Z B IR K A SID ŽILA GAZI HUSREV-BEGOVE B IB LIO TE K E

Za izučavanje naše nacionalne historije za više o d 5 stoljeća turske vlasti, kao i historije Osmanskog Carstva u cijelosti, uz katastarske popisne kn jige (deftere), sačuvane do 17. stoljeća, prvorazredan izvorni m aterijal čine sudski registri — sidžili. Sidžil je zbirka dokumenata sudije jedn og određenog teritorij alno-administrativnog područja, na­ stala kao rezultat njegove sudske djelatnosti u određenom vremenu. O rganizacija sudstva u turskom državnom uređenju bitno se razliko­ vala od sudstva u zapadnoj feudalnoj Evropi. U turskom društvenom sistemu sudska vlast bila je odvojena od upravne. Sudsku upravu centralna vlast je povjeravala posebnom organu — kadiji, ko ji je bio izvršilac i zaštitnik islamskog prava — šerijata i državnih zakona (kanuna). T e rito rij na koji se protezala nadležnost jednog kadije zvao se kadiluk. Jedan kadiluk mogao je obuhvatiti više manjih teritori jaln o upravnih jedinica — nahija, gdje je kadija postavljao svoje za­ stupnike — naibe. N aibi su također bili sudije, ali u sudijskoj h ije­ rarh ijskoj ljestvici nalazili su se na najnižem mjestu. N ajviši položaj

zauzimao je šejhul-islam, zatim kazi-asker, mula, kadija i naib.1 K a

dijska djelatnost n ije se iscrpljivala vršenjem isključivo sudijske dje­ latnosti. Pošto u turskom društvenom sistemu n ije postojao organ opće nadležnosti, kadija je b io ovlašten da izvršava razne naredbe centralne i lokalne vlasti, tako da je imao izvjesne ingerencije u domenu izvršne vlati na području gdje je obavljao dužnost kadije, ili naiba. N jim a su upućivane sultanske naredbe, upute i instrukcije koje su se odnosile na njihove administrativne oblasti, kao i slične vrste dokumenata koje je izdavala kancelarija oblasnog namjesnika. N jih su kadije redovno unosile u svoje sidžile, i zahvaljujući tom e mnogi takvi dokumenti su se i sačuvali do danas.

U sljed širokog obima kadijine nadležnosti sidžili mogu sadrža­ vati veom a raznovrsnu m ateriju za izučavanje političke, društvene, ekonomske i kulturne historije jedine reg ije ili šire cjeline.

Sidžil sadrži broj dokumenata k o ji je srazm jeran broju obavlje­ nih sudijskih aktivnosti. Im a slučajeva da je u istu knjigu aktivnost b ilje žilo nekoliko kadija, pa su u nekim sidžilim a zabilježeni događaji u većem vremenskom rasponu. Sidžil obično sadrži sljedeće vrste dokumenata:

1 I. H. Uzunsarsili, Osmanli devletinin ilmiye tesikilati, Ankara, 1965, 83— 143:

— cjelo vite prepise službenih akata k o je je upućivala centralna ili lokalna adm inistracija,

— prepis fermana i drugih sultanskih pisama (sultanske naredbe i instru kcije);2

— prepiše berata (diplom e o postavljanju na neku dužnost).3

— prepiše bujurul dija (akti namjesnika p ro v in cija ); ova vrsta dokumenata sadrži naredbe, obavještenja i instrukcije izdate u vezi sa prom jenom na prijestolu, u vezi sa prikupljanjem raznih državnih potraživanja, u vezi sa naimenovanjem namjesnika, sa predstavkama, pojedinaca, ili grupe građana; naredbe da se izvrši inspekcija u vezi sa pojavom hajduka i drugih odmetnika, zatim razne instrukcije u vezi sa priprem am a za rat, ili u vezi sa vođenjem rata. Ovi dokumenti predstavljaju nezaobilaznu građu za izučavanje poreskog sistema, druš­ tvenih i političkih prilika u određenoj oblasti i u Osmanskom Carstvu.

— ilame — kadijino rješenje u vezi sa nekim izloženim sporom,

— hudžete — kadijino rješenje;

— arzuhale — prepiše žalbi ili molbi koje je kadija pisao namjes­ niku provincije, ili direktno sultanu u ime pojedinca, grupe ljudi ne­ kog određenog zanimanja, ili stanovnika jednog sela, mahale (gradska četvrt) ili grada. Za pisanje arzuhala davala se i taksa čija je suma ovisila od sadržaja molbe. U jednom sidžilu zabilježeno je da je taksa

za arzuhal 1754. godine iznosila 143 groša.4 Prepis svakog arzuhala

popraćen je prepisom namjesnikova odgovora sa zahtjevom da se na sudu utvrdi činjenično stanje, da sporna stranka dođe u kancelariju namjesnikovu '(Bosanski divan), ili se dostavlja rješenje, gotovo uvijek u korist stranke koja se žali.

— vakuf-name — zadužbinske p o velje;5

— ostavinske rasprave. Ostavština umrlih lica, k o ja imaju nas­ ljednike, na sudu se popisuje i kao takva ulazi u sidžil. Svaka stavka posebno je upisana sa njenom novčanom vrijednošću. Od ukupne nov­ čane vrijedn osti odbiju se sudski troškovi, troškovi sahrane, eventu­ alni dugovi, a ostatak je raspoloživ za diobu. Sinovi su dobijali dva puta veći dio u odnosu na kćeri, što je sasvim razu m ljivo s obzirom na obaveze muških članova u tom vremenu. Ovi dokumenti su veoma dragocjeni i značajni za izučavanje različitih oblasti društvenog živo­ ta: za izučavanje kulture stanovanja, kućnih i odjevnih predmeta; ma­ terijalnog, a ujedno i socijalnog statusa pojedinca ili društvenog sloja kojem je pripadao, kulturnog nivoa, a u dobroj m jeri može se pratiti ekonomska situacija i kompariranjem podataka sagledavati slika eko­

2 M. Selmanović, ferman — diplomatički osvrt, Prilozi za orijentalnu filologiju (POF) br. 26. Sarajevo, 1978, s. 115— 131.

3 M. Selmanović, Berat kao diplomatička vrsta u turskoj arhivistici, POF br. 35, Sarajevo, 1985, s. 169—209.

4 Visočki sidžil br. 67, dokumenat 3, s. 7 Sidžil se nalazi u Arhivu Orijentalnog instituta u Sarajevu.

5 Dr H. Kaleši, Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arap­ skom jeziku, Priština 1972.

nom skog kretanja pojedinih artikala, odnosno n jih ov značaj u vre­ menu u k o jem su korišćeni.

