O s m a n L a v ić
RU KO PISI MEHMEDA H AND ŽIĆA
U GAZI HUSREV-BEGOVOJ B IB LIO TE C I
T ra d icija pisanja bosanskohercegovačkih muslimana na o rijen talnim jezicim a datira od X V stoljeća.
O dlazeći u islamske centre (Carigrad, Brusu, Konju, Jedrene) sticali su najviša obrazovanja, nakon čega su se vraćali u svoja rodna m jesta i tu zauzimali visoke položaje (m udeirr is i, kadije, m u ftije i sl .).
Uz redovan posao kadije ili muderrisa često su se bavili i kn ji ževnom djelatnošću, b ilo da su p isali originalna ili pak prepisivali tada popularna djela.
S labljen jem Osmanskog Carstva prioritetn i centri islamskog obra zovanja i kulture uopšte ponovo postaju K airo, Bagdad, Damask i drugi gradovi na istoku, tako da su lju di iz naših krajeva, u potrazi za visokim obrazovanjem , počeli češće odlaziti, n aročito p o slije prvog svjetskog rata, u te centre. Jedan od n jih je b io i M ehm ed Handžić.
L ju b a v prema arapskom jeziku i sim patije k o je je gajio prema orijen ta ln oj kulturi učinili su ga jedinstvenim za vrije m e u kome je živio. Još u toku studija piše rasprave na arapskom jeziku, a u v ri jem e kada su tintarnice već odavno presušile i postale m uzejski ekspo nati, a upotreba štampe izborila legalitet prim jen e i zaživljela u pra
vom smislu riječi, 1 M. Handžić uveliko prepisuje i komentariše djela
Hasana K a fije Pruščaka, Sabita Užičanina, A li dede M ostarca i dr.
P r ije nego što predstavim o u kataloškom obliku obrade njegove rukopise, prisjetim o se osnovnih podataka iz H andžićeve biografije.
M ehm ed Handžić je rođen 1906. godine u Sarajevu. Osnovno i srednje obrazovanje je stekao u rodnom gradu. O dbija ponudu dru štva »G a jre t« da studira medicinske nauke u Beogradu i odlazi u K a iro g d je se 1926. godine upisuje na Al-Azhar k o ji s uspjehom za vršava 1930. godine. P oslije završenih studija vraća se u domovinu i 1931. godin e bude imenovan nastavnikom i p refek tom Gazi Husrev
-begove medrese. N a toj dužnosti ostaje d o 1937. godine kada je po
stavljen za upravitelja Gazi Husrev-begove biblioteke. Uz ovaj posao od 1939. godine predaje na V išoj islam skoj šeriatsko-teološkoj školi
1 Dugo vremena je pružan otpor štampanju knjiga, smatrajući to novotarijom i omalovažavanjem nauke, a posebno vjerske literature. Prva knjiga štampana u osmanskom carstvu je rječnik Al-Wanqoli, štampan 1141/1728. godine.
(V IS T ) kao ugovorni nastavnik, da 'bi pred samu smrt bio imenovan za redovnog sveučilišnog profesora na ovoj školi. U m ro je u Sarajevu 1944. godine.2
Handžić se, pored dužnosti koju je obavljao, istakao kao vrstan i odličan pisac. Pisao je teološke rasprave na srpskohrvatskom i arap skom jeziku. Naročitu je pažnju (posvetio kn jiževnom stvaranju bo- sanskohercegovačkih muslimana na orijen talnim jezicim a ,3 kao i pri jevodu n jihovih djela sa arapskog i turskog jezika.
Gazi H u srevbegova biblioteka posjeduje veom a vrijednu ruko pisnu građu M. Handžića koja je ovd je dospjela zajedno sa njego vom bibliotekom . V rijednost tih rukopisa je utoliko veća je r se radi o autografima, što opravdava našu nam jeru da ih prezentiram o ja v nosti.
Pokušali smo, u ovom radu, razvrstati njegovu rukopisnu građu prema samoj vrsti:
I O R IG IN A L N A DJELA I I P R E P IS A N A DJELA
I I I B IL J E Š K E
a) originalne i b) prepisane.
I O RIG IN ALN A DJELA
1) Magm a'a al-bihar fi tarih al-'ulum al-asfar4 R-95
je djelo o isto riji nauka i knjiga.
To je prvi svezak opsežnog rada kojeg je pisac nam jeravao napisati u dva toma. P rvi tom, po njegovoj zamisli, obuhvatio b i razvoj nauke od najstarijih vremena do Handžićeva doba, gdje bi b io predstavljen
2 0 M. Handžiću su pored ostalih pisali:
— Hamdija Kreševljaković, Hadži Mehmed ef. Handžić,
Narodna uzdanica za 1945. godinu, str. 24— 31.
— Hazim Šabanović, Šems-ul-ulema Hadži Mehmed ef . Handžić,
El-Hidaje, 1944—45. br. 2—3. str. 42—48. (Ovaj broj je u cijelosti
posvećen M. Handžiću povodom njegove smrti).
— Mahmut Traljić, Bibliografija radova H. Mehmeda Handžića (1928—
1940), Sarajevo, 1941. str. 18.; Bibliografija radova H. Mehmeda
Handžića (1941— 1944), El-Hidaja god. 1944—45. br. 2—3. str. 111— 115.
3Handžić je iz ovog područja objavio i posebnu studiju najprije u Kairu na arapskom jeziku pod naslovom: Al-Gavohar al-asna fi taragumi idama wa šu <ara Bosna, Qairo, 1349/1930. god., a kasnije i na srpskohrvat skom jeziku: Književni rad bosanskohercegovačkih muslimana, Sarajevo, 1934. god.
4Za rukopise koji su obuhvaćeni Katalogom arapskih, turskih i per zijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke nismo navodili formalni opis rukopisa, nego smo se pozvali na pomenute kataloge gdje su ti podaci iscrpno navedeni.
i živo t istaknutih naučnika, a u drugom tom u b ib lio grafija ,djela ili
»k ritičk a prerada i 'dopuna Hadži H ilifin a d jela K a šf az-zunun.<<5 Odova dva toma pisac je uspio napisati samo po jedan svezak.
L.58., 34 X 22.
