RAŠID HAJDAREVIĆ

ZAOSTAVŠTINA IZA AHMED-MUNIB-EFENDIJE GLOĐE, MUTEVELLIJE I DŽABIJE GAZI HUSREV-BEGOVA VAKUFA

U Arhivu grada Sarajeva čuva se porodična arhiva Glođa, koji su imali ulogu u historiji Sarajeva, a život i djelovanje člana ove porodice, Ahmed Munib-efendije Glođo od značenja je ne samo za historiju Bosne već i za historiju Gazi Husrev-begova va­kufa.

U ovoj prilici, a s obzirom na fizionimiju "Anala", nećemo govoriti o poznatoj, Glođinoj buni, o kojoj su inače pisali dr Safvet-beg1 Bašagić Vladislav Skarić2 i Hamdija Kreševljaković.3 Mi ćemo se ograničiti na objavljivanje u prijevodu isprava na turskom jeziku, koje se odnose na imovinu, koja je ostala iza njegove smrti. Među tom imovinom impozantna je i privatna Glođina biblioteka, a i navođenje ostale imovine od naučnog je interesa, da se dade slika o privatnom životu jednog bogatog sarajevskog be­ga s kraja XVIII i iz prve polovine XIX stoljeća.

Iz porodične arhive Glođa saznajemo za najstarija poznata imena iz ove poro­dice: Serdar-agu Glođu, koji je umro 1757.; starog bega Glođu, koji je umro 1764.; da­lje se spominju Ali-beg, Mustafa Sabri-efendija i Mehmed Selim-aga kao braća. Bili su živi još 1792. godine.

Ali-beg je imao sinove Hasan-bega, Mustafa Sabri-efendija Mehmed-Mulagu, Abdulah-efendiju, Hasan Hašim-agu i Mustafa Arif-agu, dok je treći brat Mehmed Selim-aga imao sina Ahmed-Munib efendiju, o kojem se ovdje bavimo.

Munib efendija Glođo pripadao je kadijskom (sudačkom) staležu. Bio je vrlo učen, ugledan i pored svega neobično skroman i darežljiv čovjek. Zauzimao je razne po­ložaje u državnoj i vakufskoj upravi i bio član mnogih vijeća (medžlisa). Kao učesnik bune, poznate kao "Glođina buna" došao je u oružani sukob s bosanskim vezirom Vedžihi-pašom. Bitka se odigrala između vezirove i Glođine vojske na Lašvi blizu Viteza u kojoj je vezir odnio pobjedu. Glođina vojska se raspršila a Glođo je sa svojim najbo­ljim prijateljima pobjegao k Ali-paši Rizvanbegoviću u Mostar a odatle u Dubrovnik. Nekoliko vođa buntovnika poginulo je u borbi, neke je Vedžihi-paša uhvatio i poslao u Stambol da im se tamo sudi a neki su sami izbjegli u Stambol i podnijeli tužbu protiv valije. Većina kolovođa pobjegla je pod okrilje gatačkom muselimu Smailagi Čengiću.

Vedžihi-paša stigao je s vojskom u Sarajevo 21.VIII 1840. godine, pohapsio mnoge ugledne Sarajlije, konfiscirao im imanja i lijepu kitu Sarajlija opremio u progon­stvo. Muselima Mustafa-pašu Babića premjestio je u Banja Luku, jer se nekorektno dr­žao u ovom sukobu, a za sarajevskog muselima postavio je Fadil-pašu Šerifovića.

Protiv Vedžihi-paše slate su mnoge tužbe u Stambol od pripadnika sviju vjera. I Glođine pristaše, prije nego su krenule iz Sarajeva na Travnik, poslale su također jednu tužbu protiv njega. Zbog tih čestih tužbi Vedžihi-paša je svrgnut 28. IX 1840. godine, a za bosanskog valiju imenovan je beogradski muhafiz Mehmed Husrev-paša (1840.-1843.). Porta je odmah povela istragu o zloupotrebama Vedžihi-paše i poslala naročitog kome­sara Selim-bega u Bosnu da provede izviđaj.

