Dr Enes Kujundzic


OSNOVA ZA KATALOGIZACIJU RUKOPISA NA ARAPSKOM JEZIKU


GLAVNI IZVORI INFORMACIJA

Najvainiji izvor informacija pri identifikaciji rukopisa, u cilju biblio­ grafskog opisa, jeste sam rukopis. U njemu treba dati prcdnost podacima na naslovnoj strani, zatim kolofonu, a potom informaciji koja se nalazi u uvodu teksta i konacno u samom tekstu. Ako trazena informacija nije dos­ tupna iz glavnog izvora, trebaje potraiiti u slijedeCim izvorima:

-drugim izvorima.

U slucaju da se radio zbomiku, ili medzmu'i, treba citav kodeks tretirati kao glavni izvor informacija. Informacijc do kojih se doslo izvan gore na­ vedenih, takoder se registriraju u napomeni. Kod kodeksa sa viSe djcla ona se navedu u redoslijedu pa se, na primjcr, kaze: kodcks iz tri djela: 1) arap­ ski, 2) turski, 3) perzijski.


EKSTENZIVNOST OPISA

Broj podataka zastupljenih u opisu zavisice od svrhe kataloga.

U bibliografskoj kontroli rukopisne grade o kojoj je ovdje rijec opCi opis obuhvata elemente zajednicke za svaki pojedini kodeks. Pri tome prvo sa cime se suocavamo u susretu sa rukopisom jeste njcgov fizicki oblik, odnosno povez. Za to je u svakom ekstcnzivnijem opisu potrcbno navesti podatke o stanju rukopisa, odnosno cinjcnfcu da li je rukopis povezan ili nije. Ne treba poscbno naglasavati da rukopis - ukoliko je potrebno da bude povezan - prethodno mora bi ti sredcn.

Pored ovog, potrcbno je obratiti paznju na drugc fizickc detalje - opisati materijal na kojem je rukopis (papir, velum isl.). Ovo navodimo zbog toga sto su pojedini rukopisni oblici na orijentalnim jezicima u kolekcijama BiH pisani na vclumu (slucaj sa nekim kalcndarima). Dodatne elemcnte cine vo­ deni znakovi (vazno u slucaju potrebc za tacnbim datiranjcm rukopisa),


73

postojanje vlasnickih pecata isl. Trcba voditi racuna - i to na odgovarajuCi naCin prikazati - u kakvom je fizickom stanju rukopis (kao sto su vodcne fleke, izjedenost, bakterioloskaostecenja i slicno).


PODATAK 0 AUTORU: IZBOR FORME IMENA U KATALOGU

Potrebno jc dati kompletno ime aurora u transkripciji (razradcnoj u po­ scbnoj listi u prilozima), s tim da na prvom mjestu dolazi najbolje poznati dio imena, kako je to nanize izneseno. Ako jc podatak o autorstvu uzct iz nckog drugog, a nc glavnog izvora, trcba to na odgovarajuci nacin naglasiti (uglastom zagradom i slicno). Ukoliko je pak ime u rukopisu nckomplctno, pri opisu gaje potrebno komplctirati.

lme u biblioteckom smislu prcdstavlja zajednicki izraz za sve sastavnc dijclovc naziva pod kojim je ncka osoba poznata. Klasicna islamska imcna imala su ponekad viSe od sedam elemcnata sastavljenih od pocasnih titula, licnog ilirodcnog imena, nadimka i drugih oblika apelacija, od kojihjc sva­ ko imalo odredeno znacenjc u zivotu licnosti.

Njihcine:

Hitab= pocasna slozenica ciji je posljctlnji dio ad-din, kao u imcnu: Qutb-ud-din Muhammad bin Muhammad ibn Qadi Zada ar-Rumi 'Umar al-Hayyam

Ism = licno imc:

Qutb-ud-din Muhammad bin Muhammad ibn Qadi Zade ar-Rumi Kunya = imc najuzcg srodstva ascedcntalno sa Abu kao prvom rjccju: Abu Hasim, Umm Fatima

Nasab = imc najuzcg srodstva dcsccndcntalno:

Ibn Hazm, al-Andalusi, Binl Sukayna

Laqab = opisni pridjcv, prcimcnjak:

Du-1-Qamayn (Dvorogi), Al-Ga/Jiz (Buljooki)

Nisha= ime rclacije pripadnosti, porijckla, mjcsta boravka:

Al-Busnawi (Bosnjak, Bosanac), Al-Kindi (pripadnik plcmcna Kinda)

Tahallus =Mah/as, pjcsnicko imc:Muhlisi

'Unwan = pocasna titula koja sc dajc licima koja nisu visoki dr.i'.avni dostojanstvcnici, kao u primjcru:

Al-Alim al-Amil wa-1-Fadil al-Kami/ Ala' nd-Din, 'Ali Qu.<:ci

ili: Al-Hakim al-Wazir Sarafu-1-mulk Abu 'Ali al-Husayn bin Abdulla11 ibn Sina al-Buhari.

Nosilac nckog imcna mozc kasnijim gcncracijama biti poznat pod bilo kojim od spomcnutih elcmenata, otuda potrcba da sc prilikom katalogizi-

ranja ime tako rasporedi da njegov najbolje poznati elemcnat <lode na prvo mjesto. Najcesce se u toj funkciji nadu nisba kao sto je Al-Biruni i nasab - ime najuzeg srodstva descedentalno, kao u slucaju Ibn Ha/dun. Rcdoslijcd elemenata koji nisu usli u redalicu bio bi kako slijcdi: hitab, kunya, ism, nasab i bilo koji drugi dio imena.

U jedinstvenu se odrednicu, po pravilu, unosi samo onoliko elcmcnata koliko je pootrebno da se autor idcntificira.

Iza imcna sc u katalog, posebno za starijc autore, u zagradi navodc go­ dina rodenja ili smrti, ako su poznati, a ako nisu onda oznaka stoljcca u komesudjclovali.

Na listicu koji je standardnog formata (12,5 x 9,5 cm) dalje sc unosi naslov na arapskom pismu i u transkripciji, te ostali potrcbni podaci - ime prcpisivaca, mjesto i godina prepisa, kao i materijalni opis, itd ...

Ukoliko je autor, pored toga sto jc poznat najednom od istocnihjczika, poznat i pod latiniziranom formom imena na kartici ce se navcsti i to Iatins­ ka forma imena, ali cc sc uputiti na formu imena poznatu na arapskom. Tako cc A vicena biti: vidi: lbn Sfna, Abu 'Ali al-Husayn ibn 'Abdullah.