Ovaj svezak se sastoji od dosta opsežnog uvoda (L. 2— 16) k o ji je p o d ijeljen na poglavlja:
1. ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﻒ ﻳ ﺮ ﻌ ﺗ
2. رﺎﺼ ﺘﺧﻻﺎﺑ ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﻞ ﻐ ﻓ
3. ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ﺎ ﺑ ﺔ ﻠ ﻐ ﺘ ﺜ ﻤ ﻟ ا ا 1ا ﻢ ﻣ ﻻ ا ﻢ ﻘ ﺗ
4. ﻰ ﻣ ﻼ ﺳ ﻻ ا ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﺔﻠﻤﺣ ﻊ ﻧ ا
5. م ﻼ ﻳ ﻻ ا ﻲﻓ ﻢ ﻄ ﻟ ا ﺔ ﻠ ﺤ ﻣ ' ﺎ ﺗ ا
6. ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﺔﻠﻤﺣ ﻦ ﻣ ﺎﻬ ﻠﻫ أ ﻰ ﺘﻟا د ﻼ ﺒ ﻟ ا ﺮ ﻜ ﻧ
7. ﻞ ﺑ ﺮ ﻟ ا .ﺄﺠ ﻧأ ض ل وﻻ ا ي ﻖ ﻠ ﺘ ﻳ ن اك ﻰ ﻣ ﻼ ﺳ ﻻ ا ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا
8. ب ؤ ا ﻲﻓ م ﻼ ﺳ ﻻ ا ﻰﻓ ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﻦ ﻳ و ﺪ ﺗ ﺀ ا ﺪ ﺘ ﺑ ا
9. ﺔ ﻴﺳ ر ١ﻒﻟا ﺔﻐ ﻠﻟ ار ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ن و ﺪ ﺗ
10. ﻒ ﻴ ﻧ ﺎﺼ ﺘﻟا عإﻮﻧا
11. ﻪ ﻴ ﻣ ﻼ ﺳ ﻻ ا م ﻮ ﻠﻌ ﻟا م ا ﺪ ﻘ ﻧ ا
12. ﻰ ﻋ ﺮ ﺸ ﻟا ﻢ ﻜ ﺤ ﻟ ا ر اﺪﺘﻋ اد مﻮ ﻠﻌ ﻟا ﻢﻤﺴﻗذ٠
13. ١ب ا-ﺀﻮﺿﻮﻣ و ﺎﺒﺘﻋ اد م ﻮ ﻠﻌ ﻟا م ١ﻖ ﺗ
14. ﻻ ا ر ا ﺔ ﻴ ﻟﻻ ا مﻮ ﻠﻌ ﻟا ﻞ ﻋ م ﻼ ﻛ
Osnovni 'tekst knjige sadrži dva dijela k o ji su opet podijeljen i na v iše poglavlja (fasi).
'Prvi dio ovoga sveska tretira problem atiku rukopisa uopšte, n je govu istoriju, način pisanja i širenja, pisana r ije č p rije i za vrijem e B ožijeg Poslanika, vrsta rukopisa, o arapskim vokalima, istorija ruko pisa do najn ovijeg doba itd, dok se drugi dio odnosi na lingvistiku i njene discipline (fonetiku, m orfologiju i sintaksu), gdje su navedena najp oznatija djela iz ove oblasti kao i imena istaknutih pisaca sa osnovnim biografskim p o dacima.
Datum pisanja n ije naveden, ali djelo je nastalo p rije 1931. go dine je r je te godine pisac završio prv i svezak drugog toma (v idi sli jedeći broj). Dobrača, Katalog I, str. 9.
2) Al-Mugallad al-awwal min tadyil kašf az-zunun5 R-96
نﻮﻨﻈﻟا ﻒ ﺜﻛ ﻞ ﻴ ﻨ ﺗ ﻦﻣ لو ﻷ١ﺪﻠﺠﻧآ
je prvi i jedini svezak drugog opsežnog tom a kojeg je ,pisac nam je ravao napisati.
5 Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih mkopisa I, Sarajevo, 1963, str. 9.
6 ن ﻮ ﻔ ﻟ ا و ﺐ ﺘ ﻜ ﻟ ا سﺎﺳآ ﻦ ﻋ ن ﻮﻨﻈ ﻟا ﻒ ﺜ ﻛ ب ﺎ ﺘ ﻛ napisao Musfafa Oonstantini, kao Katib Calabi ili ؟ agi ۶ alifa٠ (umro 1067/1656) go-
bibliografsku jedinicu.
O vaj svezak sadrži bibliografsku gradu ko ja n ije sistematizovana, a koju je pisac nam jeravao unijeti u djelo kako se to vid i iz slijedeće b ilje ške:
ر ﺎ ﻔ ﺳ ﻻ ا و ﺲﻌﻟا ﺦ ﺑ ﺭﺄﺗ ﰲﺭاﺪﺒﻟا ﺢﲜ ﻰﺘﺴﻤﻟا ﺮ ﻴ ﺒ ﻜ ﻟا ﻰ ﺑ اﺬ ﻛ ﻲﻓ ﻪﺜﻟو ﺀﺎﺷ نا ﻞ ﺧ ا د ﻪﺒﻴﺑﺮﺗ ﺪﻌﺑﻮﻫ و
U u v o d u p is a c n a p o m in je d a g a j e j o š o d r a n e m la d o s t i pr-ivla- č ila i s t o r i j a a r a p s k e k n již e v n o s t i ( L.1b) i n a s t o ja n ja d a se p o d a c i iz o v o g p o d r u č ja p r ik u p e n a je d n o m je s t o . U to m p o g le d u d o sa d a je , is t ič e M . H a n đ ž ić , n a jb o lje d j e l o K ašf az-zunu n, a li o b z ir o m da j e p r o t e k l o v iš e o d t r i sto lje ć a o d n a s ta n k a o v o g a d je la i d a se u m e đ
u v r e m e n u p o j a v i l o m n o g o d je la k o ja , n isu o b u h v a ć e n a t im k a ta lo g o m , H a n đ ž ić j e o d l u č io ؛da n a p iš e d o d a t a k (d a y l) K a š f a z-z u n u nu.
M n ogi su prije njega pokušavali da popune tu prazninu,7 ali su njih ova djela ostala nepristupačna ili nepoznata širem krugu čitalaca ( L . 1b).
H a n d ž ić e v do d a ta k s a d rž i 4110 b ib lio g r a f s k ih je d in ic a k o je su o b r a đ e n e ؛n a v e ć u o b ič a je n i n a č in k a k o j e to r a d io H a d ž i H a lif a i
؛p is c i k o j i su p is a li d o p u n u n j e g o v o m d je lu . M . H a n d ž i ć j e n a s t o j a o u n i j e t i s v e p o d a t k e s a k o jim a j e r a s p o la g a o o je d n o m d je l u . T a k o n a v o d i ؛n a s lo v d je la , im e p is c a , g o d in u r o đ e n ja i s m r ti, p o č e ta k i k r a j d je la , iz v o r e k o jim a se p is a c d o t ič n o g d je la s lu ž io , šta j e a u to ra d o t ič n o g d j e l a p o n u k a l o da g a n a p iš e , te j e li š ta m p a n o , a k o je s t g d j e , k a d a it d .
