Salih Trako
JEDAN AUTOGRAF MUHAMMEDA H IL M IJE GORE IZ SARAJEVA
U rukopisnoj zbirci Orijentalnog instituta u Sarajevu pronašli smo još jedan do sada nepoznati rukopis - autograf Muhammeda Hilmije Gore iz Sarajeva. Riječ je o komentaru jedne kaside o desetom muharremu - danu pogibije h. Muhammedova, a.s. unuka Husejna, koga svi muslimani izvan redno poštuju, a ši‘itski muslimani smatraju svojim trećim imamom.
Osnovno djelo - kasidu o desetom muharremu spjevao je na arapskom jeziku u 54 bejta šejh Husejn es-Samman, poznat kao Džunejm es- Samman, vojni kadija u Hanijji na otoku Kreti, u prvoj polovini 19. stol jeća. IJ to vrijeme je tamo boravio kao izgnanik Muhammed Hilmija Goro sin Ibrahimov iz Sarajeva, koji je kao mostarski kadija pao u nemilost vezi ra Ali-paše Rizvanbegovića, pa g aje Ali-paša kaznio progonstvom na Kre- tu. Tamo je došlo do poznanstva i prijateljstva između dva učena čovjeka, Džunejma Sammana i Muhammeda Hilmije Gore, pa je autor kaside Sam- man zamolio Goru da napiše komentar na njegovu kasidu. Ovo su neki bi ografski fakti koje daje H. Šabanović kao i raniji autori Kadić i Handžić. (Vid.: H. Šabanović, Književnost... str. 562-3), a kojima nije bilo poznato gdje se nalazi rukopis ovog djela. Sada smo kroz rad na rukopisima u Ori
jentalnom institutu u Sarajevu pronašli Gorin autoghraf,1 pa možemo značajno upotpuniti biografiju Muhammeda Hilmije Gore i bolje sagledati okolnosti nastanka ovog djela. Stoga dajemo integralni tekst uvoda Gorina autografa komentara kaside sa prevodom in extenso, jer ćemo tako dobiti najvjernije podatke o autoru i djelu:
1. Rukopis - Gorin autograf djela je bez poveza, (zaveden u Orijentalnom institutu pod br. 647) broji 32 lista, veličine 22 x 17,5 cm. Na stranici po 23. reda teksta, razmje
ra 10,5 x 17 cm. Papir bijel, srednjeg kvaliteta, pismo nesh, korektno, čitljivo, pisano crvenim mastilom (osnovni tekst, to jest stihovi kaside) i crnim mastilom (Gorin komen tar teksta kaside).
U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!
„Zahvaljujemo Allahu za Njegove blagodati i dobroćinstva; selame upućujemo najodabranijem njegovom poslaniku, našem prvaku Muham- medu i njegovoj obitelji, sve dok ova vasiona (sudbina) šalje svoje nevolje. A potom, govori griješni rob koji se nada oprostu svoga Gospodara Ple menitoga - Hilmija Muhammed sin Ibrahima, Sarajlija, Bosanac: Pošto me je sudbina, nakon dugog tamnovanja prouzrokovanog jednim posebnim čovjekom dotjerala u grad Hanijju na otoku Kreti - neka je sačuva uzvišeni Gospodar kao i one koji se o njoj brinu i njom upravljaju, od svih strahota i dušmanina nepokornoga - razmišljao sam o sredstvima i načinima za iz bavljenje iz provalije tuge u tuđini pa sam zaključio d aje najbolje da čitam
knjigu Kitab 'aš-šifa2 te sam je počeo i predavati slušaocima - uzdajući se u
2. Smatramo da je riječ o opširnom djelu čiji je puni naziv Aš-Šifa’ bi ta'rifi huquq al-Mustafa od Qadi Iyad ibn Musa al-Yahsubi (rođ. 476/1083., umro 544-1149) koje govori o pravima, vrlinama i preimućstvima poslanika Muhammcda (W. Ahlwardti, Verzcichniss der arabischen Handschriften, II, Berlin 1889, S. 602).
pomoć Allaha uzvišenoga. Međutim, nedostajale su mi potrebne, a priz nate knjige koje su se mnogo tražile. Pomogao mi je u tom, tako što mi je neke posudio, najdraži prijatelj, najprisniji drug od svih stanovnika i susje da, borac na kopnu i moru, vrstan i prozni pisac, i pjesnik, šejh Husejn, među prijateljima poznat kao Džunejm Samman, vrhovni vojni imam, pris ni prijatelj i sabesjednik egipatskih hafiza i karija. Tako se među nama za- metlo i sklopilo prijateljstvo i jaka ljubav; pa kada se primakla Nova godina i kada je on čitajući upoznao se sa Fada’ilu ’Ašura' - (Odlike dana desetog
muharrema) iz knjige šejha El-Udžhurije,3 to mu se dopalo; ali, to bij napisano u prozi, u nekoliko opširnih odsjeka i stoga teško za pamćenje
onome ko želi da to nauči i po tom postupa, pa je pobožni učenjak to napisao u stihovima, odabirući ono glavno i osnovno iz tih odsjeka, pa je izašlo 54 bejta, da bi tako pomogao i olakšao onima koji žele da nauče i time se ko riste, da bi to bilo sažeto kazano, da bi i početniku bilo pristupačno za shva- tanje. On je zatražio od mene da to komentiram i to svaki bejt osnovnog teksta pjesme, pa sam ja na to pristao iako nisam bio potpuno sposoban za to; pa kad god sam kazao „tako u originalu" , pod tim se misli na tekst auto ra Udžhurije. Pomoć i oslonac je samo u Božjoj dobroti uzvišenoj, u Njega se pouzdavam, Njemu se obraćam i Njega za oprost molim."
