S obzirom da smo u prošlom broju Anala GHB biblioteke objavili, u prevodu, Traktat o vrlinama džemata od hadži Mustafe Pruščaka 1 već smo tada naumili da to isto učinimo i sa njegovim kratkim traktatom O postu šest dana ševvala koji se nalazi u manuskriptu neposredno iza spo menutog traktata. Budući, koliko nam je poznato, ništa novo nije objavl jeno nakon izlaska posljednjih Anala, naše čitaoce upućujemo na taj izvor u kome smo detaljno naveli sve što je kod nas napisano o ovom autoru, kao i prevod njegovih djela.2 Naravno, sa objavljivanjem prevoda ovog kratkog traktata osvjetljavamo još jedan momenat Pruščakovog rada i nje gove zaostavštine, sa čime se, takođe, neće stati. On je zaslužio da se svestrano prouči i valorizuje njegovo djelo u čemu je do sada, učinjen do bar korak, zahvaljujući svima onima koji su se bavili životom i djelima ovog našeg učenjaka.
Sama tema o postu šest dana ševvala nije od onih bitnih i temeljnih za raspravu jednog učenjaka kakvog je profila bio Pruščak. Vjerovatno, d a je njemu, kao muftiji i alimu postavljeno takvo pitanje, pa je on u obliku rasprave dao svoje tumačenje o postu šest dana ševvala utemeljujući je na dostupnim izvorima i iznoseći mišljenja znamenitih autoriteta. Nije zao bišao i lični stav, što je vrlo bitno u sagledavanju njegove preciznosti, principijelnosti i naučničke kritičnosti.
Poslanik, a.s. je preporučio post nekih dana izvan ramazana, među kojima je i post šest dana ševvala, mjeseca koji nastupa odmah iza rama zana. Mjesec ševval je prvi hadžski mjesec. „Hadždž je u određenim mje- secima.“ (El-Bekara, 197) Još su od hadžskih mjeseci: zu-l-ka'de i zu-1- hidždže.
Poslanik, a.s. je izrekao više hadisa o postu u mjesecu ševvalu, od ko jih neke navodi i Pruščak u svom traktatu. Shodno izvorima i mi bismo
1) Muharem Omerdić, „Trakta o vrlinama džemata hadži-Mustafe Pruščaka", Anali, Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 1987, knj. 13-14, str. 68-84.
2) Ibid, str. 68-70, posebno uvodni dio teksta sa notama od 1-19.
nešto više htjeli reći u ovom kratkom uvodu, kako bismo na taj način doprinijeli boljem razumijevanju ovog Pruščakovog traktata.
Ebu Ejjub prenosi d a je Poslanik, a.s. rekao: ,,Ko isposti mjesec rama zan, a potom posti još šest dana ševvala, računaće mu se kao d a je postio cijelu godinu dana.“ (Muslim, Tirmizi, Ahmed, Ibn Madždže)
Džabir i Sevban prenose d a je Vjerovjesnik, a.s. rekao: ,,Ko posti ram azan i šest dana nakon bajrama, upotpunjuje godinu. Ko uradi dobro, na grada mu je desetorostruka." (Ahmed i Ibn Madždže)
Prema navedenom hadisu, ramazanski post vrijedi posta deset mjeseci, a šest dana ševvala dva mjeseca, čime se upotpunjuje godina dana.
*
„Post šest dana ševvala vrijedi kao post dva mjeseca", veli se u hadisu
koji je zabilježio Nesaija.
Hadis zabilježen u Muslimovoj zbirci daje još šire značenje: ,,Ko is posti ramazan i još šest dana u mjesecu ševvalu biće nagrađen kao da je postio cijeli život."