P a ž l j i v i m u v id o m u ,d je lo p r i m j e ć u je s e d a j e p is a c d je lim a k o ja t r e t ir a ju je d n u o d r e đ en u te m a tik u p o s v e tio v iš e p a ž n je i p r o s to ra . T a k o z a p a ž a m o da su h a d is k a d je la s p o s e b n o m p a ž n jo m p r e d s t a v lje n a i s k o r o d o u d e t a lje n a v e d e n e s v e p o je d in o s t i v e z a n e za d je lo .8
؛D jelo je dovršeno u Sarajevu 1350/1931. godine, na što ukazuje
slijedeća bilješka:
م و ﻢ ﺠ ﻌ ﻤ ﻟ ا ﻑﻭﺮﺣ ﻞﻋ ﺐﺗﺮﻣ ﺮﻏ ﻰ ﻨ ﻐ ﻟا و ﺐ ﺘﻜ ﻟ ا ﻰ ﻣ ﺎﺳ ا ﻲﻓ نﻮﻨﻈﻟ ا ﻒﺸﻛ ﻞ ﻴ ﻴ ﻨ ﺗ ﻲﻓ ﺪﻠﺠﻧا ﺮﺧا اﺬﻫ ﻦ ﻜ ﻴ ﻟ و
ﺔﻨﺳﻮﺑ ياﺮﻣ ﺔﻨﻳﺪﻣ ﻲﻓ ١٣٥٠ ﺔ ﺳ ﺮ ﺧ ﻻ ا ﻊ ﺑر ﺮ ﺧ او أ ﻲﻓ ﻪﻌﻤﺣ
Dobrača, Katalog I, str. 10.
7 Između ostalih dodatak na Kašf az-zunun su pisali:
ﻩﺩﺍﺯ ﻪﻨﺷﻮﺑ ﻒ ﻳ ﺮﻌﻟﺍ ﻱﺪﻨﻓﺍ ﻲﻧﺮﻋ ﺪﻤﳏ ﱊﻭﺮﻟﺍ ﻱﺪﻨﻓﺍ ﲓﻫﺍﺮﺑﺍ ﶞﺷﺮﻠﻴﺟ ﻪﺑﺮ ﻋ
ﻱﺩﺬﻓﺍﺮﻫﺎﻃﺪﲪﺍ
ﻚ ﺑ ﺖ ﻜ ﺣ م ﻼ ﺳ ﻻ ا ﺦ ﻴﺷ
ﻱﺩﺍﺪﻐﺒﻟﺍ ﺎﺷﺎﺑ ﻞ ﻴ ﻋ ﺎ ﺳ ا
Qayl al-Bagdadlya sadrži 19000 jedinica i štampan je u Istanbulu 1365/1945. prvi tom i 1367/1947. drugi tom pod naslovom:
قﻮﺘﻈﻟا ﻒ ﺸﻛ ﻞﻋ ﻞﻳﺬﻟﺍ ﰲقﻮﺘﻜﻤﻟا ﺡ ﺎﻀ ﻳﺍ
8 Na primjer poglavlje o mawdu ؛i hadisima hadisko
djelo Al Muwatta’ (L. 116—119) gdje pisac pored osnovnih podataka govori, o
vjerodostojnosti prenosilaca, broju hadisa, komentatorima pomenutog dje
la itd.
3) k r h t a y s t r a l-w u s u L i l a g a m i ri a l- 'u s u l R=164,203
لﻮﺻﻻا حﺎﺟ ﱃالﻮﺿﻮﻟاﺮﺠﺳ ﺢ ﺛ
je kom entar zbirci hadisa Taysir al-wusul i l a g a m i l al-usul. Osnovno d je lo Gamif u al-usul napisao j e M a g d u d b. Atir !(uniro 606/1209. godine). O vo d je lo je p o r a d io A bdurahaman b. ' Al٠zvani Ibn Daiba aš-Šaibani (um ro 944/1537). T a prerada nosi naslo v Taysir٠ al-wusul
i la gami i al - usul.8 Kom entar o kom e je o v d je riječ ne o d n osi se na osnovno djelo nego na n jegovu preradu. D jelo je nekompletno, napi sana su samo dva sveska.
L.203(I)+66(II); 30 X 21.
Prvi svezak sadrži tumačenja hadisa od početka zbirke do kraja šestog hadisa u poglavlju ﻪﻤﺳ ا ﻢ ﻠ ﻣ و ﻪﻴﻠﻋ ذ ﻞﺻ ﻲ ﺒ ﻟ ا ﺮ ﺑ ﻦ ﻤ ﻴﻓ :ﺚ ﻟﺎﺛ|ا ﻞﺻ ا
U uvodnom dijelu (L.3-20) pisac p o slije krać e rasprave ٠ besm eli govo ri o osnovnom djelu, preradi to g d jela i autorima navodeći i njihovu biografiju . Također su navedeni izvo ri kojim a su se služili prilikom izrade svojih djela. N a kraju uvoda donesena j e rasprava o šest poznatih hadiskih zbirki (kutubus-sitta) iz d jela Gami u al-usul, n jih ovim sastavljačima, ravijam a, b roju hadisa, kriteriju njihova pre nošenja itd.
Glavni tekst knjige podije lje n j e na poglavlja: 1. نﺎﻤﻣﻻا ب ﺎ ﺘ ﻛ
2. م ﺎ ﺳ ﻻ ا ب اﺬ ﻛ
3. ﺔﻧﺎﻣﻻا ى ﺎ ﺘ ﻛ
4. ى٠ف او ﺮ ﻣ ﻻ ﺎﺑاﺬﻛ
5. ف ﺎ ﺧ ﻻ ﺎ ﺑ ى
6 تاﻮﻤﻟا ى ا ﺬ ﻛ
7. ﺀ ﻼ ﻳﻻ ا ب ﺎ ﺘ ﻛ
8. ﻰ ﻜﻟاو ﺀ ﺎ ﺳ ﻻ ا ب اﺬ ﻛ
U svakom poglavlju, p r ije nego b i prešao na komentarisanje ha disa, M. Handžić b i napisao uvodnu raspravu o datoj tem i gdje su
.iznsena m išljen ja islamskih učenjaka o tom pitanju
U drugom svesku ( R = 164) ل ﻮﺻ ﻮﻟاﺮ ﺴ ﻳ;ح ﺮ ﺸ ﻨﻣ .ﻲﻧﺎﺜﻟا ﺪ ﻳ ا
nastavljeni su komentari hadisa o d trećeg p o glavlja d o k raja prvog hadisa u poglavlju ئ ر ﺰ ﻟاو ر اذ ﺎﺠ ﻴ ﻔ ﻴ ﻓ ﺎﻛ ﻼ ﺼ ﻐ ﻟا
O vaj svezak se sastoji o d četiri p o gla vlja:
9T a y s ir al-w u s u l je štampan u Kaira 1346/1927. god. u dva sveska.
4٠ ﻊ ﺒ ﻟ ا ب ﺎ ﺘ ﻛ
N a kraju je datum pisanja djela, 13. ša' ban, 1348/1930. godine. Dobrača, K atalog. . . I, str. 384- - 385.
