retske i praktične znanosti, a logika se ja vlja kao koor dinatna dis ciplina, koja se povrem eno koristila kao sinonim za m etafiziku. F ilo zofska klasifikacija velikog antičkog sistematizatora znanja Aristotela ušla je u islamsku filo zo fiju zahvaljujući p rije svega prijevodu na arapski komentara Ivana Filoponusa P o rfirije vih Isagoga.2
N ajran ijom originalnom islamskom klasifikacionom šemom m o že se sm atrati ona koja je prisutna u djelu Gabir ibn Hayyan a — rodonačelnika arapske alkem ije. K od njega fundamentalni principi Znanosti obuhvataju snop značenja sadržanih u odnosima sažetim u četiri elementarna svojstva prirode: vruće, hladno, vlažno i suho. U spostavljanje ravnoteže između ova četiri elementa ne u tječe samo na ovozem aljske — m aterijalne stvari, nego i na m etafizička bića kakvim se smatraju inteligencija, duša svijeta, prostor i vrijem e.3
Izvodeći mizan (balans) iz alegoričkog objašn jen ja »ta 'w il« kur 'an skih referenci m jeren ja ljudskih djela na Sudnjem danu Gabir svoj sistem dovodi u vezu sa vjerskim učenjem. Ovaj sistem pobliže je form uliran u njegovoj »K n jiz i transformacije potencijalnog u aktu alno« i » K njizi definicija« gdje se znanosti d ije le u d v ije distinktne cjeline — jednu predstavljaju vjerske a drugu svjetovn e discipline.
Porast obim a znanstvene literature na arapskom jeziku u prvim stoljećim a islama i diferen cijacija znanstvenih disciplina ko ja ju je u stopu pratila vidno se reflektira u filozofsko-naučnom opusu »filo zofa Arapa« al-Kind ija (um ro 873. godine) autora niza filo zofsk ih i prirodoslovnih tekstova. U tem elje njegove intelektualne radoznalos ti ulazile su, pored filo zo fije, i fizika, optika, m eteorologija, astrono m ija i astrologija. Iz ovako razgranatog interesovanja razvila se i svojevrsna klasifikaciona šema čija je svrha bila prezentiranje c je lo kupnog po lja sistematiziranog ljudskog znanja kakvo je autor zate kao u svom e vremenu.
2 Vidi G. Sarton: Introduction to the History of Sceince. Baltimore: Carnegie Foundation, 1927, Vol. I, str. 422.
3 Klasifikaciju znanosti kod Gabir ibn Hayyana rekonstruirao je Zaki N agib Mahmud u svom radu Gabir Ibn Hayyan al-Qahira: Wizara at-taqafa. (1962) str. 87— 107.
M eđutim , najutjecajnija rana klasifikacipna šem a u islamskoj znanstvenoj literaturi sadržana je u djelu » I h s a a l-u lu m « ((Enumeri ran je nauka) Abu Nasra al-Farabija (um ro 950). P ri konstruiranju svo ga sistema on je posebno vodio računa da kom pariranjem gram atike i logike istakne važnost ove druge. Jer, prethodna se tiče samo rije či dok se ova druga bavi značenjima, a u vezi je sa riječim a samo u on oj m je ri u k o jo j su one otjelovljen je značenja. Po njemu, grama tika se bavi zakonitostim a u jeziku, a jezici se razlikuju kao što se razlikuju ljudi i rase, dok se logika bavi lju dskim m išljen jem k o je je u vijek i na svakom mjestu istovjetno. Pored nauke o jeziku i lo gike, u al-Farabijev klasifikacioni sistem u silazećem nizu još ulaze m atem atika (č ije su podgrupe aritm etika, geom etrija, optika, astro logija , muzika, nauka o utezima i m ehanika) zatim fizika, m etafizi ka, nauka o društvu, jurisprudencija i skolastička teologija. N ajra n iji utjecaj ovako prezentirane klasifikacije, ko ja za razliku od Aris totela, logiku smatra zasebnom naučnom disciplinom , stavljajući je neposredno po slije filologije, v id ljiv je kod Ib n Sin e , al-Gazalija i Ibn Rušda.5
O ko pola stoljeća poslije smrti al-Faraibija po javlju ju se »Risa le « učenog bagdadskog kružoka poznatog kao Ihw an as-Safa (ili Bra ća čestitosti) u kojim a su pored interesovanja za teologiju, matemati ku i logiku v id ljiva nastojanja autora da skrenu pažnju na važnost studija prirodnih fenomena.