— bračni ugovori. Ovi dokumenti sadrže imena lica koja skla­ paju brak, imena njihovih očeva ili prezimena, zanimanje ženika, kao i imena njihovih opunomoćenika i svjedoka sa istim podacima. U dokumentu je naznačen i iznos k o ji nevjesta dobija prilikom vjenča­ nja od muža, a raspolaže slobodno s n jim u slučaju razvoda, ili mu­ ževljeve smrti (mehrul-muedžel). Taj novčani iznos odraz je m ateri­ jaln og i socijalnog statusa lju di određene kategorije. Oznaka p rofe­ sionalne djelatnosti koja je često naznačena uz imena aktera bračnog čina m ože poslužiti za izučavanje socijalne i poslovne strukture sta­ novništva. N a kraju svakog zapisa bračnog ugovora zapisana su i im e­ na svjedoka čina, često sa podacima o n jih o voj profesionalnoj djelat­ nosti. Obično su to ugledni stanovnici mjesta.

— kefileme — dokumente o uzajamnom jam čenju stanovnika jed ­ ne ili više mahala, ili naselja. Ponekad je uzimana od ljudi određene konfesionalne pripadnosti.6 Oni su uzajamno jam čili jedan za drugog u slučaju narušavanja javnog reda i mira, ili u slučaju nekih odre­

đenih nemira i pobuna. Jamci su m ogli biti samo muškarci stariji od

19 godina. Obično je jam stvo uzimano na va lijin zahtjev i često se uz popis kefilem e nalazi i prepis bujuruldije iz koje se saznaje razlog jam čenja. Ova vrsta dokumenta dragocjena je za izučavanje socijalnog i konfesionalnog sastava stanovništva.

— in’ am defteri — su propisi posjednika čiftlika, sa oznakom m je­ sta gd je se čiftlik nalazi i novčanim iznosom k o ji je vlasnik čiftlika obavezan dati za taksit.7 Ovi su dokumenti nezaobilazni za izučavanje čiftličk o g sistema u Osmanskom Carstvu.

— brojni su dokumenti o zbrinjavanju maloljetnih lica, č iji su rod itelji umrli. Sud im redovno određuje tutora k o ji se brine o takvoj djeci i n jih ovoj imovini, a račune polažu sudu.

— dokumenti o oslobađanju iz ropstva. Ropstvo je u Osmanskom Carstvu im alo patrijarhalni status, a u skladu sa islamskim vjerskim učenjem oslobađanje lica statusa roba b io je vjerski imperativ. Svi ugledni i m aterijalno situirani lju di ispunjavali su taj vjerski čin. Oslobođeno lice bivalo je član porodice, ili je postajalo ekonomski samostalno. N ek i bivši robovi zauzimali su značajne društvene funk­ cije u Osmanskom Carstvu, kakav je slučaj sa kliškim i požeškim sandžakbegom Murat-begom Tardićem.

Položaj roba u osmanskom društvenom sistemu može se sagle­ dati i iz brojnih sidžilskih dokumenata;

— tužbe različite vrste,

— izjave na sudu u vezi sa raznovrsnim predmetima.

6 H. Kreševljaković, Ćifilema sarajevskih kršćana iz 1788. godine POF br. IIMV/1952—53, s. 137— 195.

7 A. Sućesika, Promjene u sistemu izvanrednog oporezivanja u Turskoj u X V II vijeku i pojava nameta tekalif-i šakka, POF, sv. X—XI, 1960—61,

s. 75— 112; Taksit, Separat iz godišnjaka Pravnog fakulteta u Saraievu br. V III, Sarajevo 1960.

Osim navedenih dokumenata sidžili mogu sadržavati i još niz drugih dokumenata (upravne i pravne prirode) Svi oni čine histo­ rijski m edij za sagledavanje realnosti vremena u kojem su nastali, pa se društveno-politička, ekonomska i kulturna kretanja Osmanskog Carstva i provincija u njemu ne mogu objektivn o saznavati bez izu­ čavanja i analize ovih dokumenata. I pored toga, u našoj historiogra­

fiji n jihovom izučavanju nije posvećena dužna pažnja.8 Na prostoru

naše zem lje najveći broj sidžila nalazi se u M akedon iji i Bosni i H er­ cegovini. Regesta sidžila koji se nalaze u M akedon iji najvećim dijelom su publikovana (vid jeti bilj. 8), dok se od O rijentalnog instituta u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke, također, u Sarajevu u čijim

se arhivskim fondovim a nalazi najveći broj sidžila očekuje da za pro jekat h istorije Bosne i Hercegovine učine o zb iljn iji napor u vezi sa publikovanjem ovih dokumenata, u kojim a je sukus historijskih real­ nosti jednog značajnog perioda.

U zb irci sidžila Orijentalnog instituta u Sarajevu nalazi se 66 kn jiga,9 dok je zbirka sidžila Gazi Husrev-begove biblioteke znatno bogatija i sadrži 85 k n jiga.10

N ajveći b roj sidžila u Gazi Husrev-begovoj bib lioteci su protokoli sarajevskog suda. Sarajevo je tokom egzistencije osmanske vlasti na našem prostoru znatan period bilo adm inistrativno-upravno središte

bosanskog ejaleta, a stalno središte sarajevskog kadiluka.11 K adija u

Sarajevu im ao je rang mule, a svoje naibe imao je u nahijama sa-

8 Doprinos izučavanju sidžila dali su neki naučni radnici O. A. So­ kolović, Tešanj prije tri stoljeća, Narodna uzdanica Kalendar za 1922. go­ dinu, god. X, Sarajevo, 1941, s. 166— 176, Ć. Truhelka, Pobirci iz jednog jajačkog sidžila, Glasnik Zemaljskog muzeja (GZM) X X X Sarajevo 1918,

s. 157— 175; Turski dokumenti za istorijata na makedonskite narod, Serija Prva, tom I, Red. M., Sokolovski, A. Starova, V. Boškov, F. Ishak, Skopje, 1963; Tom II, red. V./Boškov, Skopje, 1966; Tom I II, M. Sokolovski, Skopje 1969; Tom IV, red. V. Boškov, Skopje 1972; V. Boškov, Zum Diplomatischen aspeckt der sigilukkunden, Zeitschcift der Deutchen Morgenlandischen Ge sellschaft, Wisbaden, 1977, 1116— 1121; F. Dž. Spaho, Sidžil blagajskog kadije iz druge polovine 18. stoljeća, Poseban otisak »Tribunia« br. 3, T rebinje 1977, s. 195—210; H. Čar-Drnda, Sidžil Tešanjskog kadiluka iz 1740—1746. kao isitorijski izvor, Naše starine br. 2 Sarajevo 1984, s. 119— 126, M. Mujić, Sidžil mostarskog kadije, 1632— 1634, Mostar, 1987.