4) Al-Haqq as-sahih fi itbati nuzuli sayyidina al-Masih, R=2650/5
ﺢ ﺴ ﻟ ا ﺎ ﻧ ﺪ ﻴ ﺳ لوﺰﻧ ت ﺎ ﺒ ﺛ ا ﻲﻓ ﺢ ﺤ ﺼ ﻟ ا ﻖ ﺤ ﻟا ﺔﻟﺎﻤﺳر
je risala gd je M. Handžić , na osnovu Kur'ana, Had isa i muslimanske literature, izlaže islamsko učenje o povratku B ž ije g p oslanika I s a na zem lju pred Sudnji dan.
D jelo se sastoji od tri poglavlja:
1.نآﺮﻘﻟﺎﺑ ﻚ ﻟاذ ﻞﻋ ل ﻻ ﺪﺘﺳ ﻻ ا ﻲﻓ ل و ﻻ 1ﻞﺼﻐﻟﺍ
2. ﺔﺘﺴ ﻟﺎﺑ ﺢﻴﺴﻤﻟا ﺎﻧﺪﻴﺳ لوﺰﻧ ﻞ ﻋ ل ﻻ ﺪ ﺳ ﻻ ا ﻲﻓ ﰲﺍﺬﻟﺍ ﻞ ﺳ
3.عﺎﻤﺣﻻا ﻚ ﻟذ ﻰﻠﻋ ل ﻻ ﺪﺘﺳ ﻻ ا ﻲﻓ ﺚﻟﺍﺬﻟﺍ ﻞﺼﻐﻟﺍ
a pisano je za vrijem e piščevih studija u K airu oko 1348/1929. god., kako se to vid i iz bilješke K. D obrače na 'konceptu ovoga djela koji se nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (R =3 55 7, L .3.).
5) Saffahmurham aš-Ša f i l i qalb man yad' i mawt lsa b. Maryam
( ن ى ٠يﺀ ت ﻮ ﻫ ض د د ن ٠ ق ﻲ ﻔ ﺛ ٠ ﻢﻫﺮﻤﻟا ﻰ ﻧﺎﺻ ﺔ ﻟﺎﺳ ر )
R=2650/6
je risala o pitanju da li je lsa živ i o n jegovom ,usponu na nebo za života. Risala je završena u K airu 1348/1929. godine.
Dobrada, Katalog . . . I, str. 341.
6) Risala baydn al-amna fi hukm al-istimna’ R=2650/7
( ﺀ ﺎ ﻤ ﺳ ﻻ ا ﻢ ﻛ ۶ ﻲﻓ ﺀ ﺎﻨﻣ ﻻ ا ن ﺎﻴﺑ ﺔﻟﺎﺳ ر )
je rasprava o onaniji sa šeriatskog gledišta.
D jelo se sastoji od dužeg uvoda (L. 5 2 -5 5 ) u kom e pisac kaže da je čitajući djela na tu temu zapazio kod m nogih autora zanemarivanje nekih aspekata ovoga pro blema, što ga je p o nukalo da napiše ovu raspravu. Tu su navedeni još i izvori ko jim a se služio prilikom pi sanja ovoga rada, kao i objašnjenje pojm o va k o ji se u njem u susreću.
Gsnovni tekst je podijeljen na dva dijela:
Prvi dio ﻱ ﺀ ﱶ ﻟﺍ ﻲﻓ لإوﻻا ب ﺎﺒﻟا se ponovo d ije li na slijedeća poglavlja:
1. ب ﺀ س ا د ا ﻮ ﻗ أ
2. ص ﺎ ﺑ ﻦ ﻴﻠﺋﺎﻨﻟا ﺔﻟﺩﺃ
3. باﻮﺠﻟﺎﺑ ﻲ ﻨﻠﺋﺎﻨﻟا ﺢ ﺠ ﺣ
4. ﺔﻀﲶﳋﺍ ﺖ ﺣ اﺪﺣ /ﻞﻋ مﺰﻠﻳ ﺈ ﻓ
5.ﺀ ﺎ ﻨ ﻤ ﺘ ﺳ ﻻ ا ﻲﻓ ﺔﺼﺧﺮﻟا
6. ﺊﺿﻮﳌ١ﺭ ﻖﻠﻌﺘﺗ ﺔﻗﺮﻔﺘﻣ ﺀﺍﲑﺷﺍ
7. ﺀ ﺎ ﻨ ﻤ ﺘ ﺳ ﻻ ا ﺔﻣﺮﲝﻦ ﻴ ﻠ ﺋ ﺎ ﻨ ﻟ ا ﻦ ﻴ ﺑ - ﻢ ﻴ ﻜ ﺤ ﺘ ﻟ ا
dok su u drugom dijelu navedeni tekstom iz arapske književnosti na ovu temu.
Na L. 56-58 su izvodi iz djela ﱄﳓﺍ ﺏ ﺍﺬ ﻛ od Ibn Hazma, o
pitanju onanije koje je M. Mandžić naknadno pronašao i dopisao.
Rad je završen u Kaira 1347/192.8. godine, a prečišćen i prepisan u Sarajevu 1352/1932. godine |(L. 74).10
7)Kitabyasifufihimu'allifuhurihlailaMisraR=662/2 Dobrača, K a t a l o g ...str. 341.
je idjelo u kome M. Handžić opisuje svoje putovanje u Kairo , navodeći istoriju pojedinih mjesta kroz koja je prolazio.
L. 15 -6 0 , 26 x 17, arapski, nash, papir bijeli, deblji, povez kar tonski.
U uvodu pisac govori o vrijednosti putovanja prema islamskom učenju. Osnovni tekst knjige podijeljen je na poglavlja:
ﺮ ﻌ ﻣ ﻰﻟا ﻲ ﻠﺣ ر
ﺔﻴﺑﺮﻌﻟا ﺔﻐﻠﻟا ﺥﺭﺄﺗ ﺔ ﻨﺒﻟا دﻼﺒﻟ ﺲﻴﻟ
ﺔﻳﻮﻨﺴﺒﻟا دﻼﺒﻟا ٥ﺬﻫ ﻰ ﺑ ﺮﺸﻟا ﺮﻫزﻻا ﻰﻟا لﻮﺻﻮﻟا
ل٠, ا ; ل ﺬ ﺗ
ﺮﺼﻣ ﻰﻟا ﺖﻠﻴﻗراﺪﺷﻻا ﺾﻌﺑ
ﺮﺼﻣ مذ ﺮﺼﻣ ﻞﻫا ﻒ ﺻ و
ﻞ ﻴ ﻓ ﺍ ﺮ ﻛ ﺩ ﻡﺍﺮﻫﻻﺍ ﻦﻋ ﺮﻌﺸﻟﺍ ﺮ ﻜ ﻧ
ﺮﳑ ﺢﺘﻓﺮ ﻜ ﻧ
ﺹ ﺍ ﲊ ﺑ ﻭ ﺮ ﻣ ﺀ ﻥ ﺀ ﺮ ﻛ ﺫ
ةﺮﻫاﺬﻟا ﺲ ﺳ أ ■
10 K o n cep t ovoga rad a se, ta k o đe, n alazi u Gazi H usrev-begovoj b ib lio te c i, b r. R = 1351 (D obrača, K a t a l o g . . . I I . str. 605.)