Pored ovih autora, i kasnije u filo zofsk o j i prirodoslo vno j lite ratu ri na arapskom srećem o se sa m anje ili više uspješnim pokuša jim a klasifikacije znanja i znanstvenih disciplina. Veću pažnju među ovim a zavređuju nastojanja, Abu Hayyana at-Tavihidija, zatim al-H a rezm ija, Ibn Sine, Ibn Hazma, N asiruddin at-Tusi ja, Šamsuddin al
-Akfanija, Ibn Hald una, Taškopruzadea i Hadži H alife. Međutim, paš
to su prevashodno imale u vidu filozofsk e i pedagoške ciljeve, a ne praktičnu potrebu klasifikacije knjiga, sa izuzetkom možda Hadži Ha life o kome će biti govora drugom prilikom , one nisu m ogle zadovo ljiti rješenjim a koja su sadržavale. Jer >>Onaj k o ji konstruira filo zofsku klasifikaciju uživa slobodu da fragm entira univerzum svo ga interesa na bilo k o ji način koji odgovara njegovom c ilju ... Slobodan je je r se bavi intelektualnim apstrakcijam a k o je su same p o sebi tvorevine ljudskog uma. Ograničava ga sam o dom et njegova znanja,
4 Ovo djelo koje ulazi u temelje svake islamske i isto tako srednjo vjekovne zapadnjačke klasifikacije znanosti prvi put je u Kairu izdao Osman Amin 1931. godine, zatim je ponovo objavljeno 1949 i 1968 (al
-Qahira: Maktaba Anglu-misriyya) .
Djelo je zajedno sa prevodom na kastiljanski i latinski u Madridu izdao Angel Gonzalez Palencia pod naslovom Catalogo de las ciencias, Madrid: Universidad de Madrid, 1932.
5 Opširnije o različitim filozofskim klasifikacionim sistemima kod islamskih filozofa vidi: Muhammad A li Abu Rayyan: »Tasnif al-ulum bayna al-Farabi w a Ibn Haldun«, 'Alam al-f ikr, 1978, 9, 1, str. 97— 122., Muha mmad Kazim al-Hafagi: »Tasnif al-uIum inda al-arab«. al-Maurid, 1403-
-1983, 12,3 str. 13—56. Ahmad Abdullah al-Rabe: Muslim Philosophers’
Classifications of the Sciences: al-Kindif al-Farabi, al-Ghazali, Ibn Khaldun (Middle East). Cambridge: Harvard Unversity, 1984. (Neobjavljena doktor ska disertacija).
m oć p ercep cije i plodnost njegove im aginacije. Onaj m eđutim ko ji, biblio te čkom klasifikacijom želi da organizira zabilježen e in form aci je daleko m an je je slobodan. P rije svega p ris ilje n j e da k o risti ono o čemu je pisano a obim fragmenata od k o jih se sastoji univerzum njegova interesovanja uglavnom je priprem io neko drugi.«6
II
S o b zirom na narasle potrebe m oderne organ izacije bilblioteč k e građe, u arapskim zem ljam a je, neposredno p o slije drugog svjet skog rata, došlo do pokušaja praktičnog rješavanja pitanja klasifika c ije arapske knjige. Većina bibliotekara k o ji su se b avili ovim prob lem im a b ili su saglasni da je najprikladn ije izvršiti prevođ en je ne kog od svjetskih klasifikacionih sistema na arapski uz nužne m odi fik acije prim jerene specifičnostim a kulturno-civiliziacijske prirode ka rakterističnim za knjižne sadržaje arapskog svijeta. Međutim , čak ni četrdeset godina p oslije po jave prvih kn jiga na arapskom k o je govo re o po treb i i posljedicam a prevođenja svjetskih klasifikacion ih sis tema na arapski i njegovoj prim jeni, ne p o stoji jedinstven općeprih vaćeni sistem bilbliotečke klasifikacije u arapskim zem ljam a. N eu jed načenost prakse vid ljiva je, na prim jer, u čin jenici da neke bib liote ke koriste jo š u vijek specijalno konstruirane sistem e kakav je slu čaj sa Egipatskom nacionalnom bibliotekom u k o je je znanje podi jeljen o na veće znanstvene skupine pri čemu je svakoj skupini do dijeljen o slovo arapskog alfabeta. Prepreka za dalju dogradnju klasi fikacionog sistema u o v o j biblioteci bila je i to što n ije postojao i još ne p o sto ji slobodan pristup policama.