NASLOV

Brojne su tcskocc s kojima sc suocava obradivac rukopisa koji zcli da utvrdi pravi naslov djcla, ukoliko takav nijc navcdcn. Djcla ponckad nose vise od jcdnog naslova, iii vise djcla imaju isti naslov. S drugc stranc, sva­ kome tko sc pavi rukopisima poznao je da se najcesce ostccuju i gubc vanj­ ski Iistovi knjiga, a upravo ti Iistovi sadrl,e ncke od najrelcvantnijih podata­ ka za idcntrifikaciju naslova; ime autora, prcpisivaca, datum i mjcsto prcpisa rukopisa.

U svojoj dugoj historiji arapski rukopis jc dugo bio bcz naslovnc stranc kakvu poznajcmo danas. Obicno je poCinjao prvim praznim listom (zastitnim) kojijc sluzio da zastiti tckst od kvarenja, sto jc bilo poscbno vaz no za rukopise bcz povcza. Prva strana prvog Iista (Ia) pruzalaje privlacan prostor i vlasnicima i citaocima, prvima da zabiljcze podatak o svom vlas­ nistvu ili da stave svoj vlasnicki pccat, a drugima da stave primjcdbu o tome da su djelo Citali i datum kada sc to desilo. Ccsto jc ovdje kasnijom rukom stavljan naslov koji nijc morao uvijck bi ti i originalni, odnosno pra­ vi naslov djela sadr2anog u rukopisu.

Otuda treba bi ti oprczan pri prcuzimanju naslova sa (Ia) stranc rukopi-

sa.


Uobicajcno je da sc naslov nalazi iznad uvodnog dijcla rukopisnog djcla

iii pak, ako to nije slucaj, onda jcd on navedcn poslije dfbagc (poscbnc in­ vokacije).

Naslov djela treba navesti onako kako se pojavljuje u glavnom izvoru informacija (vidi naviSe) u transkripciji i u originalnom pismu. U slucaju da nedostaje naslovna strana ili ako naslov nije naveden, treba dati naslov po kome je djelo inace poznato, ili naslov koji indicira prirodu sadr7.aja. Pri odredivanju naslova potrebn jc u napomcni navesti podatak o koristcnom izvoru. U slucaju kodeksa sa vise rukopisnih djela koji nema naslova, a jedno djelo je po obimu preovladujuce, potrcbno je naslov tog djela trctirati kao naslov citavog kodeksa, a za ostale dijelove kodeksa izraditi uputnc lis­ tice .

Potrebno je takoder navesti pocetak i kraj rukopisa u originalnom pis­ mu, ukoliko to prostor na listicima omogucava.

IME PREPISIV ACA kao vat.an podatak u kataloskom opisu, potrcbno je navesti u transkripciji, naravno ukoliko je poznato. Kod rukopisa koji su prcpisali autori njihova sadrt.aja treba navesti da se radio autografu. 6)


POCETAK RUKOPISA

Islaihski rukopis jc obicno pocinjao sa poboznom invokacijom

,,Bismillah"i ,,Al-Hamdulilla/J", a navodcni su i razlozi pisanja djcla; pored toga povremeno su navodena imena onoga komc jc djelo bilo posvcccno . Tu se takoder navodc izvori na koje se autor oslanjao, au slucaju da sc ra­ dilo o komentaru navodilo sc kojc i Cijc djclo sc komcntira, odnosno cijc djelo se sazima ako se radio sazctku (muhtasar).

Sadrlaj djcla obicno nijc navoden izdvojeno od teksta, iako jc u starijim rukopisima sadrt.aj ponekad navodcn odmah na strani (1b) prvog lista, pri ccmu su navodeni naslovi poglavlja po redoslijcdu dolazenja . Ima slucajcva da sadrt.aj, razbijen po poglavljima, navcdc u pravougaonim okvirima nacr­ tanim kao sahovska ploca na (1b) i 2a strani rukopisa, daklc na samom pocetku. Obicno jc tako navcden sadrlaj indiciran brojcm poglavlja (fas/) ili odjeljaka (bab) koji su u nckim rukopisima istaknuti mastilom poscbnc bojc, sto je imalo svoje opravdanjc u cinjcnici da se korisnik rukopisa obicno zeli da upozna sa onim sto djclo sadrt.i, prijc nego se posvcti citanju tcksta.


KRAJ RUKOPISA (KOLOFON)

Kraj islamskog rukopisa sadrt.i niz podataka posebno znacajnih za nje­ govu idcntifikaciju, a time i za katalaski opis. U njcmu sc obicno navodi imc prcpisivaca, vrijcme i mjcsto prcpisa . Rukopis mozc sadrt.avati svc ovc pobrojanc elcmcnte, cak i ime autora djcla, mozc ncke clcmcntc ispustiti, a ccslo se dcsi da se na kraju tcksta nc navedc ni jcdan od ovih podataka . U slucaju navodenja datuma praksa je da se ponckad datum navcdc u

skracenoj formi, sto predstavlja dodatni problem pri odredivanju datuma kadaje pisanje rukopisa dovrseno.


OPIS SADRZAJA

Vainost sadriaja rukopisa ne treba posebno naglasavati, to u stvari do­ lazi u prvi plans obzirom na cinjenicu daje rukopis knjiga, a svaku knjigu knjigom prije svega cini tekst.


MARGINE I GLOSE

Bio je obicaj prepisivaca islamskih rukopisa da ostave margine na sve cetiri strane lista, a njihova sirina je ovisila od formata lista, pri cemu su, saobrazno vecem formatu, rukopisi imali i sirinu margine.

Vremenom se ustalila praksa da korisnici rukopisa dopisuju svoje ko­ mentare i biljeske na marginama, koji su mogli, a nisu morali biti u vezi sa tckstom. U svakom slucaju, to je rukopisu davalo kvalitet otvorene knjigc, koja sc po volji mogla dopisivati, iii se na njegovim ivicama mogla pisati nova knjiga sto unosi novu dimenziju poslu njegove bibliografskc obrade.

Ovo je imalo utjecaja na stariju praksu u islamskom svijetu da se jcdno iii vise djcla stampaju na marginama nckog djcla sa kojim sadriajno pone­ kad nisu morali biti ni u kakvoj srodnosti. Takodcr je bila praksa da se ko­ mentar i komcntirano djelo piSu u kontinuiranom tckstu, pri cemu jc tekst komentiranog djela obicno nadv laccn ili podvlaccn crvenom linijom.


ISPRA VKE I DOPUNE

Ako bi sc desilo da prepisivac pogrijcsi, imao je obicaj da tu grcsku iz­ briSe i da preko izbrisanog mjesta napiSe ispravku, ili pak da pogresno nap­ isanu rijcc precrta i da ispravljeni tekst dopise u prostoru koji slijcdi. Ako bi pak otkrio pogrcsku poslije zavrscne stranc iii rukopisa kao cjelinc, onda bi iznad prckrizcne grcske dopisao tckst, dok bi ispustenu rijcc unosio na odgovarajuce mjcsto ako jc bilo prostora . ·

U protrivnom, rijcc bi sc dopisivala na margini, a tankom linijom vezala sa mjestom gdje trcba da se nalazi.