16. ﻪﻫرﺎﺗﺮﺼﺘﺤﻣ و ﺮﻫزﻻا
17. ﺮﻫزﻻا ﻒ ﺻ و
D jelo n ije kompletno. O vdje je samo prvi dio. N a kraju je bi lje ška pisana drugom rukom u k o jo j se navodi da d jelo n ije završeno te da je ؛pisac nam jeravao da ga spali, ali ga je ipak ostavio sa svim nedostacima.
8) Tafsir ayat al-ahkam min sura an-Nisa’ R=996
(ﺀ ﺎﺴ ﻨﻟا ةرﻮﺳ ﻦ ﻣ م ﺎ ﻜ ﺣ ﻻ ا تﺎﻳآﺮﺒﺴﻔﺗ)
sadrži tumačenja ajeta šeriatsko-pravnog sadržaja iz sure Nisa. M. Handžić je o v d je komentarisao ajete k o ji se odnose na nasljedno, bračno, krivično i islamsko pravo, uz navođenje m išljen ja najpozna tijih m ufessira i muhaddisa.
D jelo nema uvoda, pisano je u obliku ,koncepta, pa se može p r e d s t a v i t i da ؛su ovo samo b ilje škke koje je pisac nam jeravao ؛kas n ije srediti. Nem a podataka kada i gdje je d je lo nastalo.
Al-aqw al al- a 'imma min al-fiqh wa al-Hadit fi
al-lm am ' A'zam R=258
( ﻢ ﻈ ﻋ ﻻ ا مﺎﻣﻻا ﻲﻓ ﺚ ﻳ ﺪ ﺤ ﻟ ا و ﻪﻘﻔﻟا ﻞﻫأ ﻦ ﻣ ﺔﻤﺛﻻا لاﻮﻗأ)
je d je lo o m iš lje n u p r e d s t a v n ik a p r a v n ih š k o la o Im a m i A z a m u A b u
H an ifi
ﻲﻓﻮﻜﻟا ﺖ ﺑﺎﻧ ﻦ ﺑ نﺎﻤﻌﻨﻟا ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻦ ﺑ ﺔﻠﻤﻟا ﻪﻴﻔﻓ ﻢﻈﻋﻻا م ﺎﻣ ﻻ ا ﻲﻓ ﺚﻳﺪﺤﻟا و ﻪﻘﻔﻟا ﻞﻫا ﻦ ﻣ ﺔﺋﻻا ﻝﺍﻮﻗﺃ ﻲﻓ
L. 25; 26 x 20, Nash, papir b ijel, deblji, povez kartonski. Neke riječi u tekstu nadvučene crvenim mastilom. Prva dva lista prazna.
D jelo je podijeljeno na poglavlja:
ﻢﻈﻋﻻا م ١شﻻا ﻲﻓ ﺚ ﻳﺪﺤ ﻟاو ﻪ ﻘﻔﻟا ﻞ ﻫ ا ﻦﻣ ﺔﻤﺗﻻا لاﻮﻗا ﻢﻠﻌ ﻟا ﻞ ﻫا ﺾﻌﺑ ﻪﻨﻋ ئ ﺮ ﻜ ﻧ ﺐ ﻟﺎﻨﻣ ض باﻮﺠﻟا ﻪﺟو
ﻂ ﻓ اد ﺚ ﻳﺪﺤ ﻟا ﻲﻓ ﺔﻘﺛ ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻮﺑا
م ٩ﺖﻓ ﻪﻟﻮﻗ ﻦﻴﺛﺪﺤﻣ لﻮﺒﻗو ل اوﺮﻟ اد ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا ﺔﻓﺮﻌﻣ
ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا ﻦﻋ ﺖ ﻠﻘﻟ' ﺚ ﻳﺪﺤ ﻟا ﻢﻠﻋ ﻦﻣ ﺪﻋاﻮﻗ
ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا ﻞﻋ س اﺬﻟ ا ضاﺮﺘﻋا س ﺎﻴﻘﻟا ﻞﻋ ﺚ ﻳﺪﺤ ﻟا ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا ﻢﻳﺪﻘﺗ
ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا ﺚ ﻳ د اد ا دﺪﻋ
ﺔ ﺑﺎﺒﺼ ﻟا ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻮﺑا ىار ﻞﻫ ﺔﺑﺎﺤﺼ ﻟا ﻦﻋ ﺎﻤﻫاور ﺔﻐﻴﻨﺣ ﺎﺑا نا ﻞ ﻴﻗ ﻰﺘﻟا ﻦ ﻴﻳدﺎﺣ ﻻ ا
ﻲﺑﻻﺪﻫ
ﻪﻨﻋ ﺬﺧا ﻦ ﻣ د ﺪﻋ و ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا خويشدﺪﻋ
ﺾﺣ ﻰﺑ ا ﺪﻨﺴ ﻣ
ﺬﺣ ﰊﺍ ﺪ ﺴ ﻳ ﺀﺎﻤﻠﻌﻟ ا ل ﺎﻐﺘﺷ ا ﺔﻐﻴﻨﺣ ﻲﺑا ﺪ ﺴ ﻣ ﺔﺒﺗﺮﻣ
U djelu se tretiraju pitanja odnosa Ebu Hanife i hadisa, rasprav- ljajući da li je i koliko Ebu Hanife bio pouzdan u ovoj nauci, kritike muhaddisa zbog Hanifinog čestog oslanjanja na analogiju (qiyas), broju i vjerodostojnosti hadisa koje je Ebu Hanifa prenio, mogućnost njegovog susretanja sa nekim od ashaba (drugova Božijeg Poslanika), te da li je Ebu Hanife iza sebe ostavio pisanih djela itd.
Gotovo poslije svakog prenesenog m išljenja, M. Handžić navodi i svo je m išljen je o tom pitanju. Na L.18. navedeni su izvori kojima se pisac služio i iz kojih je prenio od ređena m išljenja.
Djelo nije dovršeno pa tako nemamo podataka o datumu nastanka.
10) F a d i l a a l - l a y l a a l - h a m i s a 'a š a r a m i n R=138
š a ' b a n ( ن ﺎ ﺒ ﻌ ﺷ ﻦ ﻣ ﺮ ﺸ ﻋ ﺔ ﺻ ﺎ ﺨ ﻟا ﺔ ﻠ ﻴ ﻠ ﻟ ا ﺔ ﻠ ﻴ ﻀ ﻓ )
L. 2 -8: 31,5 X 22, Nash, Papir .bijel, deblji, povez kartonski.
U ovome radu M. Handžić raspravlja o vrijednosti 15. noći ša' bana pominjući mnoga klasična djela koja se odnose na istu temu.