Čim je Ahmed Munib Glođo čuo za dolazak novog vezira u Bosnu, odmah se vratio sa svojim prijateljima iz Dubrovnika u Sarajevo. Novi vezir svrgao je Fadil-pašu Šerifovića sa muselimluka Sarajeva i okoline, jer je on navodno, bio kriv za ove sukobe. Međutim i pored toga Husrev-paša i Portin komesar Selim-beg poslali su Glođu i 12 njegovih prijatelja u progonstvo u Malu Aziju i Rumeliju. Treba napomenuti da je Glođu bio prvi protjerao već Husrev-paša (1840.) a drugi put ga je prognao 1848. godine Mehmed Tahir-paša Čengelović na otok Kretu, u mjesto Haniju, gdje je i umro 1850. godine. Iz jednog hudžeta (odluke) sarajevskog kadije Mehmed Riza-a od 11. rebia I 1267. (14. I 1851.) godine, kojim se dosuđuje 500 zlatnika Fatimi, udovi Munib efendi­je Glođe u sporu s njegovim stričevićima, vidi se da je Glođo bio u zatočeništvu prvi put u Trapezuntu i da je tamo ostao oko četiri godine. Naime, Glođini stričevići su kao nas­ljednici tražili da i sporni zlatnici uđu u ostavinsku masu, ali je Fatima dokazala pomo­ću svjedoka da su ti zlatnici njeno vlasništvo koje je ona prije osam godina poslala svo­me mužu kao pozajmicu dok je bio u zatočeništvu u Trapezuntu.4 Ovaj se iznos od 500 zlatnika izdvaja iz ostavinske mase za raspodjelu u popisu ostavine iza Glođe, s na­pomenom da je taj iznos poslala Fatima svome mužu u Trapezunt kao pozajmicu a to su posvjedočili Rašid-efendija, sin Sadika, i Ali Riza-efendija.5

Ahmed Munib efendija Glođo bio je rođak po tankoj krvi s Mutevelićima. Njegov djed Hasan-beg, sin Ali-begov, bio je oženjen Fatimom, kćerkom Ahmed-efendije, sina Mehmed efendije Mutevelića, mutevelije spomenutog vakufa (1747.-1784.), Ahmed Munib-efendija kao rođak i kao učen i obrazovan čovjek imao je sve uvjete da bude imenovan zastupnikom (kajmekamom) mutevelije spomenutog vakufa. On je do­šao za muteveliju poslije smrti Mehmed-Behdžet-efendije (1808.-1831.), koji je ostavio iza sebe dva malodobna sina: Mehmeda i Ahmed-Rasima. Kratko vrijeme iza smrti (1831.) spomenutog mutevelije vakufom je upravljala njegova majka Hatidža. Husein kapetan Gradaščević, kada se proglasio vezirom Bosne, postavio je za kajmekama Gazi Husrev-begova vakufa Abdul Hamida, bajraktara, kome je Hatidža, nakon dugog zatezanja, morala predati upravu vakufa. Poslije sloma pokreta pod Gradaščevićem, svrgnut je Abdul Hamid i 8. šabana 1248. (1. I 1833) godine postavljen je za novog kajmekama vakufa Ahmed Munib-efendija Glođo kome je pred šeriatskim sudom murtezikom i uglednim građanima položio račune i predao gotov novac svrgnuti mutevelija Abdul-Ha­mid. Godine 1834. upućen je berat bosanskom valiji Daut-paši i sarajevskom kadiji kojim se postavlja Ahmed, sin Mehmed-Salima (Glođe) kajmekamom Gazi Husrev-begova vakufa do punoljetstva malodobnog Mehmeda Mutevelića. U ovom beratu spo­minje se izgradnja izgorjelog Đulagina hana za čije gradilište treba da se dade zemljište.6

Glođo je upravljao spomenutim vakufom gotovo osam godina. On je mnogo učinio na podizanju vakufskih objekata i na unapređenju vakufskih dobara i ustanova. Kroz to relativno kratko vrijeme podigao je sve vakufske objekte koji su stradali u poža­ru 1831. godine. Sa položaja mutevelije svrgnut je 19. džumadel-ahira 1256. (18. VIII 1840.) godine.