B. Nedeljković, Sarajevski sidžil iz godine 1555—58, Arhiv za pravne i društvene nauke, Beograd X, 1934. br. 2, str. 189— 199, br. 3— 4, str. 418—434.

Najviše pažnje sidžilskoj građi u svojim radovima posvetio je H. Kreševljaković čije ćemo radove na odgovarajućim mjestima citirati, zatim

H. Šabanović, A. Bejtić, A. Sućesika, A. Aličić, a mnogi dokumenti iz sidžila

nalaze se u Hronici M. E. Kadića.

9 F. Dž. Spaho, Arhiv Orijentalnog instituta u Sarajevu, POF br. 25, Sarajevo 1975, 45—56.

10 F. Spaho, Gazi Husrev-begova knjižnica, Spomenica Gazi Husrev- begove četiristo-gođišnjice, Sarajevo, 1932, s.

11 H. Šabanović, Bosanski pašaluk — postanak i upravna podjela, Sa.

ili dvije kada je razrješen dužnosti. Čekajući novo naimenovanje obav­ ljao je neku novu službu.17 N a dužnost sarajevskog mule mogao je biti naimenovan kandidat određenog stepena obrazovanja, obično kan­ didat sa završenom medresom ranga sahn-i seman18. To m jesto obez bjeđivalo je znatan m aterijalni položaj i društveni ugled. U vrijem e

krize društvenog sistema u Osmanskom Carstvu dešavalo se da m je­ sto sarajevskog mule dobiju ugledniji lju d i iz prestonice ili drugih velikih gradova, koji su u Sarajevo slali svoje naibe da u njihovo ime ob avljaju sudsku praksu. To je naročito b ilo izraženo u devetnaestom

stoljeću19 B ilo je slučajeva da je jedan kadija više puta vršio dužnost

sarajevskog kadije20

Osamnaesto stoljeće značajan je period u h isto riji Bosne i H er­ cegovine. Osmansko Carstvo vod ilo je ratove na širokom prostoru za očuvanje integracije svog prostora. Bosna, kao integralni dio Car­ stva učestvovala je u svim ratovima. R efleksi svih tih događanja koja su se odražavala na ekonomski, socijalni i kulturni život ove provin­ c ije sadržani su u dokumentima ovih sidžila, a upravo ovo i devet­ naesto stoljeće slabo su istraženi i osvijetljen i. N a osnovu dokume­ nata sadržanih u njim a mogu se izučavati razni problem i vezani za prošlost Bosne:

— položaj kadije u sarajevskom kadiluku i n jegove kompetencije, kao i položaj i uloga kadije u osmanskom društvenom sistemu. Ana­ lizom dokumenata uočava se da je on i kao kadija i kao službenik opće nadležnosti imao široka ovlaštenja. Iak o su nabije sarajevskog kadiluka: Visoko, Fojnica sa Kreševom , N eretva i Prozor im ali svoje naibe, neki sporovi iz ovih nahija rješavani su na sarajevskom sudu.21

— terito rijaln o uređenje sarajevskog kadiluka, kao i upravnog sistema u njemu;

— naimenovanja svih lica koja su bila nam jesnici Bosne i H er­ cegovine registrovano je u sidžilim a sarajevskog suda, pa se njihova smjena kontinuirano može pratiti kroz osamnaesto i devetnaesto sto­ ljeće, odnosno do kraja trajanja osmanske vlasti u Bosni i Hercego­ vini. N am jesnici pokrajina im ali sil veliku svitu, koja se, zajedno sa

vojskom u kompletnom sastavu, kretala sa v a lijo m .22 Stanovništvo

određene oblasti bilo je dužno da prema tekućim cijenama obezbijedi potrebne količine namirnica za ljudstvo i stoku, kao i prenoćište. Često su u takvim dokumentima navedeni i hanovi u kojim a bi prat­ nja konačila. S obzirom da je to bio impozantan b roj, bilo je neop­ hodno ob ezbijed iti i velike količine namirnica, što je predstavljalo

17 Analizom sidžila to se može konstatovati. Pogledati A. Bejitić, Sa­ rajlija Abdulah Drnišlija...

18 I. H. Uzunčaršili, Osmanli. . . , H. Inaldžik, Osmansko Carstvo, Beo­

grad, 1974.

19 Vidjeti: F. Spaho, Gazi Husrev-begova knjižnica. . . , zatim sidžile

sarajevskog šerijatskog suda u GHB.

20 Isto.

21 Isto.

22 A. S. Aličić, Uređenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,

Sarajevo, 1983.; GHB, sidžil br. 32, dokument (d) 1, str. 52—56; sidžil br.

33 s. 84. sidžil br. 37. str 50.

napor za stanovništvo određene oblasti. Godine 1799. za valiju Meh med-pašu i njegovu svitu trebalo je ob ezbijed iti namirnica u v rije d ­ nosti 100.046 groša.23 Spisak potrebnih namirnica sadržavao je i nov­ čanu vrijedn ost pojedinačno za svaku stavku, pa, pored toga što m o­ gu poslužiti za analizu društvenih i političkih prilika, dragocjeni su

i za analizu proizvodnje namirnica i njihove ekonomske vrijedn osti. O vi sarajevski sidžili sadrže brojn e dokumente u kojim a su nazna­ čene namirnice koje je trebalo da obezbijedi sarajevska nahija. Odre­ đene količine hrane i drugih potreba razrezivane su na 22 zajednice (džemata) sarajevske nahije;

— b ro jn i su dokumenti o prikupljanju taksita u sarajevskoj na h iji.25 Fiksna suma taksita uvećavana je raznim taksama i novčanim doprinosima za usluge izvršene u korist popravki tvrđava, vo jn e opre­ me i raznih drugih usluga u korist države. Često je krajn ja suma nekoliko puta veća od fiksne sume taksita. U sarajevskoj nahiji čitava suma proporcionalno je djeljena na 22 zajednice nahije.26 Uz ove do­ kumente često se nalaze i spiskovi vlasnika čiftlik a k o ji su, također, bili dužni za taksit dati određenu novčanu sumu, srazm jerno veličini

čiftlik a i njegovu bonitetu. Tu su zabilježeni i spiskovi vlasnika čifit- lika i drugih nahija sarajevskog kadiluka. Bez analize ovih dokume­ nata teško se može pouzdano pratiti proces razvoja čiftličkog sistema

u ovom kadiluku, u Bosni i šire.27

Posebnu važnost ovi sidžili im aju za izučavanje prošlosti Sara­ jeva i njegove okoline. Za tu svrhu naročito su važni dokumenti o vjenčanju, kao i dokumenti o ostavštini. U sidžilim a iz 18. i 19. sto­ ljeća vjenčani ugovori su od vojen i od drugih dokumenata i pisani su u drugom dijelu knjige, tako da su podaci k o je sadrži istraživaču lako u očljivi i potpuno pristupačni.