Također je dosta prostora posvetio novotarijama koje su v r e m e n o m
uvukle u obilježavanje ove noći u tekstu spominje i druge vri
jedne noći (layla al'qadr, ra gib ). Naslov smo izvukli iz teksta pošto
ga pisac ne navod'i na početku djela. Rad je nedovršen, bez podataka kada je nastao.10a
PREPISANA DJELA
1) U s u l a l - h i k a m f i n i z a m a l a l a m R=98/l
(ﻢﻟﺎﻌﻟا مﺎﻈﻧ ﻲﻓ ﻢ ﻜ ﺤ ﻟ ا لﻮﺻا)
10a Prelistavajući knjigu privremenog inventara ru kopisa Gazi Husrev- begove biblioteke, pronašli smo još dva rukopisa M. Handžića koje je nedavno Biblioteci poklonio Fejzullah Hadžibajrić, pa ih ovdje želilo pred- staviti, jer nisu ušli u rad.
1. Murad al-Hukuma al-islamiyya Pr 2692 Zadaća islamske vlasti
L. 10, ta 'liq, tekst je pisan grafitnom olovkom na običnom papira od sveske u vidu bilježaka.
2. Tafsir al-Fatiha al-Kitab Pr -1210 Komentar fatihe
L. 15. Tekst je na srpskohrvatskom jezi'ku, kucan mašinom, a na kraju ie bilješka da je to dio njegove skripte za učenike VIŠT-a.
- Osnove mudrosti o uređenju svijeta.11
Napisao Hasan b. Turhan b. Davud b. J a qub a l -Kaf i al-Aqhisari
(um ro 1024/1615) godine.
Dobrač a, K atalog. . . II. str. 937.
2) Nizam al-ulama' ila hatam al-anbija’ R=98/2
(ﺀﺎﻴﺒﻧﻻا ﻢﺗﺎﺧ' ﻰﻟا ﺀ ﺈﺳ ا مﺎﻈﻧ)
O vo d je lo sadrži b io gra fije 28 učitelja 'Hasana Kaifije, koju je on
i n a p is a o .12
Dobrača, K atalog. . . II, str. 937.
3) Risala fi tahqiq lafz » čalabi« R = 98/3
( ﻲ ﻠ ﺟ ﻆ ﻐ ﻟ ﻖ ﻴﻔﺤ ﺗ ﻲﻓ ﺔ ﻟﺎﻣ ر )
— Risala o značenju riječi »č e le b i«.13 Napisao Hasan K a fi Pruščak.
M. Handžić je ovu risalu prepisao ,i u dru gom rukopisu (R = 1 2 90.
L. 68 b--69) s napomenom da je tu risalu našao u jednom rukopisu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, te da je na nekim m jestim a vršio ispravke smatrajući da je b ilo dosta pogrešaka u prepisu.
Dobrača, Katalog . . . II, str. 937.
Cijelu ovu zbirku je za svoje potrebe prepisao M. Handžić , 1345/
/1926. godine kako se to vidi i iz slijedeće bilješke:
4) Al-Qurb fi mahaba al - 'arab R=662/1
( ب ﺮ ﻌ ﻟا ﺔﺒﺤﻣ ﻲﻓ ب ﺮ ﻐ ﻟا)
D jelo o vrlinam a Arapa
Napisao Aš-šayh Abdurahman al- Iraq i (umro 805/1402).
L. 1— 14. (Nash, papir polužut, deblji, povez kartonski. Nazivi poglavlja i izvori hadisa pisani crvenim mastilom. D jelo je (napisano ؛krajem redžepa, 791/1486. u Medini.
'Prepisao M. Handžić , 1346/1927., iz djela štampanog u Bom baju u In d iji 1303/1885. god. ( L . 14b).
K airo I, 137.
ا11 O v o djelo je dugo vremena zaokupljalo pažnju istraživača i o rije n t lista. Na naš jezik, ga je prvi preveo: Safvet-beg Bašagić, Nizam al- alam, Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, 1919, str. 1165-179؛ . Više vidi: 0. Na kičevič, Hasan Kafi Pruščak, pionir arapsko-islamskih nauka u Bosni i Her cegovini, Sarajevo, 1977, str. 70 - 77,
- Hasan Kafija Pruščak, Izabrani spisi priredili Amir Ljubović i Fehim Nametak, Sarajevo, 1983, str. 3145, 91—112, 168--170.
12 Ovo j e djelo preveo na srpskohrvatski M. Handžić, Niz učenjaka do posljednjeg Bozijeg vjerovjesnika, Novi Behar, VIII/1934—35, štampan je i posebno separat. Vidi: Hasan Kafija Pruščak, Izabrani spisi, str. 5457, 125—154, 172—173.
13Isto, str. 28—31, 87—89, 165.
5) Risala f i a l -higra R=1343
( ة ﺮ ﺠ ﻬ ﻟا ﻲﻓ ﺔﻟﺎﺳر)
- Rasprava o hidžretu iz vjerskih razlo ga
Napisao Muhamed Taufik Azabagić (umro 1337/1918). Prepisao M. Handžić , 1361/1942.14
Dobrača. K a t a l o g I I, str. 604— 605.
6) Safarat as-Sindabad al-Bahri R=1290/1
(ي ﺮ ﺤ ﺒﻟا دﺎﺑﺪ ﻨﺴ ﻟا ت اﺮ ﻔﺳ )
— Putovanja Sindabada, m oreplovca
L. 2— 32. Nash, papir žut, deblji, povez kartonski. Naslov ispisan crvenim mastilom.
O vdje su prepisane č etiri priče iz djela H ilja d u i jedna noć.
Prepisao Mehmed Handžić , 1342/19-23. Na kraju je bilješka pre pisivača arebicom:
»Pošto nisam imao više vremena, samo sam ovo prepisao, a u drugoj svesci ima prepisano do kraja« (L. 32 bأ).
7) Risala bustan al-muhadditin R = 138/2
( ﻲ ﺛﺪ ﺤ ﻧا ن ﺎ ﺘ ﺴ ﺒ ﺑ ه ﺎ ﻤ ﺴ ﻣ ﺔ ﻟ ﺎ ﺑ ر )
g d je su n a v e d e n i n e k i c it a t i iz 'd je la Al-Muwatta o d I b n M a lik a .