Međutim poslije smrti Vejsil-age Imaretlije, Glođina punca, na prijedlog sara­jevskog kadije, Ahmed-Munib je postavljen sarajevskim i tešanjskim džabijom Gazi Husrev-begova vakufa u Sarajevu. Niko se od Mutevelića i Imaretlija, kao porodice ko­je su po porodičnoj liniji polagale pravo na sudjelovanje u upravljanju Gazi Husrev-begovim vakufom, nije protivio njegovu imenovanju, jer je on bio u rodbinstvu s obje porodice. Tako je džabijska služba prešla na porodicu Glođa, koju su držali sve do 1907. godine, a 1911. ova služba je prešla na Muteveliće.

Pored vakufskih poslova, Munib-efendija Glođo bavio se, kako se vidi iz do­kumenata i sakupljanjem džizje u sarajevskom i tešanjskom kraju. On i Muhamed Fadil-beg (Šerifović) bili su zakupci (kompanjoni) za ubiranje džizje-gebran Tešnja i Maglaja. To se vidi iz jedne priznanice iz 1835. godine, koju im je izdao Hasan Zuhdi, šef finansija bosanskog valije.7 Prema drugoj priznanici iz 1837. godine memur Glođo uplatio je džizju vilajetskoj blagajni koju je sakupio od kršćana sarajevskog kraja u ime dvojice opunomoćenika bosanskog valije Muhamed Fadila (Šerifovića) i Abdulaha Mustafe.8

Ahmed Munib efendija Glođo bio je veoma bogat. Svoje bogatstvo uvećao je i mirazom putem ženidbi. Ženio se dva puta od imućnih sarajevskih porodica. Prvi put bio je oženjen Fatimom, kćerkom Mehmed-Memiša i Merjeme, kćeri Hadži Mustafe, a drugi put Fatima-Ašidom, kćerkom vrlo imućnog i uglednog sarajevskog građanina Vejsilage Imaretlije (Imaretlića), koji je bio sarajevski i tešanjski džabija Gazi Husrev-begova vakufa. Tu je službu preuzeo poslije njegove smrti njegov zet Glođo Munib. Iz prvog braka imao je jednu kćer, Merjemu, a iz drugog dvije kćeri, Umihanu i Hatidžu. Kako se vidi iz jednog hudžeta sarajevskog kadije Ibrahim-Ediba iz 1835. godine, u ostavinskoj raspravi umrle prve Glođine žene Fatime i njegova kćer Umihana dobile su veliko nasljedstvo.9

Drugim sudskim dokumentom iz iste godine Fatimina majka Merjema i njen brat Kasim Hadžimemišević serdengečdija, odrekli su se svojih nasljednih dijelova u korist malodobne Umihane.10 Glođina druga žena Fatim-Ašida naslijedila je također veliki imetak iza svoga oca spomenutog Vejsil-age, koji nije imao muške djece. Pored Fatime imao je još kćerke Zulejhu i Hatidžu. Prema jednom ostavinskom dokumentu iz 1246. (1830.) godine, Fatima je naslijedila iza svoga oca u gotovu 49.307 groša a u pokretninama i milćevima 50.866 groša i 11 para.11

Pored pokretnina Glođo je imao veliki broj nekretnina u Sarajevu i u unutrašnjosti. Na Docu je imao veliki Novi konak što ga je sagradio na zemljištu svoje žene Fatima-Ašide. Poslije Glođine smrti Fatima je imala zbog toga konaka više sudskih rasprava s njegovim stričevićima Abdulahom i Hasan-begom, sinovima Ali-bega, Muhamed Mula-agom Abdulah-efendijom-, Mustafa Akif-agom i Mula Hasan-Hašimom, sinovima Mustafe-Sabri efendije, koji su zahtijevali da se i taj konak unese u ostavinsku masu radi raspodjele među nasljednike. Odlukom sarajevskog kadije Mehmed Riza-a od 11. rebia I 1267. (14. I 1851.) godine odbijen je njihov zahtjev, jer je Fatima dokazala da je taj konak napravljen od njezina vlastitog novca. Troškovi izgradnje konaka iznosili su 8.812 groša.12