RECENZIJA I PARAFRAZA

Recenzija, adaptacija, ili parafraza nekog djela biCe u opisu navcdena pod imenom licnosti kojaje djelo parafrazirala ili priredila prcradu osnov­ nogdjela.

Ako pak nije poznato ime osobc koja je parafrazirala adaptaciju, ili pre-

radu originalnog djela glavna odrcdnicajc pod naslovom. Ako je komenti­ rano djelo na margini, a komentar sc javlja na sredisnjem dijelu stranc lista, komentar treba tretirati kao glavno djelo, a komentarisano djclo kao sporcd­ no .

Sve zapise u rukopisu treba, pri svakom ekstcnzivnijem opisu, idcnti­ fikovati i razrijesiti, a to se odnosi i na istina dosta rijetke tekstove pisane tajnopisom.


VLASNICI I CITAOCI

Cesto na pocetku ili na margini rukopisa nalazlmo zapis da je doticna knjiga bila uvakufljena za odredenu dzarniju, ili medresu, ili dajoj je neko bio vlasnik sa daturnom kadaje ona u tom posjedu bila.

Uporedo sa zapisima ovakve vrste, nailzaimo na prisustvo vlasnickih pecata, koji kao svojevrsna umjetnicko-historijska tekovina nisu do sada privukli paznju istrazivaca koju zasluzuju. Prisustvo vclikog broja ovih pecata na orijentalnim rukopisima u nasoj zemlji su svjedocanstvo o praksi posjedovanja privatnih i vakufskih biblioteka u proslosti.

Ovi pecati se u postupku katalogizacije posebno evidentiraju, pri cemu se na odgovarajuCi nacin skrece paznja na one koji zasluzuju dodatna i eventualno detaljnija istrazivanja. Desifrovanje i izdavanje ovih pecata tre­ balo bi biti predmet posebne monografske obrade u buducnosti.

U zapisima na rukopisima susrecemo i podatke o njihovom koristenju kao udzbenika u procesu obrazovanja, na osnovi cega bi se mogli utvrditi odnosi koji su u procesu obrazovanja vladali izmedu profesora i njihovih ucenika.


MJESTO NASTANKA RUKOPISA

Mjesto nastanka rukopisa obicno se saznaje iz kolofona i ono je veoma vazan bibliografski podatak. lako je vccina rukopisa nastajala u poznatim kultumim i naucnim centrima islamskog svijeta, ponekad susrecemo ru­ kopise koji vode porijeklo iz lokaliteta koje danas nije lahko identifikovati. Za njihovu identifikaciju moramo pribjeci refercncijalnim izvorima, medu kojima su nezamjenjivi geografski rjecnici, kakav je, na pri.mjer za starija stoljeca ,,Mu'gam al-buldan" Yaquta al-Harnawiaya", a za osmanski period

,,Qarnus al-a' lam" Semsuddina Samija Fraserija i drugi.

Ako rukopis (obicno u kolofonu) sadr2i indikaciju mjesta u komc je prepisan, to se, kao vazan podatak, navodi u katalogu, a ako taj podatak nije naveden, treba se potruditi da se utvrdi na osnovi drugih dostupnih mogucnosti.

VRIJEME NASTANKA RUKOPISA - DATIRANJE

I ovaj podatak kao i podatak o mjcstu nastanka rukopisa obicno jc sadrz an u kolofonu. Ako pak taj podatak nijc naveden, odrcduje se na osnovi drugih cinjenica (forma pisma, vodcni znakovi i sl.) Naravno ovi drugi postupci bice primijenjeni ako nismo u stanju utvrditi vrijcmc nastanka ru­ kopisa na bazi dostupnih referencijalnih izvora. Misljenje da papir, proiz­ vcden na Istoku, nije sadrlavao vodenc znakove, ne liSava nas obavezc da se koristimo dostignutim rezultatima filigranologije, poogotovo kada se ima u vidu daje veliki dio svojih potreba za papirom Osmansko Carstvo zado­ voljavalo uvozom iz talijanskih gradova ili gradova pod Austro-Ugarskom .

Potrebno je u katalogu navesti dan, mjesec i godinu prcpisa, ukoliko su nesumnjivo utvrdeni. Godina po cvropskom racunanju vrcmena stavlja se poslije godine po hidrt.i.

Datumi se preracunavaju pomocu hronoloskih tablica, od kojih je jedan primjerak stampan i u Sarajevu.


FOLIJACIJA

Folijacija arapskih rukopisa nije bi la uobicajena sve do otprilikc kraja 5. stoljeca po hidrzi. Prvobitni nacin folijacije koji je sluzio za zastitu konti­ nuiteta tcksta bio je da se prva rijec narcdnog lista ispiSe u lijevom donjem uglu prethodne strane. Ta praksa poznata je kao ,,at-ta'qibat". Kasn"ijc jc u praksu uslo navodenje redoslijeda broja listova, a ne strana. Obradivac ru­ kopisa treba da sam izvrsi folijaciju listova (a ne stranica) i to svakako obicnom grafitnom olovkom, ukoliko u rukopisu redni brojevi listova nisu navedeni.


PISMO

Arapski rukopis, kao i svaki drugi pisani spomenik, ima svoje potpuno znacenje tek kada nam pode za rukom da ga desifrujemo. To jc poscbno znacajno s obzirom na vcliki broj razlicitih vrsta pisma na kojima su nasta­ jali islamski rukopjsi. Ovim se bavi posebna grana pomocnih historijskih nauka - paleografij a.

Za razliku od latinske paleografije, koja ima dugu tradiciju, isl am ska pa­ leografijaje novijeg datuma i moze se vremenski looirati u drugu polovinu

19. stoljeca. Svoj doprinos njenom razvoju dali su izmedu ostalih De Saci,

  1. Wright, Karabacek, A. Grohmann, au novije vrijeme privuklaje paznju i nekih nasih istrazivaca , medu kojima je od posebne vaznosti djclo T. Muftica o arapskom pismu. Na polju islamske epigrafike trcba istaCi rad

    Mehmeda Mujezinovica, sa tri knjigc pod zajednickim naslovom ,,Islam ska epigrafika na tlu Bosne i Hercegovine."

    Pismo svakog rukopisa treba brizljivo ispitati, a rczultati do kojih se tim ispitivanjem dode saopstavaju se u opisu samo toliko koliko je potrcbno da se stekne jasna predodzba o tipu i karakteru pisma (nash, ta'liq, nash -ta'liq, sulus, riq'a, al-magribi). Pored osnovnog odredenja o tipu pisma u paleo­ grafskom smislu, isticu se ona obiljezja na osnovi kojih se rukopis moze smjestiti u svoj hronoloski i geografski okvir.