U dokumentima o ostavštini redovno je naznačeno i im e gradske četvrti (mahale) gdje je um rli stanovao, pa se kontinuirano kroz 18. stoljeće može pratiti teritorijalna rasprostranjenost Sarajeva sa svim

njegovim ulicama.28 N a jveći b roj ulica su homonimi, dok neke ulice

nose naziv i po profesionalnoj djelatnosti, kao kazandžiluk, svilena ulica i slično. U tim dokumentima nalazi se popis raznih vrsta kućnih predmeta, npr. razne vrste satova, zatim razne vrste odjevn ih pred­ meta, kućnog namještaja, posuđa, posteljine (rasa jastuk, banjalučki jastuk, beledi jastuk, demi jastuk) i drugih predm eta na osnovu kojih se m ože izučavati kultura stanovanja u Sarajevu kroz osamnaesto sto­ ljeće. Tu su prisutne i razne vrste oružja: raznovrsni mačevi, među kojim a se spominje fo jn ičk i mač, kratka i duga puška, pištolj i sl ., pa se mogu koristiti i za studije o istoriji naoružanja. Posebnu vri­ jednost predstavljaju p o p is i knjiga koji se, također, nalaze u ovim

23 GHB, sidžil br. 39, s. 64.

24 GHB, Sidžil, br. 39, s. 64.

25 Pogledati sidžile br. 10—39.

26 Isto.

27 GHB, Sidžil, br. 33, s. 20—24 i drugi sidžili iz 18. stoljeća.

28 Građu iz sidžila koristio je A. Bejtić za studiju »Ulice i trgovi

Sarajeva«, Sarajevo, 1973.

rajevskog kadiluka, a povrem eno i u samom Sarajevu, je r zbog na rastajućih dužnosti n ije uspjevao izvršavati sve obaveze.12

U ovoj zbirci sidžila najstarije su tri kn jige k o je potiču iz X V I stoljeća. N a jsta riji je registrovan pod b rojem 1. i predstavlja frag­ mente sarajevskog suda sačuvane i izljep ljen e na stranicama jedne sveske. Sveska b ro ji 62 stranice, a najveći b ro j, n jih 40, su prazne. N a stranici 22. nalazi se vakuifnama Kem al-bega iz 1541. godine (948. god.) koja n ije sadržana u zbirci najstarijih vakufnama iz Bosne i

H ercegovin e.13 Ovaj sidžil sadrži i neke dokumente iz 1551. (959. god.)

godine.

— drugi sidžil, također, sarajevskog kadije datira iz 1555— 1558. god. (963— 965.). On je kompletan i sadrži 442 stranice sa 1.373 doku­ menata.14

— treći sidžil sarajevskog k adije datira iz 1565— 1566. godine. N edostaje mu uvodni dio, a ima 468 stranica.

Ova tri sidžila, uz katastarske popise bosanskog sandžaka, pred­ stavljaju riznicu m aterijala za izučavanje društvene i ekonomske struk­ ture tadašnjeg bosanskog sandžaka, u ranom periodu egzistencije Osmanskog Carstva na našem prostoru. Pored ovih bitnih pitanja m o­ že se posmatrati pravni položaj stanovništva i njegova diferenciranost na određene slojeve, zatim zakonitosti u razvoju grada u to vrijem e, gradska proizvodnja, uticaj grada na razvoj sela i niz drugih veom a bitnih pitanja.

Sačuvano je 37. sidžila iz X V I I I stoljeća. N ajveći broj — 34 knjige su protokoli sarajevskog suda. Jedna knjiga, koja n ije kom ­ pletna sačuvana, čini p rotok ol mostarskog kadije Sejid Ahmeda iz 1768. godine; jedna knjiga-protokol fojničk og naiba, također nekom ­ pletna, datira iz 1763. godine; jedna knjiga predstavlja sak-sidžil, zbir­ ku dokumenata koju je ispisao neki kadija da mu bude uzor za sud­

sku praksu. Sadrži dokumente iz 1753, 1754, 1755, 1762 i 1764. godine,15

koji, također, mogu poslužiti kao prvorazredan m aterijal za izučavanje političkih i društvenih prilika u Bosni u to vrijem e.

G otovo svi sidžili sarajevskog suda su kompletni, osim brojeva

3 i 4, kojim a nedostaje uvodni dio iz kojeg se vidi k o ji je kadija i kada započeo svoju sudsku praksu. K adija u Sarajevu imao je rang mule, a sarajevski kadiluk pripadao je četvrtom stepenu, najnižem stepenu mula.16 Kontinuitet kadijine službe trajao je jednu godinu,

12 A. Bejitić, Sarajlija Abdulah Ddrišlija i njegov zbornik bosanskih memorijala 1672— 1719. Radovi Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Her­ cegovine, knj. LX, Odjeljenje društvenih nauka knj. 19. Sarajevo, 1977, 201—241.

13 Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i X V I vijeka) Sarajevo

1985.

14 Regesta ovog sidžila izradio je H. Šabanović. Rukopis se nalazi u

GHB, br. 6472. Na osnovu ovih regestra B. Nedeljković napisao je prikaz

sidžila: B. Nedeljković, Sarajevski sidžil iz 1555—1558...

15 Gazi Husrevbegova biblioteka (GHB), mostarski sidžil br. 5; sidžil fojničkog naiba br. 7; sidžil br. 6.

16 H. Šabanović, Popis kadiluka u Evropskoj Turskoj od Mostaraca

Abdulaha Huremovića, Glasnik zemaljskih muzeja u Sarajevu (GZM) god.

L IV — 1942, Sarajevo, 1943, 307—356.

dokumentima. U vremenu o kojem g ovo rim o kn jiga je predstavljala dragocjenost. K aligraf je rukom pisao, plavom i crvenom tintom, zlat­ nom b o jom iluminirao, a m udželit je ukoričavao u kožni, često deko­ rativan povez. Njena vrijednost se kretala u zavisnosti od ljep ote rada tih umjetnika. G otovo u svakom ostavinskom dokumentu prisutna je knjiga »K ela m i kadim « što je, ustvari, naziv za Kur'an. V rijedn ost ove kn jige zavisila je od um jetničkog rada i kretala se od 1000— 14.400

akči.29 U sidžilu br. 10 popisana je zbirka o d 73 knjige, čija je vrije d ­

nost iznosila 40.565 groša, dok je vrijedn ost ukupne zaostavštine izno­ sila 1,299.763 groša. U sidžilu br. 18 popisana je zbirka knjiga u ostav­ štini Ismail-bega Dženetić a, sina Ahmed-age. V rijed n ost popisane zbir­ ke je 41.156, dok je vrijednost zaostavštine 3,187.034 groša.30 Ove dvije zbirke navodim o samo kao prim jer, dok je n jih o v b ro j u manjem, ili većem iznosu prisutan i u drugim sidžilima. M noge od ovih knjiga b ile su udžbenici u mektebima i medresama, i n jih ovo izučavanje zna­

čajno je i za upoznavanje školstva u Bosni i H ercegovini. Na osnovu svih prisutnih predmeta i novčane ukupne vrijedn osti može se sazna vati m aterijalni i socijalni položaj građana Sarajeva.