Glođe su imali dućane i magaze u Bezistanu i drugim vakufskim objektima, što se vidi iz jedne potvrde mutevelije Gazi Husrev-begova i Hadži Beširova vakufa na uplaćenu mukatu i kiriju za 1835. godinu.13 U drugom dokumentu iz 1805. Godine stoji da je Mustafa-Sabri Glođo prodao svome bratu Ali-begu magazu i dućan u Hadži Beširovu hanu za 1500 groša.14

Ahmed Munib Glođo posjedovao je pored milćeva i pokretnina velika zemljišna imanja u okolici Sarajeva i u fojničkom kreševskom kraju. Prema jednoj tapiji iz 1836. godine Hasana timarnika, Glođo je imao u selu Bihorini, u fojničkoj nahiji, dvije njive i mlin sa četiri vitla, ispašu i šumu, što je kupio od Mustafe Trebe, sina Hasanova za 6000 groša.15

Iz dokumenata koje ovdje objavljujemo, vidi se kako je na početku rečeno da je Munib Glođo, pored ogromnog pokretnog i nepokretnog imetka, posjedovao bogatu i dragocjenu biblioteku različitog sadržaja. Djela ove biblioteke, kako se vidi iz popisa, odnose se na sve tadašnje znanosti, a najviše ih ima iz oblasti prava, književnosti i jezikoslovlja. To nam dokazuje da je vođa bune iz 1840. godine bio učen i obrazovan čovjek. Bašagić zna za jedan divan i kroniku iz pera ovog uglednog i uvaženog Sarajlije.

Prvi dokumenat koji se u ovoj prilici donosi u prijevodu odnosi se na Glođinu bolest, smrt i sahranu u gradu Haniji, napisan je treći dan iza njegove smrti. Iz dokumenta se da zaključiti da je taj prognani sin Bosne, iako u dalekoj tuđini, sahranjen po svim islamskim propisima i tamošnjim običajima i da mu je sprovod bio veličanstven.16

Drugi dokumenat je službeni akt šeriatskog suda u Haniji od 22.VIII 1850. godine o popisu ostavine iza Glođe. Prema ukupnoj procjeni ostavine od 12.104 groša, vidi se da je Glođo i u zatočeništvu posjedovao dosta vrijednih stvari i novca.17

Treći dokumenat je ostavinski popis (defteri-kassam) šeriatskog suda u Sarajevu od 18. I 1951. godine. Ovaj dokumenat daje potpuni uvid u Glođino bogatstvo i njegovu veliku biblioteku.18

U spomenutim popisima navedeni su predmeti i stvari po nazivima, količini i vrijednosti izraženoj u grošima. Oni su slični jednom dobro uređenom muzejskom in­ventaru ili inventaru jedne orijentalne biblioteke.

Ovi popisi daju lijep uvid u pokućstvo i namještaj kao i drugu imovinu jedne od rijetkih begovskih porodica u Sarajevu (u ovom gradu prevladavala su kao vodeći sloj age). Popisi pružaju bogat i dragocjen materijal historičarima, etnografima i dru­gim istraživačima za proučavanje ekonomskih i kulturnih odnosa i stanja našeg naroda u tome vremenu.