N ije sasv im jasno da li je ovo djelo prepisano ili ga je sam M. Handžić napisao, pošto nema nikakve bilješke odakle je eventualno uzeto ili pak ko ga je napisao. Poslije uvodnog dijela stoji:
ي ﺎﺒﻟﺎﻏ ﺎﻬﻨﻣ ﻞﻘﻨﻳ ﻲﻔﻟا ﺚﻳﺪﳊﺍ ﺐ ﺘﻛ ﺮﻛد ﺎﻬﻨﻣ ﻞﺻﻻﺍ ﻮﺼﻘﳌﺍﻭ ﻦﻴﺛﺪﺤﻧا نﺎﻨﺴﺒﺑ ة ﺎ ﻤ ﻣ ﺔﻟﺎﺳر هﺬ ﻬ ﻓ ﺪ ﻌ ﺑ ﺍﺭﺍ
ﺎﻬﻋﺎﻤﺘﺳ ﺍ ﺪﻨﻋ ﺎﳱﻠﻋ ﺲﻃﻻ ﺍ مﺪﻌﻟ ﻊﻣاو اﺮﺒﺨﺘﺑ و ت ﺎﻔﻨﺼﳌﺍﻭ ﻞ ﺋ ﺎﺳﺮﻟﺍ
ﻦ ﺛ ﺪﺤﻧ ا ن ﺎﻨﺴﺑ
M e đ u t i m č i n j e n i c a d a j e H a n d ž i ć i nadrugimmjestimaprepisivaodijelove hadiskog djela ( R = 2 6 5 0
/L. 32— 34) kao i to da su u ovoj ri'sali uglavnom citati iz M alikovog/ djela A l -Muwatta navodi nas na zaključak da je M. Handžić ovu risalu
.prepisao iz pomenutog d je la
Q it'a min kitab yadkuru fihi ba'da al-fada’il wa
al-mustahibat ٠ R = 1 38/3
( ت ﺎﺒ ﺤ ﺜ ﻟاو ﻞﺋﺎﻀﻔﻟا ﺾﻌﺑ ﻪﻴﻓﺮ ﻜﻨﻳ ب ﺎﺘﻛ س ﺔﻌﻄﻓ)
14 U svoje vrijeme, kada su Bosna i Hercegovina izdvojene ispod vlasti islamske države Turske i došle pod vlast hrišćanske države Austrije (1908. g.), mnogi su naši ondašnji hodže i muslimani smatrali da im je farz (vjerska dužnost) seliti iz svoje okupirane zemlje u neku islamsku zemlju, zbog ugroženosti njihove vjere, kako su govorili. Rasprava je napi sana radi pobijanja takvog mišljenja pledirajući da bosanskohercegovački muslimani ne sele, nego da ostanu na svojoj rodnoj gru di (Dobrača Kasim, Katalog arapskih, turskih, perzijskih rukopisa II, Sarajevo, 1979. str. 605.).
— Pedeset devet hadisa k o ji govore o lijep om ponašanju Zbirka je nekompletna na p očetku i kraju, pa ne m ožem o utvr
diti da l i je M. Handžić sakupio ove hadise ili je to dio neke hadiske
zbirke koju je prepi-sao. Pored svakog hadisa je redni broj od 470 do 528.
9) A l -Ahadi t al-gawami'a R=2650/1
(ﻊﻣ ! / ا ﺚﻳدﺎﺣﻻا)
- Pedeset hadisa koje su sabrali Muhyuiddin an-Nawawr (umro 676/1277) i Zainuddin 'Abdurahman b. Ahmad zvani H afiz b. R a g ib (um ro 795/1393)15
Kairo, 1346/1927. god.
؛Dobirača, K ata log. . . I, str. 340.
10) Asani d al-kutab as-sitta wa al-Muwatta' R = 2650/3
( ي ﻮ ﻠ ﻫ ﺪ ﻠ ﻟ ﻚ ﻟ ﺎ ﻣ م ﺎ ﻣ ﻼ ﻟ ﺄﻃ ﻮﻤﻟاو ة د ا ﺐ ﺘ ﻜ ﻟ ا ﺪ ﻴ ﻧ ﺎ ﺳ ا )
- Senedi (putevi predaje) šest poznatih zbirki hadisa i Mali'kova Muwatta-a od W liy y u lla h Ahmada b. 'A b d u r a h im ad-Dahlavi a
Ovo djelo je ,pisac preuzeo iz djela: د ﺎ ﺷ ﻻ ا ت ا ﺪ ﻬ ﻣ د ا د ر ﻻ ا ب ا ﺬ ﻛ
od istog pisca.
Na L. 32b u tekstu je napomena Handžić a o piscu ovoga djela i kraći izv o d 'iz n jegovog drugog djela na perzijskm jeziku koje se zo ve: 16 ن ٧ ﺪ ﻳ ا ن ١ﺬ ﺴ ﺗ
Handžić je u rukopisu R=139/2 (L. 9— 11) još jedanput prepisao ovaj tekst.
؛Dobrač a, Katalog . . . I, str. 340.
11) A l -minha fi as-subha li al-imam As-Suyuti R = 2650/9
ﺎﻬﻴﻋ ﻲﺠﻧﺎﺨﻟا ﻞ ﻴﻴﻨﺗو ﻲﻃﻮﻴﺴﻟا مﺎﻣﻼﻟ ﺔﺤ ﺴ ﻟاو ﺔﺤﻨﻤﻟا)
— K ratka rasprava o tespihu (brojanici) od Abdurahmana Suyu- tija i dodatak Handžić a na iistu.
Brock, II , 152, 178.
Dobrača, Katalog . . . I, str. 342.
Cijelu ovu zbirku prepisao je Handžić , oko 1350— 55/1930— 36. god.
I I I — B IL J E Š K E
a) originalne R = 2650
1. L. 81— 82. R odoslovlje M. Handžić a u kome je 'naveo svoje roditelje i nekoliko djedova. ( يﻮﺳﻮﺒﻟا ﻲﺠﻧﺎﺨﻟا ﺐ ﺳ )
15 P o s to ji i k om en ta r na ovu zb irk u o d Abdurahm ana al-H anbaliya k o ja nosi naslov: ٠ ﲂﻳﺍ ﻊﻣﺍﻮﺟ ﻦﻣ ﺎﻧﺪﺣ ﺖﻤﻤﺣ حﺮﺛ ﰲﻡﻮﻠﻌﻟﺍ ﻊﻫﺎﺟ g a m i u l - U l u m f i šarhi hamsine haditan m i n g a w a m i
a 16Ovol d-je loh j e naipiskao W aaliy y u llamh Ahm ad ad-Dahlavi (1239/1823.).
Davi al-Bagdadil, 182؛ .
2.L. 83— 88. Slika n a t pisa Careve džam ije u Rogatici, putovanje u ovaj grad 1933. godine sa im enim a džam ija i tarihom džam ije i mekteba šejh ul-islama Refik-ef., putovanje u Foču radi održavanja vazova, g d je su navedena imena m jesta k o ja je tada posjetio, done seni tarih i džam ija u kojim a je držao predavanja, te imena imama koje je u tim džamijama zatekao. Poslije kraćeg osvrta na putovanje u Goražde i Čajniče M. Handžić opisuje otvaran je Šudžauddin dža m ije u Rogatici.
3. L. 94. N a p rijed smo naveli kratku risalu od Suyutiye o tespihu. Handžić ovd je donosi svoj dodatak na pomenutu risalu.