U navedenim hadisima je dokaz o valjanosti posta šest dana mjeseca ševvala (mustehab), nakon prvog dana bajrama u kome je zabranjen post, odnosno čije je nepoštenje dužnost (vadžib). Od drugog ševvala pa dalje može se postiti dan iza dana, neprekidno, ili sa prekidima u toku tog mjeseca. Post od drugog do sedmog ševvala, neprekidno, smatra se bol jim, mada ima i oprečnih mišljenja. I jedna i druga vrsta posta, neprekidni i postepeni, u skladu je sa Sunnetom i tekstom hadisa. Taj šestodnevni post nije određen kojim danima, što znači da je dato na volju postaču kada će početi postiti, a kada će prekid praviti.
Ibn Qudama u Al-Mugni navodi d a je post šest dana ševvala mustehab po stavu većine učenjaka, oslanjajući se na hadise koje prenose Ebu Ejjub i Sevban. Kod Šafije i Ahmeda ti hadisi su osnovni dokaz. Da je muste hab spomenuti post zastupaju još: zahirije, Muslim, Ebu Davud, An- Nawawi i dr.
Drži se odabranim mišljenje Abu Hanife, kao što stoji u Ad-Durri i glosama na ovo djelo, da je post ovih šest dana kao dodatak ramazanu mekruh, što bi vodilo ugledanju u kršćane, koji su obaveznim dužnostima pridodavali i one neobavezne. Ko ne smatra to pripajanjem ramazanskom postu, nema štete da ga posti izuzev ako bi postio i prvi dan, što je za branjeno. (Al-Hidaya, An-Nawazil,Al-Waqi'at, Al Muhit, Az- Zehire i dr.)
Al-Hasan ibn Zijad ne smatra pokuđenim post šest dana mjeseca ševvala i kaže: „Dovoljno je prvi dan bajrama ne postiti i time ovaj post rastaviti od ramazanskog."
Glavnina učenjaka kasnijih generacija (halef) ne smatraju štetnim ovaj
post, ali se razilaze oko vrijednosti i prioriteta, odvojenog ili uzastopnog.
(al-Gaya)
Abu Jusuf ovaj post smatra mekruhom, mada se oko njegovog obraz loženja daju različite ocjene. Imami Malik, takođe, ovaj post smatra mek ruhom i, kako ističe u Muwattau, nije vidio da ovaj post praktikuju naj bolji učenjaci i šerijatski pravnici njegovog doba, niti je obaviješten d a je to praktikovao neko od prve generacije muslimana (selef). Učenjaci ovaj post drže mekruhom zbog toga što su se bojali novotarija i priljepaka vje ri, pošto je postojala bojazan da u kasnijim generacijama ne dođe do pot punog spajanja tog posta sa ramazanskim, naročito od strane neznalica, onih koji ne znaju pravu svrhu ovog posta i popustljivih učenjaka. Ipak, pretežno, oni koji poste, učenjaci za njih nalaze niz olakšica. Malikov stav An-Nawawi (Al-Madžmu’a), Ibn Qudama (Al-Mugni) i Ševkani ( Nejlu-l-awtar) drže slabim.3
Risala fi sawm as-sitti min šawwal nalazi se u rukopisnom kodeksu od pet djela koji se čuva u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu pod br. R-761. Djelo je pisano rukom autora (autograf) krupnijim neshom, papir je tamniji, povez poluplatneni, solidno očuvan. Ovaj traktat se nalazi na dvije stranice, L. 4-5, fol. 5b - 6a.4
U ime Allaha, Milostivog, Samiolosnog!
Hvala Allahu, uzvišenom Vladar, Savršenom, kome niko nije sličan, ni prilika.
Neka je blagoslov i mir na vjerovjesnika Muhammeda, posjednika plemenitih osobina i ugodna govora, i na sve njegove drugove koji su bili ustrajni u ibadetima i postu u raznim situacijama.