U sidžilim a se nalazi i nekoliko dokumenata k o ji se odnose na sarajevsku tvrđavu. Iz njih se m ože proučavati struktura tvrđave, za­ tim vrste m aterijala koje su upotrebljavane za gradnju i restauraciju.

Tu se spom inje i Hasan-aga, glavni arhitekta za Bosnu.31 Prema pred­

računu troškova za popravak sarajevske tvrđave 1776. godine trebalo je ob ezbijed iti 1, 142.280 groša. Dio tih troškova trebalo je da obezbi jed e nahije sarajevskog kadiluka: Visoko, Fojnica, Prozor i N eretva .32 Sarajevska tvrđava bila je i zborno m jesto vo jske bosanskog sandžaka prilikom priprem a za vojn i pohod. U takvim situacijama nabije sara­ jevsk og kadiluka bile su dužne po tekućoj cijeni obezbijediti odre­ đene količine žitarica potrebne za dvopek i druge vrste prehrambe­

nih proizvoda. Godine 1781. nahije sarajevskog kadiluka trebalo je za sarajevsku tvrđavu da obezbijede 2.000 keyla prosa.33

U Sarajevu je postojala menzilhana. K u ririm a i drugim službe­ nicima k o ji su obavljali zadatke po državnom nalogu obezbeđivala je konje. N adzor nad kompletnim poslovanjem vodio je menzildžija, čiji je kontinuitet službe trajao godinu dana. Sarajevska nahija svake go­ dine obezbjeđivala je određenu sumu novca za ovu menzilhanu, u skladu sa visinom realizovanih troškova. Jednu trećinu tih troškova snosila je visočka naihija, a ostale d v ije trećine podm irivale su zajed­

nice sarajevske nahije.34

Iz X I X stoljeća sačuvano je 45 sidžila od 1800— 1850. godine, k o ji su cjeloviti i kontinuirano slijede jedan drugog. Oni sadrže pre­ piše sultanskih dokumenata i provincijskih namjesnika iz kojih se

29 GHB, Sidžil, br. 11 s. 26 i drugi sidžili. 30GHB, Sidžil, br. 10, s. 16; Sidžil br. 18, s. 14.

31 GHB, sidžil br. 18, s. 114— 115.

32 GHB, sidžil br. 18, strana 118.

33 GHB, sidžil, br. 21, str. 49. v

34 GHB, Sidžili osamnaestog i devetnaestog stoljeća sadrže podatke

o ovoj menzilhani: GHB, sidžil br. 21, s. 90; sidžil br. 3, s. 172; sidžil br.

35, s. 122, sidžil br. 37, s. 32; sidžil br. 38, s. 204.

mogu izučavati političke i društvene prilike u Carstvu, a naročito u Bosni, koju su u to vrijem e potresali burni događaji. O vdje ćemo istaći kopiju fermana o ukidanju janičara35 i kopiju bu ju ru ldije o jed n oj a kciji koja je preduzeta u vezi sa tim. Naim e, kada je buknula pobuna janičara u Sarajevu, došao je Abdurahim paša sa 10.000 v o j­

nika da uguši njihovu pobunu. Hranu za vojsku m orale su ob ezbije diti sve nahije bosanskog pašaluka36. V ojska se nalazila u pripravnom stanju, naročito na granicama, u slučaju eventualnih napada. Svi ka diluci bosanskog sandžaka, srazmjerno veličini, b ili su dužni obezbi jed iti proso, ječam i kukuruz37. U jednom dokumentu nalazi se popis n ovo-organ izovan e vojske — suvari redifa u Sarajevu, Visokom , Pro­

zoru, zatim kadilucima Višegradu i Čelebi Pazaru.38 Svi kadiluci, tako­

đer, su bili dužni ob ezbijed iti novčana sredstva za egzistenciju nove vojske u tvrđavam a.39

U ovim sidžilima nalazi se nekoliko dokumenata o utvrđivanju vrijednosti groša u odnosu na zlatni novac k o ji je bio u upotrebi u svijetu. Evidentirane zbirke zlatnog novca i srebrenih akči i njihova protuvrijednost izražena u grošima i dirhemima značajne su za izu­ čavanje ekonomskih kretanja u Osmanskom Carstvu, pa i u Bosni i

naročito za kolekcionare-numizmatičare.40

Za izučavanje poreskog sistema i poreskih opterećenja u našim krajevim a u vrijem e trajanja osmanske dom inacije neophodno je iz­ vršiti analizu dokumenata o prikupljanju taksita kroz osamnaesto i devetnaesto stoljeće. Ovi dokumenti, osim sume određene za taksit, sadrže dugačku specifikaciju svih potraživanja koja su uzimana kao ekvivalent određenih usluga u korist vojske, prenosa vojn ih komora, naoružanja, popravki vojn ih utvrda, puteva i slično. Ponekad se na­ vode i imena hanova u kojim a je vojska na svom putu odsjedala, a već realizovani troškovi naplaćuju se zajedno sa taksitom. Spom inju se u jednom dokumentu hanovi u Sarajevu: Kolubara han, han Sa lih-age, han Blagi zade Saliha, hadži Zulfikar age, Džinića han, Jabu

ćar-Zade han, Derviš-age, Mustafa age, Im aret han, Stari han i dru gi.41

Ovi dokumenti m ogu poslužiti i za izučavanje adm inistrativne orga­ nizacije bosanskog pašaluka u 19. stoljeću. Razrez taksita vršen je prema kadilucima, pa se m ože konstatovati da je od 1832/33. do kraja osmanske vlasti bosanski pašaluk (hercegovački sandžak n ije uključen) b io podijeljena na 28 kadiluka: Sarajevo (sa nahijama: V isoko, Foj- nica, Nertva, Prozor), Akhisar, Livno, Jajce, Golhisar, Glamoč, Novo- selo, Ključ, Banja Luka, B ekija Kostajnica, Kamengrad, Derventa, T e šanj, Maglaj, Gračanica, Donja Tuzla, Gornja Tuzla, B jeljina, Zvornik, Loznica, Krupa, Prača, Srebrenica, Kladanj, Čelebi Pazar, Višegrad,

35GHB, sidžil br. 65, s. 71—72.