    ILUMINACIJA - ILUSTRACIJA - POZLATA

    Iluminacije - ilustracije u arapskim rukopisimajavljaju se u tru osnovna vida:

    1. Iluminacijasakaligrafijom sa umjetnickim pretenzijama,

    2. Ilustracija u znanstvenim rukopisima (medicinskim, farmakoloskim, botanickim, geografskim, astronomskim i matematickim),

    3. Pozlata u rukopisima i povezima.

Praksa ilustriranja arapskih rukopisa ustalila se u drugom stoljecu po hidzri i crpilaje svoju prvobitnu inspiraciju iz grckih i perzijskih izvora.

Bilo je uobicajeno da se ilustriranje vrsi nakon sto je zavrseno pisanje teksta, a pri tome prepisivac nije uvijek morao biti i ilustrator teksta. To je vidljivo ponekad iz samih rukopisa, u kojima se povremeno nailazi na ilus­ tracije vece ili manje od dodijeljenog im prostora ili ih uopce nemajer ilus­ trator nije stigao da obavi svoj dio posla .

Ilustracije su blisko odrazavale sadr:laj knjige koju su ukrasavale. Tako suknjige iz farmakologije sadr:lavale ilustracijcljekovitog bilja, medicinske knjige su donosile crteze sa anatomskim predstavama ljudskog tijela, dok astronomski i astroloski spisi sadr:le predodzbe planeta i astroloskih znako­ va zodijaka. U velikom broju dosadasnjih bibliografskih opisa rukopisa ovaj elemenat bio je najcesce izostavljan. Iluminacija se cak i ne rcgistrujc, iii se u najboljem slucaju samo navodi podatak daje rukopis lijepo ukrasen. Vremenom, medutim, doslo se do spoznaje da iluminacija mora biti prcd­ met posebne historijsko-umjetnicke abrade, sto je moralo utjecati i na njeno cesce prisustvo u bibliografskim opisima. Kod nas, osim rada Z. Jane i nekoliko kraCih priloga drugih autora (1. RizviC), nemamo na raspolaganju radove koji bi se na nivou monografija bavili pitanjima kaligrafijc i ilumi­ niranosti islamskih rukopisa, a pogotovo nemamo takvih koji bi se bavili obradom ilustracija u sacuvanim prirodoslovnim i egzaktno-naucnim ruko­ pisima .

Prema tome, ilustrativni materijal obavezno se evidentira u kataloskom opisu, a obim opisa ovisiCe o svrsi kataloga.

POVEZ

Povez rukopisne knjige, kao vazan elemenat njenog fizickog svojstva, pored utilitarne (da sluzi za zastitu teksta) imao je i umjetnicku funkciju. Za sada, izuzev rada H. Kresevljakovica o mudzellitima i nekoliko priloga Z. Jane nemamo posebnih studija na temu islamskih poveza u jugoslavenskim kolekcijama. Na tom polju ostaje da se mnogo toga uradi, kako na izucavanju tako i na prezervaciji i restauraciji sacuvanih primjeraka u nasoj zemlji. Ako poveza nema, onda se to i konstatuje u opisu, dok se u slucaju da je povez ostecen navodi priroda ostecenja. Pri tome se posebna paznja obraca na materijal koji je koristen za podlogu, zatim na materijal samog uveza, a posebno na ornamente utisnute u kozi.

Ovi elementi, pored dekorativne funkcije, cesto mogu da nam pomognu pri geografskom i kronoloskom ,Jociranju" rukopisa, jer je poznato da se umjetnost poveza mijenjala u zavisnosti od vremena i mjesta nastanka.

Obradivac ce nastojati da datira povez i u opisu obavezno navede da Ii je povez iz vremena nastanka rukopisa iii je mozda kasnijeg datum a. Ima slucajeva da su neki povezi stariji od rukopisa koji su u njih uvezani, iako je ta pojava prilicno rijetka.


HISTORIJAT

Historijat rukopisa, dat inacc u saictom vidu, prezentira se na osnovi podatak iz samog rukopisa i eventualno iz drugih rukopisa i dokumenata, kao i na osnovi inventara, odnosno arhcografskih podataka same zbirke.

Izlaganje je kronolosko i treba da prikaie sudbinu rukopisa od vremena njegova nastanka do vremcna opisa. Ako nema podataka te vrste onda se to u opisu navede.

U kataloskim opisima islamskih rukopisa navodenja ovog elcmenta opi­ sa - ako ga je bilo - svodio se na kratku napomenu o tome da je rukopis kupljcn od Baseskije, na primjer, ili nckog drugog antikvara, uz spomen godine kada se to desilo.

Ubuducc ce se ovom elementu morati pokloniti viSe paznje, ukljucujuCi i geografsko porijeklo rukopisa, kao sto je uradeno u Katalogu D. Kinga za kolekcijuEgipatskenacionalnebibliotcke.


ZASTITA

Ucenjaci su kroz praksu dosli do saznanja da je najpovoljnija fizicka srcdina za rukopise ona koja obezbjcdujc tcmpcraturu koja nc prclazi 16 - 21 °C, a vlaznosat da ne prelazi 55%.

Rukopisi traze da budu povremcno ciSceni od prasine, a posebnu paz nju treba posvetiti njihovoj bakterioloskoj zastiti. Svi vazniji rukopisi jcdne zbirke treba da budu snimljeni na mikrofilm koje onda treba koristiti umjes­ tooriginala .

. Zakljucak

Ovo sto je navise navedeno treba shvatiti kao prilog diskusiji jcdnog strucnog pitanja u cijem rasvjetljavanju bi ucesce drugih autora bilo svaka­ ko dobrodoslo.

LITERATURA KATALOGIZACIJ A

-'Abd al-Hadi, Muhammad Fathi: al-Fahrasa al-mawdu'iya. Dirasa fl

ru'us al-mawdu'at. Al-Qahira: Maktaba garib, 1985. 21 ls.

- Ibid.: al-Madhal ila ilm al-fahrasa li-1-kutub fi-1-maktabat, al-Fahrasa wa-t-tasnif, Al-Qahira: As-Sa'b, 1399/1979. 260 s.

- Anglo-American Cataloguing Rules. Ed. by M. Gorman and P.W.Winkcr. Second edition. Chicago : American Library Association ., Ot­ tawa: Canadian Library Association. Third printing 1985.

- Edinie pravila opisanija proizvcdcnij dlya bibliotccnyh katalogov. Do­ polnenije k castjam 1 i 2. Opisanije knig i periodiceskih izdanij na jazikah narodov Azii i Afriki . Moskva, 1969, 292 s.