Iz ovog uvodnog teksta, dakle, doznajemo više biografskih podataka i o autoru kaside i o komentatoru te kaside, što se može rezimirati ovako: - aut or osnovnog teksta - kaside o desetom danu mjeseca muharrema je Egiopćanin šejh Husejn zv. Džunejm es-Samman, vrhovni vojni imam u Hanijji na Kreti iz prve polovine 19. stoljeća. On je čitajući neko djelo šejha Abdulberra el-Udžhurije, i to opširne dijelove tog djela koji se odnose na spomenutu temu, nadošao na korisnu misao da to sažme i u stihove pretoči i tako olakša temu zainteresovanim učenicima i uopće čitaocima.
- na Kreti, u gradu Hanijji u to vrijeme (prva polovina 19. st.) našao se kao izgnanik Muhammed Hilmija Goro iz Sarajeva koji je služio kao kadija u Mostaru i koga je tadašnji vezir Ali-paša Rizvanbegović, koga on ovdje naziva „posebnim čovjekom" (cabdun ferid), nakon dugog tamnovanja (ba‘de habsin medid) prognao u Hanijju na Kretu. Zna se naime da se Ali- paša miješao u presude kadije Gore, pa je on često znao, da bi sebe ogradio na kraju neke presude napisati klauzulu ,,ba emri Ali-paša“ (po naređenju Ali-paše), i razumljivo je što je moralo doći do nesporazuma između Ali- paše i kadije Gore, što je rezultiralo, kako se vidi, i tamnicom i progo nstvom. - Gorino razmišljanje o izbavljenju iz tuđine dovelo je do pozna-
3. Aš-Šayh Abdulberr ibn Abdullah ibn Muhammed al-Ughuri al-Burhani aš-Šafi'i, umro oko 1080/1669-60.)
(W. Ahlawardt, Verzeichniss der arabischen Handschriften, II, Berlin 1889., S. 434.)
a
nstva, a zatim i prijateljstva Muhammeda Hilmije Gore i vrhovnog vojnog imama, kadije Sammana, koji je Goru zamolio, a on prihvatio, da napiše komentar na njegovu kasidu O desetom danu mjeseca muharrema - yewm-i ašura', što predstavlja priznanje autora kaside Sammana učenosti M.H. Gori. To priznanje Samman je izrazio i svojom pjesmom u osam stihova (takriz), u kojoj hvali komentatora kaside Goru, a uz to i sebe predstavlja pravim umjetnikom u građenju prigodnih pjesama i s obzirom na sadržaj, i s obzirom na formu.
ii- \}
M-
Ovu Sammanovu pjesmu (Takriz) M. H. Goro je zapisao na prvom lis tu ovog svog autografa (kako je to bio običaj,vidjeti priloženi snimak). Ovaj ,,takriz“ je u stvari akrostih i to četverostruki, u kome početna i krajnja slova svih 16 polustihova daju Gorino lično ime (Muhammed Hilmi, što se vidi iz priložene fotokopije pjesme). Sammanova pjesma o desetom muhar- remu, zatim ovaj njegov ,,takriz“, kao uostalom i ovaj Gorin komentar, go vore o daru i pjesničkoj virtuoznosti, učenog kadije Sammana, kao i učenosti Sarajlije Muhammeda Hilmije Gore. Ovaj njegov autograf komen tara na Sammanovu kasidu O desetom muharremu“ upotpunjava njegovu biografiju i baca više svjetla na ličnost i učenost ovog našeg čovjeka iz prve
polovine 19. stoljeća.
SUMMARY
AN AUTOGRAPH OF MUHAMED H ILM I GORO
The autograph of a work by Muhamed Hilmi Goro of Sarajevo which has been unknown so far, is kept in the manuscript collection of the Institute of Oriental Studies in Sarajevo. It is a commentary on a kassida (eulogy) on „the tenth day of Muharram“ - the day when Muhamed's grandson Husein was killed, whom ali Muslims respect highly, and whom the shia consider their Third Imaam.
The basic work - the kassida - was composed in Arabic by an Egyptian, Shaikh Husein Samman called Gunayim, the Supreme Military Imaam in Cha- nia on the island of Crete in the first half of the 19. century. Muhamed Hilmi (son of Ibrahim) Goro, who as Kadi of Mostar had fallen into disfavour with Herzegovinian Vizier Ali-Pasha Rizvanbegović had been exiled to Chania and was living there at that time. It was only by coincidence that those two learned men, Samman and Goro, met and became friends. The result of that friendship is the present commentary (Samman's kassida on the „tenth day of Muharram“), which was written by the learned Muhamed Hilmi Goro of Sarajevo, whose au tograph is presented in the present paper.
The paper contains the facsimile of the original text of the introduction to Goro's commentary on the kassida, with an in extenso translation into Serbo- croatian, which offers the most accurate data on the author of the commentary Muhamed Hilmi Goro and on the circumstances in which this work was written.
In this autograph of his, Goro the commentator (at the very beginning) also wrote down Semman's takriz (a kind of review) on the commentary in verse in eight beyts which in their form quadruple acrostic testify to poetical virtuosity of Samman, and in content - proof of Muhamed Husein Goro's erudition.
This autograph - Goro's commentary on Samman's kassida on the „tenth day of Muharram“ - completes Goro's biography, sheds more light on his personality and erudition, and the above-mentioned Samman's Takriz does the same.