36 GHB, sidžil br. 66, s. 15.

37 GHB, sidžil br. 66, s. 8.

38 GHB, sidžil, br. 75, s. 50.

39 isto, s. 167.

40 GHB, sidžil, br. 78, s. 81; sidžil br. 79, s. 291.

41GHB, sidžil, br. 49, s. 52; H. Kreševljaković, Hanovi i karavansaraji u Bosni i Hercegovini, Sarajevo 1957.

Stari Vlah i N ovi Pazar.42 I iz dokumenata o gradnji vezirova dvora na Gorici, za čiju gradnju su troškovi raspoređeni na kadiluke Bosan­ skog pašaluka, može se konstatovati da je bosanski pašaluk im ao 28 kadiluka k o je smo naveli.43

Sidžili iz devetnaestog stoljeća sadrže veom a važne podatke za izučavanje gradskih utvrda bosanskog ejaleta, n jih ove vojn e oprem ­ ljen osti i spremnosti da se brane i učestvuju u ratovim a k o ji su ne­ prekidno kucali na njihova vrata. Sve te podatke skupio je i o b javio

H. K reševljak ović.44

Ponovo skrećemo pažnju na značaj građe sidžila za izučavanje raznih problem a iz h istorije Sarajeva devetnaestog stoljeća.

U fortifikacionom dijelu Sarajeva od vija o se veom a dinamičan život što su ga stvarale burne p rilik e prve polovine devetnaestog stoljeća. Tragovi tih zbivanja sačuvani su u dokumentima sarajevskih sidžila. Godine 1803. i 1804. zbog ustanka u S rb iji vršene su ‘ozbiljn e popravke

u sarajevskoj tvrđavi.45 Sarajevska tvrđava popravljena je i 1820/21.

godin e.46 Za vojsku u sarajevskoj tvrđavi 1840. ugledni građani Sara­

jeva trebalo je da obezbijede 85.000 oka pšenice i 64.250 oka ječma. Prikupljeno je 90.050 oka pšenice i 64.250 oka ječm a.46 N ajveću ko li­ činu obezbijedio je sarajevski muteselim Muhamed Fadil-paša: 8.000 oka ječm a i 15.000 oka pšenice. Ponovo su tražene nove nam irnice od

bogatih građana Sarajeva za vojsku i njene potreb e.47 Sarajevska men-

zilhana m orala je biti spremna da u dovolji učestalim potrebam a za komunikacijama. Jednu trećinu finansijskih potraživanja participirala je visočka nahi j a , a ostatak 22 zajednice sarajevske nahije. Aktivnosti ove menzilhane mogu se posm atrati i kroz finansijska potraživanja. Godine 1812. njena potraživanja bila su oko 40.000 groša, 1815. godine 35.000 groša, 1820. 35.000, 1820. god. 32.000, god. 1824. 21.750 groša,

zatim 13.389.48

Za studije o urbanoj organizaciji Sarajeva interesantni su do­ kumenti o vakufskim fondacijam a. V aku f Isa-bega Ishakovića — osni­ vača Sarajeva — restauraciju nekih svojih objekata vršio je 1815. go­ dine. Samo za Kolobara han bilo je potrebno 199.128 groša. U doku­ mentu su navedeni objekti, čiju je restauraciju trebalo izvršiti, sa spe­

cifikacijom potrebnog m aterijala i predračunom troškova.49 Restaura-

42GHB, sidžil, br. 72, s. 65—66, sidžil, br. 73, s. 32; sidžil br. 74, s. 16,

s. 72—73, sidžil br. 73, s. 32, sidžil br. 75, s. 29.

42 GHB, sidžil, br. 72, s. 91.

44H. Kreševljaković, Prilozi povijesti bosanskih gradova pod turskom upravom, PiOF, br. II, Sarajevo 1952, s. 115— 184.

45 GHB, sidžil br. 43, s. 128, 129 i sidžil br. 44, s. 81—-83, sidžil br. 45

s. 69.

46 GHB, sidžil br. 61, s. 1.

GHB, sidžil br. 78, s. 164— 166.

47 GHB, sidžil, br. 79, s. 10.

48GHB, sidžil, br. 52, s. 79, sidžil br. 56, s. 87; sidžil br. 61, s. 57, sidžil

br. 64, s. 6, 25, sidžil br. 65, s. 62.

49 GHB. sidžil. br. 56. s. 98. 99.

čija imareta, džam ije i medrese Isa-begova vakufa vršena je i 1841— 43. godine.50 Godine 1832. vršena je restauracija medrese, mekteba, im are­ ta, starog i novog hana i jo š nekih objekata Gazi Husrev-begova va­ kufa.51 Popravke na tim objektim a trajale su i 1835/36, godine.52

U dokumentima sidžila nalazimo podatke i o džam iji, medresi, mektebu, sebilju i mostu vakufa bosanskog v a lije hadži Mehmed-paše Kukavice.53

Za izučavanje urbane strukture Sarajeva u p rvo j polovini devet­ naestog stoljeća dragocjene podatke pružaju i dokum enti o vezirovom dvoru. Uz predračun troškova za popravak dvora 1801., 1813., 1817 i 1819. godine nalazi se specifikacija građevinskog m aterijala sa nov­ čanom protuvrijednošću, što je značajno i za h istoriju građevinarstva.53a

Po nalogu vezira Kara Mahmud-paše, 1832. godine trebalo je da se sagradi n ov dvorac na Gorici. Predračun troškova iznosio je 120.708,3S.54 Troškove su snosili svi kadiluci bosanskog pašaluka. Na h ije sarajevskog kadiluka participirale su sa sljedećim iznosom: Sa­ rajevska nahija 2.204 groša, visočka nahija 3.180 groša, fojn ička na­ bija 3.180 groša, nahija N eretva 2.351 i Prozor 2.090 groša.55

Za izučavanje konfesionalne, nacionalne i socijalne strukture sta­ novništva Sarajeva prve polovine devetnaestog stoljeća najznačajniji sidžilski dokumenti su in'amat-defteri, ugovori o vjenčanju, a naro­ čito kefilem e — instrum ent k ojim je osmanska adm inistracija uspos­ tavljala sigurnost u gradu ili drugom društvenom m ediju.56

U Sarajevu je, p o vezirovom nalogu, uzeta kafilem a 1848. godine od sarajevskih zanatlija.57 U ovom dokumentu evidentirani su pripad­ nici pojedinih esnafskih redova: esnaf bakala, čebedžija, halača, ter zija, kasapa, kazaza i drugi, što je vrlo dragocjeno i za upoznavanje esnafske organizacije i za upoznavanje zanatstva i njegove strukture u Sarajevu.