I) ISPRAVA O SAHRANI I SMRTI AHMED MUNIB-EFENDIJE GLOĐE U GRADU HANIJI NA OTOKU KRETI DATIRAN 19. RAMAZANA 1266. (29.VII 1850) GODINE

U uvodu stoji da se je mjeseca ramazana 1266. (jula 1850.) godine u gradu Ha­niji, vilajetu Girit (Kreta) razbolio Bosanac Glođo Ahmed Munib-efendija, sin Mehmed-efendije, iz grada Sarajeva. U njegovu društvu bili su Sarić Salih-aga i Koštro Salih-aga, koje je on, u prisutnosti tamošnjih muslimana, imenovao za vasimuhtare ra­di obavljanja pokopa i svega što je u vezi s tim. Kada je 17. ramazana 1266. (27. jula 1850.) godine spomenuti Glođo umro, izvršene su sve potrebne radnje i troškovi oko njegove sahrane i to:

Ukupno: 540 groša

i 20 para

Ukupno: 1000 groša

i 20 para

i 20 para

Ukupno: 1483 groša

umrloga poslije pokopa 45 groša

koji se, prema običaju grada, uči prvu večer ( po ukopu) 235 groša

Ukupno: 1983 groša

i 20 para

Ukupno: 2536 groša

SVEUKUPNO: 2551 groša



II) POPIS STVARI I NOVCA U HANIJI IZA AHMED-MUNIB-EFEND1JE GLOĐE

Popis imovine u Haniji izvršio je zamjenik hanijskog kadije Mustafa Šahin 13. ševvala 1266. (22. VIII 1850.) godine. U uvodu dokumenta navodi da je umrli Bosanac Ahmed-efendija za svoga života postavio za vasimuhtare (izvršioce oporuke) Salih-agu Sarića i Salih-agu Koštru i da su oni putem vasijeta tražili da se izvrši popis stvari i novca umrloga i da se preda opunomoćeniku (vekilu) Abdi-agi, koji će ostavinu uručiti nasljednicima. Popis stvari i novca izvršen je, kako slijedi:

a) STVARI:

- Veliki ćurak 1000 groša

- Čilim evropske proizvodnje 180 groša

- Jedan par Harča 80 groša

- Upotrebljavana sedžada 30 groša

- Dva sahana s poklopcem i jedan bez poklopca 40 groša

- Jedna tava i jedna tendžera 30 groša

- Jedan havan 20 groša

- Mušemali fenjer 10 groša

- Veliki kahveni ibrik 20 groša

- Nargila 10 groša

- Deset findžana, jedan zarf od tuča i jedna tepsija 15 groša

- Kahveni mlin i dvije dževze 15 groša

- Leđen i ibrik 30 groša

Ukupno: 2520 groša

b) SPISAK NOVCA KOJI JE PREDAT SPOMENUTOM VEKILU ABDI-AGI:

- 16 komada mahmudija i rubija po 75 groša 1217 groša

- 20 zlatnika ... (?) ... 140 groša

- 5 komada velikih hajrija po 46 groša 230 groša

- 139 mađarskih zlatnika po 501 groš 6950 groša

- 13 i po jalduzli zlatnika po 50 groša 675 groša

- 2 zlatna lanca 60 groša

- 4 i po stambolska zlatnika po 28 groša 126 groša

- 1 misirski zlatnik 24 groša

- 2 mletačka zlatnika 72 groša

- 1 i po adlijja 28 groša

- 6 komada mletačkih rubija 54 groša

- 1 komad perzijskog ... (?) zlatnika 40 groša

- Bijeli kovani novac 1475 groša

Ukupno: 11091 groš

c) PRODATE STVARI NA ČARŠIJI SULTANIJI:

- Leđen za pranje rublja 76 groša

- Tendžera s kapkom 37 groša

- Tava, tas i kevčija 22 groša

- Tepsija za kadaif 11 groša

i 10 para

- Mali đugum 24 groša

20 para

- Tiftik (vuna angorske koze) 1 groš

i 20 para

- Tiftik 2 groša

- Svijećnjak 110 groša

- 3 tabaka i 1 čaša 6 groša

i 10 para

i 30 para

i 10 para

i 20 para

i 20 para

i 20 para

i 20 para

i 20 para

Ukupna vrijednost prodatih stvari: 1531 groš

i 20 para

Ukupna vrijednost cjelokupne ostavine: 150.142 groša,

i 20 para

IZDACI:

i 20 para

Ukupno izdaci: 3104 groša

i 20 para

Svega za podjelu među nasljednike 12038 groša



U zaključnoj sudskoj formuli kaže se da je popis izvršen sudski i da su sve neprodate stvari i novac predate opunomoćeniku Abdi-agi koji će ih uručiti nasljednicima.