- Jnstrukcija po opisaniju knig na jczikah stran Zarubetnogo vostoka. Moskva: Gosudarstvennaja ordena Lenina bibliotcka SSSR imeni V .I.Lenina, 1960.

- Library of Congress Subject Headings. 1-11. Washington: Library of Congress . Subject Cataloging Division, Processing Services . 1980. ,,Islam

<md Science" Vol. I, str. 1139.

- Sellheim, R.: ,,The Catalogiung of Arabic Manuscripts as a Literary Problem", Oriens, 1974, 23-24, str. 306-311.

- Tabellen fur die Umschriflnichtlateinsischen Schriftcn in die Buchi;ta­ ben der lateinischen Schrift. Ta/Jelle 2. Munchen; Vere in Deut-;chcr Biblio­ thekare, 1976.

Prepared by ALA etc., Edited by M. Gorman and P.W .Winkler. Second

edition. Chicago: ALA., Otawa: CLA, 1978. ,,Special Rules for names in certain languages", str. 381-84.

mu 'al!ifin wa-1- 'a'Jam al- 'arab. Ar-Riyad, 1980, 642 s. Do sada najobimnija lista imena arapskih autora i poznatih licnosti za unosenje u katalog.

- Philologiae Turcicae Fundamenta ... Una cum praestatinbus Turcologis cdiderunt Jean Deny ... (el.al.) Aquis Mattiacis: Steiner, 1959-

'inda-1-'arab". Magallaal-maktabatwa-1-ma'lu-matal- 'arabiya, 1405 (1984),

4, 4, str. 44-88.

- Dewey Decimal Classification and Relative Index. I-III. Devised by Melvil Dewey. Edition 19. Edited under the direction of B.A.Custcr . Albany, N .Y.: Forest Press, 1979. Vol. I: INtroduction tables; Vol. II: Schedules; Vol. III: Relativeindex.

A wraq (Madrid 1980) 35, str. 23-41.

- Falsafat' ilm tasnif al-kutub wa madhal li-falsafat al'ulum . Al-Qahira:

Maktabaan-nahdaal-'arabiya, 1969.

- Univerzalna decimalna klasifi.kacija. Prvo srpskohrvatsko srednje iz­ danje. Fid 473, 5, Matematika, Prirodnc nauke. Beograd: Jugoslovenski centar za tehnicku i naucnu dokumentaciju, 1974.

    1. .: Journal of the American Oriental Society, 1983, 103, 3, p. 515-532.

      • Blaskovic, J. (red .): Arabische, Turkische und Persiche Handschriftcn der Universitatbibliothek in Bratislava. Bratislava: Die Universitatsbiblio- thek in Bratislava , 1961. 551s.,22 tabele ·

        Ovaj katalog sadrii opis rukopisa koji su se nekada nalazili u posjedu Dr. Safvet-bega BasagiCa.

      • DemiroviC, H.: ,,Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu". Bibliote­ karstvo, 1981, XXVII, str. 65-74 .

      • Dobraca, K.: ,,Skriptorij u Foci". Anali GHB, 1972, I, s. 67-=74.

      • Ibid.: Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa . I-II Sarajevo : Starjesinstvo Islamske vjerske zajednice, 1963; 1979. Sv. I: XXXII, 607, faksimili, Sv. II : 1047, "22, XX,tabele.

      • Ibid.: ,,Orijentalni med icinski rukopisi u Gazi Husrevbegovoj bibliote­ ci". Anali GHB, 1982, VII-VIII, str. 57-75.

      • Elazar, S., A. Omanic: Bibliografija medicinskih djela u SR BiH do 1895. Beograd, Zagreb : Medicinska knjiga, 1984. 497 s. Str. 3-250 ,,Djela naorijentalnimjezicima".

      • Hadzibajric, F.: 0 inventarima knjiga Gazi Husrevbcgove bibliotekc" .

        Anali GHB, 1978, V-VI, str. 55-65.

      • Ibid.: ,,Bejtamame - orijentalnc vetcrinarskc knjigc". Anali GHB, 1982, Vil-VIII, str. 77-88. ,,Orijentalni vctcrinarski nazivi bolesti", str. 83- 88.

      • Hadzibajric, F.: ,,0 arhivu Gazi Husrevbegove biblioteke". Anali GHB, 1982, VII-VAIII, str. 255-63.

      • Ibid.: ,,Najstariji orijcntalni rukopisi iz privremenog inventara Gazi Husrevbegove bibliotckc u Sarajevu". Anali GHB, 1985, XI - XII, str. 69- 74.

      • Hasandcdic, H.: ,,Muslimanske biblioteke u Mostaru". Anali GHB,

        1972, knj. I, str. I 07-112.

      • HasandediC, H.: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa. Mo­ star: Arhiv Hcrcegovine, Sv. 2. 1977. 330 str.

      • Hadziosmanovic, L.: ,,Nekoliko rukopisa iz orijcntalne zbirke Zavicajnog muzeja Herccgovine u Mostaru". Anali GHB, 1978, V-VI, str. 181-185.

      • Ibid.: ,,Nckoliko rukopisa iz orijcntalnc zbirke Provincijalata hercego­

        vackih franjevaca u Mostaru". Anali GHB, 1982, VII-VIII, str. 161-176.

      • Istorijski arhiv Sarajeva 1948-1978. Sarajevo: Istorijsiki arhiv, 1978. 57 s. Str. 11-18: ,,Osnovni podaci o gradi Turskog perioda".

      • Krescvljakovic, H.: Kratak preglcd Hrvatske knjigc u Hcrccg-Bosni od najstarijih vremena do danas. - Sarajevo: Prva hrvatska tiskara Kramaric i M. Raguz, 1912. 53 str.

      • KovaceviC, B.: ,,Arhiv Srpske akademije nauka u Bcogradu". Dodatak IX, Arhivist, 1957, 3-4, str. CXCIII-CCXVI. Str. 201-212: ,,Zbirka turs­ kih, arapskih, perzijskih i drugih orijcntalnih rukopisa ."

      • MujezinoviC, M.: Gazi Husrevbcgova bibliotcka u Sarajcvu. Sarajevo :

        Drustvo konzcrvatora BiH, 1968.

      • Ibid.: ,,Tri stara orijentalna rukopisa u jugoslavcnskim zbirkama".

        Anali GHB, 1978, V-VI, str. 205-214.

      • Nakicevic, 0.: ,,Rukopisna djela bosansko-hcrccgovackih pisaca i mislilaca na orijcntalnim jezicima koja se cuvaju u biblioteci Sulcjmaniji u Istanbulu". Anali GHB, 1982, VII-VIII, str. 223-239.

      • Rizvic, I.: ,,Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-bcgovoj bibliotcci"

        Anali GHB, 1972, I, str. 75-89.