N a osnovu sidžilskih dokumenata m ože se posm atrati položaj žene u porodici i društvu. Tu su važne ostavinske rasprave umrlih ženskih lica, u kojim a su evidentirani i njeni upotrebni predmeti. D ragocjene su zbirke zlatnog nakita i zlatnog novca, k o ji je, također, upotrebljavan kao nakit, kao i drugih dekorativnih predm eta i sa as­ pekta likovne i p rim ijen jen e umjetnosti.58 Svoje em ocije žena je često

50 GHB, sidžil, br. 79, s. 142, 152.

51 GHB, sidžil, br. 71, s. 32—35.

52 GHB, sidžil, br. 75, s. 33—37.

53 GHB, sidžil, br. 79, s. 171.

53a GHB, sidžil, br. 41, s. 66—67, sidžil br. 53, s. 28, sidžil br. 58, s. 46,

sidžil bor. 60, s. 52, H. Kreševijaković, Sairaji ili dvori bosanskih namjesnika, Naše starine, br. 3, Sarajevo, 1955, s. 13—23.

54GHB, sidžil, br. 72, s. 75.

55 GHB, sidžil, br. 72, s. 91.

56 H. Kreševijaković, Ćefilema sarajevskih kršćana iz 1788. godine, POF II I, Sarajevo, 1953, s. 195—214.

57 GHB, sidžil br. 83, s. 92— 108; R. Muderizović, Popis sarajevskih zanatlija iz godine 1848, GZM II, sv. XLI, Sarajevo, 1929, str. 6—32.

pretakala u peškire i šarene ćilime, paučinaste čipke i čevrme. Čitava skala em ocija žene tog doba nalazi se u brojn im radovim a njenih ruku i njena srca. Sve je to bogat m aterijal za historičare raznih pro­ fila, kao i za etnografe. O vdje ćem o spomenuti samo banjalučku kari sedžadu, koja se spominje 1811. godine.59

Za kulturnu historiju Sarajeva dragocjene su zbirke knjiga čiji se popis nalazi u sidžilima iz devetnaestog stoljeća. N eke zbirke ćemo samo napomenuti, dok ćem o ovim i drugim zbirkam a knjiga iz si džila posvetiti poseban rad:

— u ostavštini kadije Ali Šaćira efendije, sina mula Mehmeda, nalazila se zbirka knjiga u vrijednosti 71.956 groša,

— u ostavštini kadije Mehmed N azif efen d ije nalazila se zbirka od 174 knjige,

— 172 knjige u kožnom povezu u ostavštini hadži Ibrahim age Fazlagića iz Travnika,

— 63 knjige Tahir-bega bosanskog defterdara.

U prikazivanju školstva Bosne i H ercegovine neophodno je imati u vidu i ove zbirke knjiga.

Ovaj rad i nije imao pretenziju da da iscrpan izvještaj bogatstva sidžilske građe, već da skrene pažnju naučne javnosti na n ezam jenjiv izvorni m aterijal, do sada vrlo m alo korišćen, kao i da podstakne širu društvenu zajednicu na akciju što skorijeg, bar fragmentarnog, publi­ kovanja ove građe.

58 GHB, sidžil, br. 79, s. 108— 111, isto s. 173.

59 GHB sidžil, br. 51, s. 19, D. Bojanić, O banjalučkoj sedžadi, Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, br. X I—X II, Sarajevo, 1985, s. 267—275.

ر د ﺀ ﻞ ﻟ ي؛ﺖﺋﺀ ٨ ٩ ٠ .

ﻪ ﺧ ٠^ ا ،ﻒ ﻴ ﻫ > ى ﻷ ﺀ ئ ^ ﺀ ا ^ ^ ا ،ﺞ ﺴ ﻏ ٠ ﻰ ﻴ ﻧ <ح ب ﺀ ﻊ ﺌ ﻤ ﻧ ﺪ ﺟ ؛ ؟ ﺮ ﻴ ﺨ ﻟ ٠ر۵إ؛ﺰﺑﺬﺠﻟﺎﺣرا،٠٠ﺀب؛ﻢﻟرزررﺪﻏﺀ؛ﻰﺴﺘﺗرﺪﺗ٤صﺀ

ﺀ ا٠٦٠ ي > ذ ﺔ ﻬ ﻏ ا ; ﺎ ﺜ ﻜ ﻐ ﻤ ﺸ ﻳ ﺮ ﺨ ﺳ ز ;ﻢ ﺧ ﺀ

۴ ﻢ ﺘ ﻫ ﺪ ﺟ ا ؛ ، د ^ ب ٤ي ﺀ ﻲ ﺟ ٠م ۶ ؛ي ﺀ . ﺀ ﻒ ﺨ ﺗ ؛ /

ﻞة ﻠ ﺋ€د ﺀإس غﺮ ﻤ1ﺛ ا ؛ ﻢ ﺛ /ر٠ﺞ:ا ﺗ ٣ه4ا ﺎ يﺧ :ةي ﻎ ﺻ ﻶج ﺗ : ﺎ ﻣ ،ﺞا ﻣ ; ^ ر :ﺎ ذﺘ ﻐ غﺻ ٠ج٠1 / ﻲ؛ﻓ;٠. ه ر أ ۶ﻊ ﺣ