U cilju podizanja tehničkog nivoa bibliotečkih usluga u arap skim zem ljam a Unesco j e u periodu 8-19. decem bra 1959. godine u B ejrutu sazvao sem inar č iji je jedan od zaključaka bio da se prip re m i arapsko izdanje D ju ijeve decimalne klasifikacije, p r i čemu je trebalo vo diti računa o historijskim , vjerskim , filo zofsk im i drugim speci fičnostim a arapskog svijeta.7
N ešto ran ije je pitanjem praktične klasifikacije za potrebe bib lioteke Kartum skog univerziteta bavio se G. R. Tibets k o ji je svoja iskustva izn io i u posebno štampanom članku.8
rAbdulw ahab Abu an-N ur je razvio posebnu klasifikaciju za ob last islam istike prvenstveno na osnovu kn jižne građe koja se čuva u bibliotekam a Azharskog univerziteta.9 Treba odmah reći da, i po red izvjesnog optim izm a s k ojim je dočekana u krugovim a k o ji se brinu o kolekcijam a sličnog sadržaja, ova k lasifikacija n ije našla ši roku prim jenu u prvom redu zbog složenog sistem a indeksiranja (za k o je se koriste slova arapskog alfabeta, a ne b ro jevi).
6 J. H. Sherra, M. E. Egan: The Clasified Catalog. Basic Principles and Practices. Chicago: American Library Association, 1956. str. 50.
7 Vidi referencu br. 4 u »Literaturi« navedenoj na kraju ovog rada. 8 Referenca navedena pod br. 3 u spisku »Literature« 9referencabr.9uspisku>>Literature<<
Za potrebe praktične prim jen e ma fo n d o ve Zahir ije biblioteke u Damasku, Yusuf al-‘Aš je priprem io klasifikaciju znanja o b ja v lje nu u »knjizi »Tasriif al-ulum wa ' ma'rifa.. . . « koja zbog toga što je im ala u vidu fond jedne biblioteke im a m alo značaja za šir u prim jenu.10
Sličan pokušaj na engleskom jeziku učinio je Ziauddin Sardar u radu »Islam, outline of a classification scheme«, ali je njena prim jen jivo s t dovedena u pitanje i to ponovo zbog sistema indeksiranja kojem u nedostaju elementi univerzalnosti. N aviše navedenih nekoli ko prim jera rješenja pitanja klasifikacije bibliotečke građe na arap skom ne zam agljuje činjenicu da je danas u arapskom svijetu u naj širo j upotrebi adaptirana verzija D ju ije ve decimalne klasifikacije.11
Prih vatajuči ovu klasifikaciju, arapski bibliotekari nisu propus tili priliku da jo j upute i ozbiljne zam jerke, od k o jih je sa najviše opravdanja ona koja kaže da je ova klasifikacija pristrana prem a za padnjačkim stanovištima generalno a anglosaksonskim posebno. N e ki idu tako daleko da tvrde da zbog toga uopće nije pogodna za prim jen u u istočnjačkim posebno arapskim bibliotekam a. Nasuprot tom e javila su se m išljenja da njena fleksibilnost pruža dovoljn o os nove za nužne m odifikacije i prilagođavan ja potrebam a arapske kn ji ge.
I kritičarim a i pristalicama, korištenja D ju ijeva klasifikacionog sistema išla je u prilog činjenica da je on preživio praktičnu prov jeru i da je zahvaljujući tome bilo moguće ocijen iti nivo njegove gostolju b ivosti prema specifičnim vrstam a građe.12 N esrazm jer u raspodjeli prostora k o ji je vid ljiv na predm etu »Is la m « u četiri kla sifikaciona sistema prikazanim u tabeli priložen oj uz ovaj rad ne tre ba da obeshrabri one koji se bave specifičnom vrste građe, kakva je ona na arapskom jeziku.
T o može, ustvari, da predstavlja podsticaj za dodatna razm iš lja n ja o problem u klasifikacije bibliotečke građe na arapskom je ziku u domaćim kolekcijam a čime se u našoj zem lji do sada malo ko o zb iljn ije bavio.
10 Referenca br. 12.
11 Vidi posebno referencu br. 11 u spisku »Literature«.
12 Uporedi činjenicu da je predmetu »Isla m « u Djuijevoj decimalnoj i Univerzalnoj decimalnoj klasifikaciji dodijeljen jedan trocifren broj 297, dok je u isto vrijeme predmetu »Kršćanska vjera« dat prostor od 22 —
28 dakle sedam dvocifrenih brojeva. Navedeno prema knjizi Stručni ka talog. Izvod iz Univerzalne decimalne klasifikacije. (Zagreb: Matica Hrvat ska, 1968).