III) OSTAVINA I RASPODJELA NA NASLJEDNIKE IZA AHMED MUNIB-EFENDIJE GLOĐE PO POPISU OD 15. REBIA I 1267/18. I 1851. GODINE

Popis imovine i raspodjele na nasljednike načinio je sarajevski kadija Meh­med-Riza 15. rebia I 1267./18. I 1851. godine u formi jednog deftera. U uvodu se navodi da je plemeniti kadija Ahmed-Munib-efendija Glođo (Glođozade), sin Mehmed Šalim-efendije iz Jahja-pašine mahale u Sarajevu umro kao zatočenik , na otoku Kreti (koji se nalazi u Sredozemnom moru) u gradu Haniji i ostavio iza sebe slijedeće nasljednike: suprugu Fatimu, kćer Uvejsa (Vejsilage) i punodobne - kćeri: Umihanu, Hatidžu i Merjemu te stričeviće Abdulah-bega i Hasan-bega, sinove Ali-bega kao i Mehmed-agu, Abdulah efendiju, Mustafa Akif-agu i Mula-Hasan Hašima, sinove Sabri efendije. Do okončanja popisa sudski priznati zastupnici su: mula-Omer Čabrić, sin Salih-efendije, u ime supruge Fatime i njene kćeri Merjeme, mula-Salih Fazlić, sin Mehmeda, opunomoćenik Umihane i Mustafa-aga Gutić (Gutaoglu), zas­tupnik Hatidže. Ostali spomenuti rođaci su lično prisustvovali sudu. Cjelokupna imovina u Sarajevu i kadiluku kao i sve stvari i novac za koje je popis napravio i svojim potpisom i pečatom potvrdio zamjenik kadije u Haniji te dugovi i troškovi, popisana je i razdijelje­na, kako slijedi:

A) OSTAVINA IZA AHMED-MUNIB-EFENDIJE GLOĐE, PO POPISU OD 15. REBIJA I 1267.(18. I 1851.) GODINE

a) KNJIGE:

i 15 para

i 10 para

i 10 para

i 4 pare

i 50 para

i 50 para

i 50 para

i 4 pare

i 11 para

i 10 para

i 15 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 15 para

i 10 para

i 5 para

i 5 para

Ukupni iznos prodatih knjiga putem telala: 5.396 groša

i 32 pare

b) STVARI:

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 6 para

i 5 para

i 10 para

i 4 pare

i 14 para

i 13 para

i 5 para

i 50 para

i 10 para

i 15 para

i 10 para

i 11 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 10 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

Ukupni iznos za prodate stvari prenesene iz kuće u

magazu Tašlihana 53.256,50 g.

i 4 pare

c)

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 8 para

Ukupno prodate stvari i pokućstvo u kući: 1.821 groša

i 70 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 15 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 30 para

i 5 para

i 10 para

i 10 para

i 5 para

i 10 para

Ukupni iznos prodatih stvari koje su prenešene

iz sela Lužana 5.926 groša

i 13 para

d) Ostavina na otoku Kreti

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 10 para

i 15 para

Ukupni iznos od prodatih stvari donesenih s otoka Krete

od strane Abdulah-age 4.783 groša

i 35 para

e) Životne namirnice (zahira) iz sela Lužan, Mrakova i Kiseljaka:

oka 3080 groša

49 šinika i 40 oka 1960 groša

46 šinika i 45 oka 2070 groša

38 šinika i 25 oka 950 groša

i 10 para

- Sijeno iz sela Lužana i Mrakova 2675 i 4 267,50 g.