ﺲ ﻫ ﺀ س ﺪ ﻤ ﺳ ،ﻞ ﺠ ﻬ ﺑ ﺎ ﻃ ش ؛ ج ؟ ى ذ ب ﺀ ل ; ^

ه ﺪ ﺋ ر ﺐ ﺒ ﺒ ﺘ ﻏ ﺪ ﺧ ﺾ ﺠ ﻏ ٠ م ٣ ﻰ ﻴ ﺗ ر ﺞ ﺋ ر ا

٠ﻲ ﻔ ﻋ إ ؛ ؛ ٦٥٠ ؛ ٩ ة ٩ ٦

تﺀﺐﺑذﺮﺜﺑر٤ح ٠ز؛٩ﺊﺌﻬﻴﻓ ه٤ﺖﺒﺣةز۶ ۶ز^ﻎﺜﻴﻔﺋ٠ﺀزر ، ﺮ ﻴ ﺑ ؛ ﺈ ﺑ

٠١١٠. ا ٧٦ (د ٠ ا ٦ ٩ ١ ا ٠

ا ; ٠ﺢﺠﺧ٠ﻲﺘﺋ٠؛ ﺾﻣا7ﻊﺒﻫﺮﻟز;>٠ ﻰﻣﺰﻫد:دذز ﻊﻴﺑﺀع/ﺦﺑﺎﺗ اﻮﺴﻌﻏ٠ ﺮﻬﻟاﺮﻌﻏ

ا٩ ا ٨ ؛ ؛ ١٥ ٠٠؛ : ٠ ر آ٠ت ٠ ي

ﻢ ﺑ ة ۶ و ;ﺎ ﻫ أ ٠ﺀ ﻢ ﺋر ؟ ؛ ﺎﺨ ﺼ ﻣ ﺎ ﻐ ﻫ ﺎ ﺒ ﻟ ﺞ ﻟ 4 ؛ﺎﺴﺒﻫ

ﻪ ﻧ د ﺰ ﺗ ٠ﲌ ﺋ

؟ ﺢ ﺳ ؛ﺀ ﺐ ﺤ ﻟ ٤ ﻢ ﻟ ر > ﺮ ﺣ د ﻰ ﺑ ﺀ ﺮ ﻐ ﻤ ﺧ ﺮ ﺒ ﻤ ﻨ ﺨ ﻛ ٣ ﺐ ﺿ

٩٠ ١١٠ ١١٦٦ ٠ م ذ ۶

؟ ﺏ. ن ٠.ذذ-ﺀﻶﺴﻤﺗ .٠ب ﻢﻟ1/ ﺮ ﻤ ﻋ ز ﺀ ا ى ٠ﺮ ﻤ ﺤ ﻤ ﻠ ﻄ ﺷ

،٨٠ ﺰ ﺟ ﺍ ﺓ ﺍ ﺎ ﻋ ٠ ب بﺀ ﺎ ﺑ ٢ ج

د ٠زر ا؟ ا ٢ ؛ 7 ^

,مﻪ ﺌ ﻟ ٩ ﻲﻃ٠ل : ، ﺔ ﺒ ﻫ ة ﯮ > ٩ ص ﻮ ﻋ ﻼ ﻴ ﻣ ى . ص ا ﺾ ﻜ ﺌ ﺑ ر ا

ى ٠ ؛٨١ ١ ت ١٣،

ه ﺀ ؤ ۴ ض ا ﺀ ه ٩ ر ٠ ة ر ؛ م ذ ؤ ،ز ه ; ﺊ ﻣ ﺎ ﻛ (ﯪ٤ث٠> ﺐ ﺿ ا ر ﺪ ﺻ ﺖ ﺘﺳ ;ت ي ٠ئ٣ ع اء ١١٢خ٩ ا;ل ٦٠.

آ ل ؛ ﺪ ﻛ ى ﻢ ﻨﺋر ﺄﺑ٠يأﺀ ر ﺎ ﺑ ۵ خ ٣ ٤٢٠/ ﺢ ﻌ ﻔ ﺴ ﺨ ﻧ ٣ ﺮﻏ٢ﺆ ﺑ ﺀ ﻰ ﺌ ﻓ

: ي ،1 . ﻲ ﻓ ;ع ﻲ ﻓ ﻲ ﻓ

ﻪ ﻐ ﺳ 1 ٣ ﺮ ﻧ ى ؛ ح ﺈ ﻣ ۶ ﺊ ﺛ ض ﻼ ﻴ ﺷ ٠ ٣ ٩ ﺔ ﻴ ﺑ ٤ت ر

١١٦٠ ٦١٢

ﻪ ﺋ ٠ ح

ﺀ ؟ ﺪ ﺒ ﺋ ﺃ إﺀد

S U M M A R Y

TH E COLLECTION OF SIĐZILS (COURT RECORDS) IN TH E GAZI HUSREVBEG LIB R A R Y

I n the oollection o f sidzils (court records) fr o m the Gazi Hus revbeg Library there are 85 books which are prim ary sources fa r the study o f our natio nal history fro m the 5 century iperiod o f Turkish rule. Sidzils are collections o f documents from the qadi (ju dge) o f certain territorial-adm inistrative regions. The territo ry in the ju ris- diction o f one q adi was called qadiluik. The w ork o f eac h qadi wasn't only m anifest in his ju ristic activity. In the event o f a shortage o f organs o f general authority the qadi carriad out various orders o f central and local power. Thus he had some influence in the dom ain o f executive pow er in the area where he perform ed his Service as qadi. To them w ere senf the Sultan 's orders and instiruc tions concer ning their areas, as w ell as sim ilar types o f documents which w ere issued by the of fic e o f the regional deputy. Due to the w ide scope o f the qadifs responsibility, sidzils can contain very differen t m aterial fo r research in the poli tical, social, econom ic and c ultural h istory o f a region. Collections o f sidzils from the Gazi Husrevibeg Library con­ tain 3 books from the 16th centruy, 37 books fro m the 18th century and 45 books from the 19th century, The m a jo r part o f them 82 books, are protocols o f the Sarajevo court. Th ree sidžils fro m the 16th century, together w ith the cadastral registers o f the Bosnian Sanjak fro m the same period, represent the fundam ental m aterial fo r the history o f Bosnia and Herzegovina. The 18th and 19th centu ries a re significant periods in the history o f Bosnia and Herzegovina. The Ottoman Em pire w aged wars over a w id e area fo r the protection o f the integration o f its dom ain. Because Bosnia was an integral part o f the Em pire, it participated in all wars. A reflection o f all these events w hich influenced its economic, social and cultural life is conta ined in the documents o f these sidžils. They have a special im portance fo r research into the past o f Sarajevo and its surroundings. On the basis o f the m aterial contained in them it is possible to fo llo w the

territorial diffusion o f Sarajevo through ali its streets during the 18th and 19th centuries. On the basis o f the inherited documents it is pos­ sible to study the culture o f residence, m aterial and social status o f its citizens, their cultural level etc.

For research into the cultural history o f Sarajevo the collections o f books that are listed in numerous inherited treatises are valuable. Many o f these books w ere textbooks in maktabs and madrasas and their study is also im portant fo r the history o f education in Bosnia and Herzegovina.

In that respect these collections are necessary fo r an understan ding o f education in Bosnia and Herzegovina. F or research into the religious, national and social structure o f the population o f Sarajevo,

the im portan t sidžil documents are: in’amat defters, m arriage con tracts and the Kefileme-instrum ent by w hich the O ttom an administra tion established security in town.

F o r our knowledge o f guilds and their structure in Sarajevo si­ džils contain rich material. They also give rich m aterial fo r re search into the urban structure o f Sarajevo and the fo rtifie d parts o f Sarajevo. From the aspect o f the fine arts and applied art, the collections o f gold jew elry and gold m oney (w hich w ere used as je w e ls ); various decorative objects fo r wom en, which are noted in si­ džil documents are o f great value.

The em otions o f women, conveyed in th eir decorative tapestries, cobw eb laces and coloured carpets, are rich m aterial fo r etnographers and historians o f various ki nds.

Because Sarajevo grew into a large urban centre and the centre o f the greater Bosnian pashadom, in it w ere concentrated ali the social and political developments o f a town o f Oriental-Islam ic civi lisation. Research into all aspect o f Sarajevo is the basis o f our under- standing o f this specific period.