IS L A M U Č E T IR I K L A M F IK A C IO N A S IS T E M A USPOREDNA T A B L IC A
Klasifik.
Predmet Djtuijeva UDK Kongresne Kolone klasifik. biblioteke klasifikacija
Islam 297 297 BP 1195 Q7
Historija 297.09 297(9) BP 50-58 Q7(v)
Temelji islama 2975 — BP 176 Q7:4 Očitavanje vjere 29751 — BP 177 Q7:353 Molitva 29752 — BP 178 07:4164
Post 29753 — BP 179 07:433
Zekat 29754 — BP 180 —
Hadž 29755 — BP 181 07:4198
Kurban 297.122 29718 BP 89 —
Učenje Kurbana — — BP 13(1.6 — Okolnosti objave 2971221 — BP 131 — Prevodi Kurana 297-1225 — — — Komentari Kurbana 297.1227 — BP 130.4 — Hadis 297124 297.8+ BP 135 07:26
Metodologija hadisa — — BP 136.4 — Tekstovi hadisa — — BP 13636 — Komentari hadisa 29712407 — BP 1363 — Abrogacija hadisa — — BP 136.78 — Nejasni izrazi u hadisu — — BP 136.76 — Apokrifni hadisi — — BP 136.74 —
Interpolacije — — BP 136.72 —
al-Buharijeva zbirka 1971241 — BP 135.A12 — Muslimova zbirka 2971243 — B P 135A14 — Abu Davudova zbirka 2971242 — BP 13SA13 — at-Tirmizijeva zbirka 2971244 — BP 135A1S — an-Nisaijeva zbirka 2971245 — BP 135A16 — Ibn Madžeova zbirka 2971246 — BP 135A17 — Hadis iz ostalih zbirki 297-1248 — BP 135A2 —- Islamsko pravo (Fikh) 34059 — BP 140144 —
Izvori isl. prava BP 145148
(Kurban, Hadis, Idžma,
Kiyas i dr.)
Pravne škole — mezhebi — — BP 150 — Hanefijski — — BP 152 —
Šafiijski — — BP 153 — T3/D
Predmet Djuijeva UDK Kongresne Kolone klasifik. biblioteke klasifikacija
Han belijski — — BP 155 __
Šiijski — — BP 156 —
Ostali — — BP 157 —
Personalni status
(brak i familija) _ _ BP 17324 Q7:427
Državno — pravni sistem — — BP 173.6 — Džihad 297.72 — BP 182 —
Kelam 297.2 297.2 + BP 166 Q7:3
Doktrine o Bogu 297.211 297.214 BP 166.2 — Poslanička misija — 297.6 BP 166.5 — • Vjerovanje — Iman — — — Q7:353 Smrt i Sudnji dan — — BP 166.85 Q7:361 Život na Ahiretu — — BP 166.8 07:355
Sekte 297.204 — BP 191 —
Sunije 297.2041 — BP 192 071
Šiije 297.2042 — BP 193 0712
Haridžije — — HP 195.K4 — Ostali 297.2043 — BP 191 078
Značajne isl. ličnosti 297.6 — BP 70 — Muhammed Resulullah 297.6 — BP 70 —
— u Mekki 297.63 — — —
— u Medini — — — —
Ashabi (Muhammedovi
drugovi) 297.64 ...
Halife — — BP 76 —
Vjerski učenjaci — — BP 136.46 —
I sl. organizacije i
udruženja 297.6 297.6— _. 07:68
Misionarstvo 297.7 — N P 166.55 07:65
Ostale aktivnosti 297.7 — BP 190 — Misticizam — Sufizam 297.4 — BP 189 —
L i t e r a t u r a
u hronološkom rasporedu
1. Yusuf A s'a d Dagir: Dalil al-Arab fi {l-kutub wa fann al-makatib. Bayrut 1947.
2. Filib Di Trazi: ' Iršad al-'A'rab fi tansik al-katub wa ' l-makdtib.
Baynut: 1947.
3. Tibbets, G.R.: »The Olassification of Arabic Books.« The Library Quarterly, 1959, 29, 3, str. 174— 198.
4. Mahmud aš-Šani ti , Ahmad Kabiš: Mugaz at-tasrnif al-' ašrt. Kairo: Egipatska bibliotečka asocijacija, 1961. Sadrži skraćeni pre vod Djuijeve decimale klasifikacije na arapski jezik.