Znaj d a je autor djela At-Tanwir5upoglavlju O postu rekao:
3) Vidi, Al-Fatawa al-islamiyya min Dari al-ifta al-Misriyya, Kairo, 1980, T, str. 99- 100; HAK, „Suzdržavanje u ševvalu i drugim mjesecima", Preporod, 17/1986, br. 11, str. 3; Jusuf Ramić, „Važnost i značaj m j e seca ševvala", P reporod, 20/1989, br. 10, str. 1.
4) Opis rukopisa vidi, Kasim Dobrača, Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopi sa, GHB biblioteka, Sarajevo, 1979, II, str. 601.
5) Muhammad ibn ’Abdullah ibn Ahmad at-Timurtaši al-Gazzi al-Hanafi, um. oko 1007/1598. Puni naslov djela je Kitabu Tanwiru al-absar wa džami'u al-bihar, iz po dručja hanefijskog fikha, sažeto i kratko, ali je poznato i vrijedno, jer je pisac uspio u nje mu obraditi mnoga važna pitanja. Služio je kao podesan podsjednik i priručnik kadijama i muftijama. (Vidi, K. Dobrača, ibid, str. 548.)
šest dana ševvala provesti u postu, ne poštedi dan za danom.“6 Objašnjavajući svoju misao istakao je da nije pokuđeno spomenute dane postitit i bez prekida o čemu postoje autoritativna mišljenja. Navedenom je oprečan stav Abu Jusufa,7 kako se navodi u Al-Havi,8 Postiti dan za dan om je mekruh ako je time obuhvaćen bajram sa pet dana poslije njega, a ako se ne posti bajram onda taj post nije mekruh, već je sunnet i muste- hab, kako se o tome izjasnio Ibn Kamal 9
U Al-Fatawa az-Zahiriyya10 naveden je stav Abu Hanife11 d a je nave deni post mekruh (pokuđen), spojen sa ramazanom ili rastavljen. Abu Jusufje rekao: „Oni (ashabi) su držali pokuđenim postiti (neposredno) iza ramazana, bojeći se da ne dođe do spajanja tog posta sa onim postom koji je stroga dužnost."
Prenosi se d a je Malik,12 neka mu se Allah smiluje, rekao:,Nisam vi dio ni jednog učenjaka (šeri'atskog pravnika) da posti ove dane, niti smo obaviješteni da su takav post (u ševvalu) praktikovali iz generacije sele- fa.“13
6) U hadiskim zbirkama od Ahmeda i Muslima navodi se hadis od Abu Ayyuba al Ansariya d a je Vjerovjesnik kazao: ,,Ko posti ramazan i nastavi još šest dana ševvala kao d a je postio cijelu godinu, neprekidno." Hadis je u osnovi slab (daif), ne u smislu da ta njegova slabost proističe iz samog čina posta, ili primjera postenja, jer se to dvoje ni u kom slučaju ne može izjednačiti. (Bilješka na fol. 5b) Darimi bilježi hadis od Sawbana da je Vjerovjesnik rekao: „Post desetog mjeseca i šest dana od mjeseca iza njega, računa se
kao post cijele godine", tj. post ramazana i šest dana ševvala. (Ed-Darimi, Sunan, Bejrut, nedatirano, II, str. 21.) Prednji hadisi su učenjacima šafijskog mezheba, zatim Ahmeda, Abu Davuda i dr. dokaz valjanosti posta šest dana ševvala, suprotno stavu Abu Hanife. Imam Malik veli u Muwattau:,,Nisam vidio ni jednog učenjaka da posti ove dane."
7) Abu Jusuf Ja'qub ibn Ibrahim ibn Habib al-Ansari (113-183/731-799), autoritet u hanefijskoj pravnoj školi. Za vrijeme trojice halifa bio je vrhovni kadija (Qadu al-qudat). On je razradio učenja Abu Hanife. Kapitalno mu je djelo Kitabu al-Haradž. (Al-Mawsu'a al-Fiqhiyya, Kuvajt, 1984,1, str. 339.)