      • Sabanovk, H.: Knjiievnost Muslimana BiH na orijcntalnim jczicima (Bibliografija). Sarajevo: ,,Svjctlost, 1973, 726, (1) p. Biografsko­ bibliografski leksikon bosansko-hcrccgovackih pisaca koji su pisali na istocnjackim jezicima priprcmljcn na osnovu rukopisnih izvora. Sadrh 139 biografsko-bibliografskihodrednica.

- Vakufname iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Orijcntalni institut,

1985.

Primjeri opisa rukopisa u Stampanim katalozima


1


.>...oUU cP-1 J) LiJI :.l...:JI •Gu id a l'u"'41 de C't1fui qui 11e dirige t'er& lo liut le plu1 Clo¥" •. 1J11r AfolJ1un111Rd il!11 ILrdbJm iJm Si<id al-Anfd,1-f nl-$11khi;w1 uiorl vn 7 !J-de l'b11Jire (i3.fti7-1368 de J.C.). Dana c lle pelite

erlcydope'die, l'a.uleur r•rlo bribwomunl de loulea lea

l'uces. Cha11uo notice eet.suivia de l'im.licalioo des 011- "ni.&<.'f qui Lrailunt du tUjel. Cct ouvr11ge ;1 tiW imprimd A· Calcuilft, deru; Je yiogt et uni mc cuhicr de la Biblio·

·r n: iHdictt, el traduit en allema.nd p:tr M. Haarlmlcker (6,erli11 18S9). Prmniel'$ moll do la 1mffaee: A» .,._.it

..,ir.,u e!,;I;/'- .i...i, J-;:jl .,.;.i1.

!I-. d.t.i d• !'on 779 de 11.0s;,.. (< 3 77 de J. C.).

•pie1·. 1;(> feu1Uult. ll•utcur, •3 CG11tioneln."t; krgeur, ·1(, cmli­ inikrc.i <'l dewL 17 li(r"-"' prirpmge.-(SuP1.>kl11>e11l:111i.a.)


r., c&..ptr. wr"" rr.cti- f•il P1rtioi iri ate du LnJ .t'.U•·Ti

MUl . Gtlaa"'"•·-11.


De Slane, M. Le Baron: Catalogue des Manuscrits Arabes de la Biblio­ thequeNationale. Paris: Imprimerie Nationale, 1883. Str. 409.


2


XIV. Astronomija.

, 11·

332.

J.:..!"" :"· ·- -ail-,. Astronomska rasprava o zemafjskoj krpglji (globusu) napisao Muh_amed el-Hamidi. 0Yako pOCima : c!lJill .,,J! !f.a. Dijeli se·na uv_Qd i de t"odsjeka. Pismo neshifa ·oafom ·previsa ov ko bilieti: J .-JL-)1 ·

, J>..;...; J e .;, i,,, '-!, ..,.;- c t. 'c!' 1<'.11,..r. '"..,.,: .:.J: _,,;,i t.,1·

c,.J .,..-"'"' r- ..s' .r .."',JJ..:- c JY' t:.i" r_r ltli' ,.," c .:._ L•-' · L. 1-1.

2 t;'6J.A• ; •>.- 1j .ijl.., Oplilka rasprava o vidu io predmetim.a, koie g/eda.

Od ncpoznata p,isca. Ovako poNma: ...;L:.. .. ,.:,- .ulZ' ..:,· L. L. 8-9.

Na lislu 11. i 12. nekoliko logi kih definiciJa 12 lista 22•/.. Xl6•/1cnt.


    1. Basagic: Popis orijentalnih mkopisa moje biblioteke.

      Sarajevo: Zemaljska stamparija, 1917. str. 80.

      3


      A111 ::il-Qiisirn Al_11n;1d ;tl-'ln\qi J.,..·1 r..lill _r.1

      ..)l..,,JI n. i11 the Vlth Mus in ce11tury.

      Cl/;•1111 ,,/.f./,,'11i'1i1 1w1·/ 1,¥ nl-'f"ara""'i'q l.Jr Jll.)>.11(. 1J ,Yl•Ll [l'ltt! J•91111l1dHI ef Tn11J, a"4 tlu ElurhlrrlioN nf Af l/Jot(s]

      1. pied A.II. 1274 (A.U. tHSR).

        Fol!J. l.'iO; 21.4 x 13.S cm.; written surface 15.5 16 x H.8 cm.; B liu s lo p:ii: ; on "lazed Eu­ ropc;rn paper; in na \.:hi; with catchwords; entries i11 red.

        I\ v.-ork 011 ma;.:ic :11111 prcstidi :italion divided

        into rhirty chapl cr....

        ll . : 00:JJ .H..11, \JI':"'>! I ,•• 1.1

        C.u!nplt1oo : J" J.il_)JI t. IJ .;HiLI i.J ( .»_,

        ,t..,_ Jo I J1Jt...} Jo.! .>.J-1, Jl,01, fl;ll

        ' ..: !IJ U!l ij ; 4!.l.J rLJ .J .JI,,

        • 1rY\..l..:.._ 4"."ll l l J "( 4.i11.I .j .r:-JI Jt.:..1

        MS in i.;oo(I curnliti11n; ll"CStern binding. Acquired from Jlrill, Leyden, A.l>. 1900. CRiro V, p. .14!-:; Hodl. I. 1019, II, 378; Berlin

        5.567 100. n 2IO; Gulh" 1274, 20261; Dr. Mus.

        Supp. 7841•


        Hitti, Ph. et al.: Descriptive catalogue of the Garret Collection of

        Arabic-m<muscripts. Princeton: Princeton University Press, 1938. str. 299.


        4


        3()9 - TP 120 .l;_IA&tl.N KAI'"I AT,.AQH!!';.i.Ml

        lJf?OL ilL-UI"""' M N1:1.. AL-•A:JA!U

        ,.,,.1 : "! .m :...i:' !': ;;,., l(l l, •nr.r,..,.,..cn .u;., Lfllllter '"" Wmcr1!cei. u

        ;::;; fr \ : i l f : Pt .;5 ;; : ·;;;;; ;

        Anra""tDrki IL:l..1 ... _; .:.u...;14-l'"'•J'.;.i_,.....t;._J,l..i_-

        ... I..:. ..........._. i.{i .:iu.t.. • ··....U! .. ol Ul.j J_,.:. ..l.o.:!

        • D IU"Qb.WC:h" .'.ex.t Lc4;1nl'lt :!a: J_,; .!.111i .!.JJl.. r-111.:.IJ IJ...-.