5. Halid al-Hadidi: Falsafa ' ilm tasnif al-kutub. al-Qahira: Malbtaba an-Nahda al- arabiyya, 1969.
6. Midhat Kazim: at-Tasnif, Nizam Dyui al-'ašri. al-Qahira: Maktaba al-Abglu-misriyya, 1968.
7. Anwair ar-Rifa'i »Tasnif al-kutub al' arabi.« Str. 245—61 u: al-Halaa addirasiyya li 'l-hadamat al-m aktabiyya----Dimašq: Wizaira at-ta' lim al-' ali , 1392— 1972.
8. Abdulwahab Abu an-Nur: at-Tasnif al-bibliyugrdfi li-'ulum ad
-din al-islami: al-Qahira: Dar at-taqafa li-t-tiba'a wa ' n-nasr, 1973.
9. Abdiullwahab Abu an-Nur: at-Tasrnf li-agrad isitirga' al'ma'lumat. al-Qahira: al-Menazama al- 'arabiyya li-t-tarbiyya w a-taqafa wal - 'u lum, 1977.
10. Abd/uhvahaib Abu an-Nur: al-Hitta al- arabiyya li-t-tasif bayna mu'tamarayn ar-Riyad 1593/1973 wa Bagdad 1395/1971. ar-Riyad, Dar al-'ulum, 1398— 1978.
11. Dewey, Melvil: at-t asnif a l-'ašri (al-gadawil). Targama Fu'ad Isma'il Fahmi, ar-Riyad, 1399/1979. Prijevod Djuijeve decimalne klasi fikacije.
12.J usuf al- rAš: Tasmf al- (ilum wa l-ma{a r if... Dimašq: Magma al-luga al- 'arabiyya bi-Dimaša, 1400/1979.
13. Sardar, Ziauddin: Islam, outlin e o f a classification scheme. London: Olive Bingley, 1979. Aauto r kaže (Str. 19): »O va šema pred m etne klasifikacije formamulisana je na osnovni uvida u savremen u li teratu ru na engleskom, bazirano na općim idejam a Ranganatanove kolon k la s ifik a c ije . . . «
14. Muhammad Amon al-Banhaw i : at-Tasnif al-amali li l-maktabat
at-tab'a at-taniyya al-Qahira: a l-A ra b i , (1981).
15. Nasir Muhammad as-Suwaydan: at-Tasnif fi l -maktabat al-
- 'arabiyya. ar-Riyad: Dar al-murih, 1981.
V idi posebno bib liografiju str. 167— 170.
16. Ša'ban A bdul azziz Hal ifa, Muhammad al- A y id i: Qa' ima ru'us al-mawd u 'a t al- rarabiyya. ar-Riyad: Dar al-m urih li-n-našr, 1405/1985. Sadrži lisitu preidmetnih odrednica za bibliotečke potrebe.
Pored navedene literature treba ukazati i na barem dva speci jalizovana časopisa k o ji izlaze u arapskom svijetu a s vrem ena na vrije m e donose p riloge na temu klasifikacije kn jiževne građe na j arapskom. T o su:
1. al-Magalla al-arabiyya li-l-ma'lumat, A LE S CO, Tunis. (Podatak uzet iz broja 7/2, 1986. godine)
2. Risalat al-maktaba, Amman, Jordan. (Podatak uzet iz broja 21/2-3, Juni / S eptem bar 198).
S U M M A R Y
T H E C L A S S IF IC A T IO N OF L IT E R A R Y W O R K S I N T H E A R A B IC LA N G U A G E I N L IB R A R IE S
This paper concisely presents the results o f the author's w ork regar ding the question o f the classification o f literary \workis in the Arabic language.
This classification hasn't been the ob ject o f special interest among experts in our country unti'l now. By means o f surveying the historical developm ent o f classification in the Islam ic scientific tradition it w ill be noticed that the philosophical systems o f clas sification which vere created in Arabic by thinker s in past, haven't been suffic iently used in the process o f adapting m o d em W estem systems o f classification to the practical needs o f Arabic library science.
The enclosed table shows that the Dewey Decimal Classification system and the classifications o f the Library o f Con gress are the most »hospitable« to the Arabic— I slamic literary inheritance. The Dewey Decimal Classification has been, perhaps as a result o f this the most reprasented in the l i raries o f the contem porary A rabic w orld. Keeping in mind th e scope o f the manuscripts and prinited works in the Arabic language in our library collections, as w ell as the tha t that w e are just facin g the complex w o rk concern inig the preparation o f a catalogue o f this material, it becames clear how much the subject o f classification is relevan t to be the o b ject o f consideration.