8) Pisac nam ne navodi kompletan naslov djela tako da nam preostaje da nagađamo na koje je mislio. Pod navedenim naslovom postoje tri djela: prvo, Al-IHawi as-Sagir od Nadž muddina Abdul-gaffara ibn 'Abdulkerima al-Qazvinija aš-Šafije, um. 665/1266. (Dob., II,
430) drugo, Al-Hawi al-Kabir od Abu al-Hasana 'Alija ibn Muhammada al-Habiba al- Mawardija al-Basrija, um. 450/1058., šafijski fakih (Dob., II, 163), treće, Al-llawi al- qudsifi al-furu'i od Al-Qadija Džamaluddina Ahmada ibn Muhammada Sa'ida ibn Nuha al-Qabisija al-Gaznawija al-Hanafija, um. 593/1197. (Dob., II, 894)
9) Ahmad ibn Sulajman Šamsuddin ibn Kamal-paša (Kamal-paša zade), um. 940/1533.
10) Al-Fatawa az-zahiryya, napisao Zahiruddin Abu Bakr Muhammad ibn Ahmad al-
Qadi al-Buhari al-Hanafi, um. 619/1222. (HH; II, 1226).
11) Abu HanifaNu'man ibn Sabit, um. 150/767.
12) Malik ibn Anas, um. 179/795.
13) Prve tri muslimanske generacije: ashabi, tabi ni i atbau at-tabi‘ini.
Od Abu Jusufa se prenosi da je kazao: „Ne volim da odmah iza rama zana nastavim post i da ne napravim pauzu“, mada je i jedna i drugi način dopušten.
Svi hadisi koji govore o postu šest dana ševvala nemaju vjerodostojan
put prenosa, tvrde oni koji ne odobravaju ovaj post. Tako je navedeno u
Komentaru Tuhfe od Al-Ebyarija,14 neka mu se Allah smiluje,
U traktatu Al-Mute'alliqa li sawmi as - sitti15 prenosi se da je Malik smatrao pokuđenim post šest dana ševvala u bilo kom pogledu, te tvrdio da su to u praksu uvele neznalice i da je svaki hadis koji se prenosi o tome apokrifan.
U glosi Idahu islah od Ibn Kemala navodi se: Ovo je dokaz da je
spomenuti post pokuđen za obične ljude, a ne za učenjake, jer kasniji naši učtielji to nisu smatrali ružnim.
Abu Hanifa je držao pokuđenim post neposredno iza ramazana kao i
nakon dnevne pauze. Tako je navedeno uAz-Zahiretu.16
U Komentaru An-Niqaya od Al-Qarija,17 Allah mu se smilovao, da kod nas (hanefija) i kod Šafije, Allah mu se smilovao, nije pokuđeno
(mekruh) da iza bajrama uslijedi post šest dana ševvala, dok je to, po sta
vu Malika, pokuđeno. On prenosi mišljenje Abu Hanife i Abu Jusufa da takav post može izazvati sumnju u one koji ga poste da se ugledaju u sljedbenike Knjige i dodaju nešto farza a ugledanje u njih je zabranje no.18
Prema općeprihvaćenom mišljenju generacija kasnije uleme u postu
šest dana ševvala nema ništa loše, s tim, što su se razišli u mišljenju oko kontinuiteta posta nakon ramazana. Dio njih smatra d a je post u kontinui tetu sa ramazanom bolji, pozivajući se na Vjerovjesnikove rije č i:.... a potom posti još šest dana ševvala.“ Drugi, opet, smatraju d a je bolje nap raviti prekid između ramazanskog i še w alskog posta.
U komentaru ’Ajnu al-'ilma19 od Al-Qarija i u Al-lhya as-sahihu20 na vodi se da je neprekidni post (sawm ad-dahr) nepreporučljiv iz dva razlo
ga: prvo, što neće mrsiti dva bajrama i ayyam at-tašriq (11, 12 i 13 zu-1-
14) Fajd ibn Mubarak, um. 1016/1607.