        ... :,..(iL-...::/1 dts"" ... '* _, ( :.!b}.\..!..: .!.U.ll tfl.J .c.;..:,.. .!ll!.1

        E.n.th;iilt:

        ••• lJ• ('u.; d VJ.J ,:_..11 L- ..:......:..L:. w


        \.o..> 1-l.o l.J


        ll.Ui


        rG> ............ J.Jli! J-'YI

        ..=-cll.J

        u:l,I_, ._, )l'l_fi.ul..:.!.• J - i}::JI

        311. ._;;:......i1..,-;';..i.;_,Jt......3_,...,.._....a,; ..N1Ji.._....1'-;'"' .JJ-..::..il!l1

        _,-;_,

        u"".

        JJl,r _,p1...,..l,-lJ-c;_9I

        im.JI

        image


        Jozef Blaskovic : Arabische, Turkischc und Persischc Handschriften der Univcrsitatsbibliothek in Bratislava.

        Bratislava: Die Universitatsbibliothek, 1961. str. 231


        612.image 1894.

        Komentar- djelu al-Ftqh al-akbar, (v. br. 114,t). Napi.sao Al;unad

        b. I;Iasan al-Bayac;U (= Bejazi6), porijeklom iz Bosne, umro

        1098/1686.

        Brock. II, 436,1.

        Pisac je ovdje sabrao i sredto u jednu cjelinu djela sa podruCja akaic.Ja koja sc prlpisuju Abu Hanifi: al -Ftqh at-akbaT, . cil-Fiqh al-absaf, ar-Risata, Ki.tab ai-·aum i al-W yya, pa lh prolromenta.ri-· sao. Ovaj komcntar dob1o je priznanje kao injegov autor od njegovih uCenik savt'emcnik:a (al-Muqbill: al-'Alam a.f-Sd"mib-, 6, 255, 283; Za.hid-efend! ol-Kaw,tari ; Tabyin lcadibi 't-muftarl, 19).

        PoCetak: image

        L. 234; 20 X 12. Ta'liq lijep, ltak. p ovni tekst podvuten crve­ nC)m llnijom. Prve dvije stranice obrubljene sa tri tank( cmc 1 jed­ rlom irokom zlatnorn, a oslale jednom §irokom crvenom l nijom. Papir bijel, glat, povez koZni, o.§teCen, sa otisk:om omamenata na koricama.

        Prepfs dovrSen krajem red.,;eba 1101/1689.

        Na pOCetku ima vHe zapisa, me<1u kojlma i zapis ·da je knjiga

        kupljena za 26 gro.<:a; kratka ra_sprava o B1ob0rinoj volji ( :.>1/ 1 I), komt'O.tar uvodu _ dje-la lalabi-$agi-r, pisano: sve kasnije

        nevjeStim rukopisorn, te sadrlaj.

        Na -naslovnoj strani je zapis Hallla, sina Sa1ihova, iz scla O§a­

        niCi, srez Stolac, u kome sii:m pl.§e da je ovaj rukopls uvakuflo za biblioteku Carevc dfamlje u Sarajevu, 15. Sabana 1241/1826.

        Iz Sehdi-efondljine bibl iot.eke.


        K. Dobraca: Katalog arnpskih, lurskih i pcrzijskih rukopisa. Svczak I.

        Sarajevo, Gazi Husrcvbegova bibliotcka, 1963. str.402


        6


        .S.f-' Jt. ..::i Ul !'""'J .,; c;)' ;;i.;) .ill..)

        ·uh-''

        ·r.\a/\o/_..,.,,r I ..)J_,u I ...LJ ...:t-...l.llif

        1. GJ'il a...J ...-.-='i J;} ,;;1J n

          .h;Jt ;...1s\i ,1_,k... \\ ·("-" ,•,ox\o ·r-- \\,oX\\

          ."" llJI

          o./r t! Y1 ._.;.1i ,y ..:..;) ,f ...J>I r. : _,i

          ; J ... I .y ..i\...) •.L. - .J_,i.JI

          <...14. J µ,c)--11 ufa-- J' ..:.t.UI ,...-J J u)


          ,...-)' J Ji,... J-' .l_;,-'\11 J ./" '\IIi;I '\II : ,,-.T

          • 'il t..i,

I 1At ,/ 'f r-iJ ,_;-ill) I r'OA ,/lc_ 1 .rJ.f°J.1. ;_,ia;I

,,l'J?•0j-hll

.,l..U;- I''"( ;,;,,..j_,i \0 J.._j..,Wl; l )

. [\Tor

...... , r>) L... fMS 529.7: r 356 rA I JJ


  1. Hurt: al-Mahe· wt al- 'arabiya al-mawgilda ff maktaba al-g<Imi'a al­ amirikiya 11Bayrill, Bayrilt, 1985. Slr. 271

    7


    image


    image


    . n , . oJ" I'\'\


    • J> V·/\ ..<.......;.jl ..<.> ·\;·

    L "-.:··...


    ·.JI \.(I) . t_,.;._,l.l - \


    Kataloski listic za rukopise u prijedlogu Hasan 'Abd as-Sar'ija, Al­ Qahira, 1979. Hasan 'Abd as-Safi: Al-I'dada al-fanni li-1-kulub fl-1- maktabal . Al-Qahira: Dar as-sa'b, 1979. str. 181.


    8


    ---------------: J._,l..:J.1 .;1 I

    image

    : ...AJy.1 ,. 1 .


    image


    --'----------------- : 0_,1 ·


    image


    ----------------·--- : •...-->T


    image


    --- : I C;!Jli--- : C---WI .....-1--: J.>J 1 t._,.J

    . x : .:,.-WI ,· ; 1--:JIJJ)l1,..,

    : (,;, :.)1 ........_,


    image


    image

    image

    : c-':"l}I


    image


    Uzorak katalo, kog listica za rukopisc u Egipalskoj nacionalnoj bibliolc- ci

    Uzorak opisa rukopisa prcdlotenog od strane Instituta za arapske rukopise 1980. godine

    ('"="' I r-'""1) (.....i.J,;J.lr-'""1) ( .)I)


    .::.. U.._,J...i...l I h.i.....

    :JI.JJ')' I J..i.c

    : I

    : ')'I J..i.c

    :'-:" I U"4l--­

    :.L..o..JI t_,.:.


    ..i... t.:........ : I.Ji.:;

    Izvor: Fu$iil fl al-ma!Jtiitat. Ma'iad al-malW1tat al- 'arbiya, 1980. str. 6


    Skracenice u rukopisima:

    J-1 =..,..

    (_,...!.=wt

    J =

    •...:.u = .......


    w 1 =cl

    dJl.;> = ..:.4

    v-ll....:; =


    -..J =-..J

    .......J.r-o '.LJ.A-o = r

    =

    ')'= ')'

    ._i.L;. Il.A = ._i.A

    =·

    1,.,, JS.:,....= A..

    r)l.....JI - F_,... = t

    .i.L:i = J


    '-:"1 - l=c;:

    Jly...=U"

    I =

    =

    =._.h

    =.b....