4. L. 95b — 120.
N a ovim listovim a istog rukopisa se nalaze razni zapisi i kraći sastavi:
— datum sm rti i sahrane Safvet-bega Bašagića17
Handžićeva kritika nekih derviških redova i njih ovih zabluda,
— datum smrti i sahrane A li ef. K apića,18
— im ena nastavnika vjerskih predm eta i arapskog jezika kod kojih je M. H andžić učio od početka školovanja u Sarajevu do zavr šetka studija u Kairu,
— im ena učenjaka hadisa k o ji su M. Handžiću izdali diplom u (idžazat),
— imena učenika osm og razreda Gazi Husrev-begove medrese kojim a je M. Handžić dao odobrenje (idžazat),
— H andžićevi stihovi na arapskom jeziku k o je je sastavio na kraju svog rada na našem jeziku: »K n jiževn i rad bosanskohercegovač kih Muslimana na orijentalnim jezicim a«,
— H andžićevo putovanje u Krajinu radi održavanja vazova 1934. godine i popis m jesta koja je tom prilikom obišao,
— slika Sinan begove džam ije u Čajniču i jed n e džam ije u Ma kedoniji,
— pjesm a na arapskom jeziku u slavu Gazi Husrev-bega koju je M. Handžić sastavio prilikom proslave 400 godina Gazi Husrev-be gova vakufa i tumač nekih riječi vezanih za tu pjesmu,
— zapis o ukidanju m uftijstva u BiH 1355/1936. godine.
— kratak zapis o profesoru sa Al-Azhara Sayhu Hasanainu Mah- lufu, povodom vijesti o njegovoj smrti,
— tum ačnje jed nog ajeta od dvojice profesora Al-Azhara čija je predavanja M. Handžić slušao,
— popis m jesta u B iH u kojim a je po stojao m uftija,
17 Safvet-beg Bašagić je umro u Sarajevu 1352/1934. god.
18 Ali ef. Kapić je umro 1353/1934. Navodeći njegovu kratku biografiju
M. Handžić žigoše i jedan običaj u Sarajevu u njegovo vrijeme. Naime,
navodi kako kada umre čovjek koji nije porijeklom iz Sarajeva, na dženazu
dođu samo njegovi učenici bez obzira što se radi o obrazovanom čovjeku.
— imena učenika osm og razreda Medrese iz 1355/1936. kojim a je M. Handžić dao idžazet i tekst toga idžazeta,
— slika Burmali džam ije u Skuplju i bilješka o njenom rušenju. R=1290
1. L. 74b.
B ib lio grafija , djela Hasana K a fije Pruščaka na turskom jeziku. 2. L. 75.
B iografija Ali-dede al-Mostarija na arapskom jezik u .19
b) prepisane: R = 1290
1. L. 34— 39.
M. Handžić je u ovaj rukopis prepisao izvode iz m nogih djela. B ilo bi veoma teško pobrojati sve te citate, je r je to ponekad samo jedna rečenica. Zato ćemo o v d je navesti samo neke:
— život i djela Al-Qadi al-Baydawiya20, zabilješka o suzdržavanju jedenja mesa, crtice iz života B ožijeg Poslanika i ashaba, govori Abu Bakra i Q a 's b . Sa'da al-Ayyadiya,
— prerada djela at-Tariqat abMuhammadiyya te jedan hadis s ko mentarom,
2. L. 46— 51.
— dvije dove prenesene iz d jela od Im am a Ga zaliya,21 ajeti i hadisi sa komentarim a preneseni iz raznih djela, za bilješka o životu i smrti At-Tabariya,22 b io gra fija istaknutih pisaca tefsirskih, hadiskih i drugih djela,
3. L. 51— 56.
Pisma B ožijeg Poslanika koje je slao nekim vladarim a gdje je naveden originalni tekst i prevod arebicom,
4. L. 39 b— 43
Izvodi iz Maqam 23 Al-H aririya, Al-Hadramiya i Hamadaniya24, 5. L. 73— 74.
D ijelovi kaside od pjesnika Samiya25 i
Šayh Sa ’diya aš-Širaziya,26
19 'Ala ad-di n 'Ali Dede b. Mustafa al-Bosnawi , umro 1007/1598. god.
20 Abdullah Nasruddin b. 'Ali, al-Baydavi (umro 685/1286).
21 'Abu H amid Muhammad al-Gazali (umro 505/1111).
22 Abu Gaf ar Muhammad b. Garir Tabari (umro 310/922.).
23 Maqama je autentična arapska prozna vrsta, gdje se u arapsku
književnost uvodi jedinstvena ličnost i birani jezik koji veoma često pos
taje sam sebi svrha, dok rimovana proza takođe postaje autorova isklju
čiva svrha. Smatra se pretečom dramske književnosti kod Arapa.
24 Poznati pisci maqama: 'Abu Muhammad Qasim b. 'Ali al-Hariri
(umro 516/1122), 'Abu Bakr al-Husayni al-Hadrami (umro ?), Ahmad b.
Husayn al-Hamadni (umro 398/1007) godine.
25Nismo uspjeli odgonetnuti o kom pjesniku se radi pošto ih ima
više sa pseudonimom Sami. Smatramo da je ovdje riječ o pjesniku iz
X V II stoljeća: Aš-Šafir al-Mutahalliš bi Sami (umro 1055/1645. godine).
26 Muslih b. (Abdullah SS di aš-Širazi- (umro 691/1291) godine.
6. L. 76— 77.
An-Nuniyya od Al-Bustiya,27 7. 169— 181.
L istovi nekih rukopisa nalijepljeni na ove stran ice.28
S U M M A R Y
MANUSCRIPTS OF MEHMED H ANDŽIĆ IN THE GAZI HUSREVBEG L IB R A R Y
In this article the manuscripts o f M ehm ed H andžić (died 1944) are presented in a catological way.
H e was one o f the latest w riters in this area w h o w ro te in the Oriental languages. The Gazi Husrevbeg L ibrary possesses 16 codices
— autographs, probably unique, w ith ten original and 13 transcribed w orks in the Arabic language by this author.
Except fo r the religious treatises and the w orks on the history o f Islam , he especially dedicated his research to the creation o f Bo snian an H erzegovini an Muslims in Oriental languages and to Alhami ado literature.
W ith m ore than three-hundred pub lished-works, plus the manu scripts here presented (none o f w h ich is printed), Mehmed Handžić made a significant contribution to the developm ent o f Yugoslav O ri ental studies.
27 ’Abu Fatb Ali Muhammad al-Busti (umro 401/1010) godine.
28 U ovaj rad nisu uvrštene diplome (idžazetname) koje je M. Handžić
dobio tokom školovanja u Kairu, jer su na drugom mjestu detaljno obra
đene. (Vidi: Nakićević, Omer. Na marginama izučavanja hadisa u našim krajevima, Zbornik radova ITF-a, Sarajevo, 1987, str. 35. bilj. 50.