15) Nismo mogli utvrditi djelo pod ovim naslovom. Vjerovatno se radi o poglavlju iz nekog djela čiji naslov autor nije spomenuo.
16) Pod ovim nazivom se spominje više djela, zbog čega tačno nismo mogli odrediti sa kojim se od njih Pruščak služio. (HH, I, 823-824)
17) 'Ali ibn Sultan Muhammad al-Qari, um. 1014/1605. (HH, II; 1972)
18) Židovi i kršćani.
19) Kao pod br. 17.
20) Autor vjerovatno misli na Ihyau 'uliun ad-din od Al-Gazalija, um. 505/1111. Pod navedenim naslovom se ne spominje n ijedno djelo.
s
hidždžeta), a to je kontinuirani godišnji post,
i drugi, što ne upražnjava Vjerovjesnikov sunnet (praksu) ne jedući i ne pijući u nekim danima, pa tako post postaje teret za čovjeka, usprkos Allahovoj volji da Mu je draže da se koriste olakšice koje je On dao i činjenici da se i kroz to ispunjava Njegova odredba.21 Ukoliko u tom pos tu nisu prisutne navedene dvije stvari, a u trajnom postu nalazi zadovo ljstvo za svoju dušu, neka posti. Taj post su praktikovali (neki) ashabi i (neki) u generaciji tabi‘ina, u kom smislu postoji Vjerovjesnikova predaja koju prenosi Abu Musa al-Aš'ari:22 ,,Ko posti kontinuirani post u toku go dine biće yaštićen u potpunosti od džehennema“, tj. neće mu biti mjesta u džehennemu. Ovaj hadis prenosi Ahmed,23 Nesaija24 u Al-K ubra25 Ibn Hibban 26 a Abu 'Ali at-Tusi27 ga ubraja u kategoriju dobrih hadisa.
(Traktat) završio siromah ubogi, u ime slavljenog i uzvišenog Allaha,
hadži-Mustafa ibn Muhammed ibn Muhammed al-Aqhisari, Allah im svi ma darovao Svoj oprost. Neka je Allahov blagoslov na našeg Vjerovjesni- ka Muhammeda i na njegovu dobru i čestitu porodicu.
Završeno!
Hajj Mustafa Pruščak was a well-known Yugoslav scholar and mufti and an important representative of the Prusac school. His theological treatises aroused great interest and as a result of this considerable attention has recently been paid to his legacy.
In this number of the Annals of the Ghazi Husref-Bey Library the author has translated his treatise on the six-day fast of the month of Shawwal, which is a brief theological treatise on the six-day fast in the first of the three months of the hajj. In it he showed ali his ingenuity, great knowledge of the problem and envia- ble insight into the literature of the time. Although the topic is not of great im- portance, he nevertheless devoted considerable attention to it, analysing all the aspeets necessary for the understanding of this theological problem.
21) Sijamu ad-dahr ili sijamu al-abad, stlano postenje nije preporučljivo zbog iscrplji vanja organizma (.Al-Buhari, IH: 153). Uz bajram je zabranjeno postitit.
22) Abu Musa al-Aš-'ari, v e lik i as h a b , Poslanikov izaslanik u Jemenu i Adenu, namjesnik prve četvorice halifa u Basri i Kufi, jedan od arbitražnih sudija u sporu između Alije i Muavije, um. u Kufi 44/664. (Al-Mawsu'a..., ibid, str. 338)
23) Ahmad ibn Muhammad ibn Hanbal aš-Šaybani, um. 241/855.
24) Abu 'Abdurrahan Ahmad ibn Šu'ayb an-Nasai, um. 303/915.
25) Veća zbirka hadisa pod naslovom As-Sunan al-Kubra (Veliki Sunen). (Am, I, 57)
26) Abu Hatim Muhammad ibn Hibban at-Tamimi al-Busti.
27) Nismo mogli utvrditi identitet ove ličnosti.