    L.:. ·I_ L.:.t...:.I = L.:.I

    '-:" l=..b...1.1

    W =W

    I'-"'_,...LLJI = J

    ,.i.... J illI u-1- =

    illI .) = ..,;..)

    illI ............ .) = t:.)

    J-L:..=..,.....,..

    =c:

    L>.......:. = t

J,......L....:J I = I

v+=UI =_al

t,.,,..a->-"=

t =r

J..,...._i.... = J...o

rJ.•••.:.-J = f' I

t:.J l..W I = ..;..!I

.;111.J.i.JI =.lo.JI

J-L.4 =

(S_r:i..1 L>.......:. = u

J L>.......:. =Ju

l=..,. 11

10

Redosljed katalo kih listica u abecednom nizu


A B C C C D I;> I) Dz G E F G G H I:I 1J I J K

Lj M N Nj 0 P Q R S T T T U V W Y X Z Z Z


Vidi i S. Jankovic: ,,Transkripcija arapskih rijeci iteksta." Bibliotekarstvo, 1960, 6, 3, str. 37


11

image

Tabela za transkripciju arapskog teksta


, ;,..

J J

j :r


....:

--.--

_,, .......


•


Izvor: Teufik MuftiC: Arapsko pismo, razvoj, karakteristike, problematika.

Sarajevo: Orjenta1ni institut, 1982. Str. 2

Transkripcija arapskih konsonanata i vokala


KonsonaPti Dugi vokali

image

image

I

Arapsko Nlliv

Nautna Praktlfoa 6. .8·

sl•wo

transkrip- transk.rip-

.w"' .,,

cija DMG cija .,, ...... ·-..i.:

, hamza

image

o..,..·..-. :I c: t1

image

bQ

<.... C! zSB

C! "' .....

.w a "

c.. !::·c:;

image

image

'- bl b b \!. I a

image

ti t t!. Q u

( tlm

t

di

( bl

h

h

I.!. tA I "7

image


.Kratki vokali

image

..

c bA lt h .,,

image

a·

.J dll d d ..w._ o(J "'

"' > .fi "';::;- ·- .,,:=-

. dll d z

fCl..W.,,·:-;!

z r: 8.

f f ·c

image

.J <l:ic:: Z-.w Cl.-.....:

image

,

.J rl r r

zl z z

image

image

- fatba

a a, c

.L dam ma u u

aln s I kasra

image

lln i §

image

'

L..e •Id I

did d d

image

image

J, 11 t

J> ii i It

t "ayn .,

image

image

t aayn a g

image

u fl f f

qlf q k

image

kif L: k

image

J Jim

image

image

r mlm m m

image

u non n n

wAw w v

image

image

image

image

image


------

Transkripcija arapskog pisma Udruzcnjanjemackih bibliotckara


--· rapsk ru ::.11ft} <MII ICurds-r,· stu trrelfl

·turski kJ'.;. ('D'ar )

-------·-·- -- . -·--

(\) J ' ' ' 2) ' '

•

4-) b b b h h b

,, ., ) - p p p p p

4•.,•..)

t t t t t t

6 ( ) - - - - t' t'

w• -t t t

- t t

g g g g g

l g"' ... ... ... ... ...

& - c...

c...

c...

cv cv

t - - - - c -

-

c

t - - - - ,

[ h.

, h h h h h.

• • •

• 3) b(!J) b !J) b

•

) b ) b(!J)

!, (

(!J) bJ!l (b

J d d d d d d

( ) - - - - d' d'

d-

d

,,J . - -d

•

- - - - - z•

z z

;•;

- ... "'

z...

z... z"


,..-..........._...... _ .,.._ - -·-- ._

image

I I - ---.· -·· -· ---- ·· -

  1. rapaki IHsau:ak•- Perdjalc !: - -•ki Pas tu Urda

turaki (Dari)

--·----- -

tJ* s s s s s s

v .. v v v v

.

s s s s s s

,

\,.J':' - -.

- - s -

s. s. s.

d. d. d.

- s. s.

- d. d.

j, .t

.t .t - .t .t

_!; z.

z. .z - z. z.

. . .

t

t

t. t t t -. . .

l g ..

g g g g g

• (4-'.)

t,,.J.

••• ('-Z)

f f f f f f

v - - - - -

'-'

(J)

q q q q q q

k k k k k k

f (..it) - g (ii) g g g g

J I I I I I I

j -· - - f' - -

( m m m m m m

LJ n n n n n n

" ,,

LJ (<.:.!) - - - - n. n.

J w w w w w w

h h h h h

u 4-J y y J' J' J' y

-···-- -- - - - . ··- ·--- - - ·--· -·-· ·-- --


Izvor: Verein Deutscher Bibliothckarc. TransJi tcration der Sprachcn die mit

dem arabischen Alphabetgeschriebcn werden. Munchen, 1976. str. 1-2.

Transkripcijakoju primjenjuje Kingrcsna biblioteka u Vasington


./l:rQ.psko TrQ.Jl.slcripclja- .f

slOYO d

J> t

•

image

z


image

image

_gh


1

image


image

•

image

image

h

w


, Izvor: Library of Congress - Processing Department:

CatcliogingserviceBullctin 91. Washington, 1970. p. 1.


Transkripcija primjenjena u Drlavnoj biblioteci u Moskvi


image

image

image

image

image

image

image

••ir uq


'r

T·i L 8 !14

.. ,


c

a ai 1- ! !•


t .r :....

...

c ! !a 0i -

c E < <aJbl

f ? c_.JJ (i

i

) ii • ut

:> ! ll .ah

./. p pii ; •

..

/ 8 aa () • Bja

Lr c CD 0 x xi

lliB .) >.j

c;: <..5 l,i 1

Izvor: Matematika i astronomi musulmanskogo srednevckovja i ih trudi.

(VIII - XVII v.) Sv. I. Moskva: Nauka, 1983. str. 100.

SUMMARY


THE BESIS FOR CATALOGING OF ARABIC MANUSCRIPS


At present the nargest collections of Islamic manuscripts in Bosnia and Hercegovina are preserved in Gazi Husrevbeg Library and Oriental insti­ tute of Sarajevo (Ten and five thosand respectively) . Considerably smaller, but stil valuable, number of these manuscripts are located in the National and University Liberary and Historical Archives of Sarajevo. Until now these collection were only partialy catalogued and as such didn't serve their users well.

Due to this fact for sometime now the need was felt for devising rules for their proper cataloguing in order to make them more accessable to the scientifia::ommuni ty .

Taking into consideration the urgency of the matter, in this paper an attempt was made to present some practical solution to manysided problems in­ volved in the cataloguing of Arabic manuscripts.