Ukupni iznos procijenjenih životnih namirnica

u spomenutim selima 8563 groša

i 10 para

f) Naplaćeni dugovi i ostala potraživanja

i 1 para

Ukupni iznos primanja po odlasku Mula Saliha Ahmed-ef 15. 856,50 g.

i 10 para

g) Dugovi i dućanske kirije

mu pozajmljene u Haniji 594 groša

(1849/50.) godinu 57 groša

i 11 para

muharema 1266. do kraja rebia 1.1267. (1849/50.) god. 225 groša

1266/67. (1849/50.) godine 99 groša

i 30 para

za 15 mjeseci 1266/6.7 (1849/50.) godine 75 groša

1266/67. (1849/50.) 200 groša

u godinama 1266/67. (1849/50.) 125 groša

za 15 mjeseci u godinama 1266/67. (1849/50.) 225 groša

(za dva dućana) za 15 mjeseci u godinama 1266/67.

(1849/50.) 200 groša

Ukupni iznos dugova i dućanske kirije 3657 groša

h) Gotov novac, kirija od mlina i drugo

efendije (u Haniji) i predate Abdulahu Hadimu čija vrijednost te

godine iznosi 10.378,50 g.

prema pojedinačnom defteru 13.784 groša

i 10 para

na području Kiseljaka 1.000 groša

Husrev-begova vakufa u Tešnju za 1261.-1263. (1845-1846/47.) g. 6.361 groša

Ukupni iznos gotova novca, kirije za mlin i drugo 32.823 groša

i 10 para

i) Milćevi i nekretnine (emlak ve akarat)

pekarski dućan, iznajmljene sobe i bostan 25000 groša

Ukupni iznos za milćeve i nepokretnine 77.700 groša

OSTAVINA SVEUKUPNO: 209.786 groša



B. IZDACI I TROŠKOVI

kajmekamluka (kada je Glođo upravljao vakufom) , koji nije

ušao u vakufski obračun po izjavi i svjedočenju Mustafa-bega,

sina hadži Derviš-bega, i hafiza Nuha, sina Mustafina 18000 groša

ženi Glođinoj, od 500 zlatnika, koji je iznos poslala

kao pozajmicu svome mužu u Trapezunt a to su posvjedočili

Rašid-efendija sin Sadika i Ali-Riza-efendija 27500 groša

spome­nutoj gospođi Fatimi, koji je iznos ona pozajmila

svo­me mužu a to su posvjedočili Pločić Mula-Mehmed,

sin Mehmeda, i Mula Mehmed, sin Ibrahima 10800 groša

zgrada - po priznanju nasljednika a nakon pre­gleda računa 941,50 g.

kućne popravke 77 groša

Ahmed-Munib-efendija Glođo, po dolasku ta­mo, a prema

defteru mudira Muhalije mula Saliha 8677,50 g.

is­platio Muhali mula Salih 3000 groša

Haniji: prijenos stvari i novca po slugi Abdulahu,

iznajmljivanje jednog konja za prijenos, putni troško­vi i drugo 1728 groša

i 34 pare

i 36 para

i 18 para

i 9 para

i 9 para

i 4 pare

Svega izdaci: 78.482 groša

i 30 para



C) OSTAJE ZA RASPODJELU MEĐU NASLJEDNIKE: 131.303 groša

i 10 para

i to:

i 36 para

i 50 para

i 50 para

i 50 para

i 6 pare

i 6 para

i 6 para

i 6 para

i 6 para

i 6 para

Napomena:

Ispod ove raspodjele, na sredini dokumenta, nalazi se uobičajena kadijska formula i pečat: "Napisao Esad-zade Mehmed Riza, sarajevski kadija", a ispod to­ga okrugli pečat sa imenom Mehmed Riza.

Dana 29. zilkade 1268. (14. IX 1852.) godine nastavio je popis i raspodjelu os­tavine hafiz Husejn Kazim, zamjenik sarajevskog kadije. U uvodu navodi da je Munib-efendija (Glođo) umro na otoku Kreti kao prognanik i da je pri potpunom zdravlju i pri čistoj savjesti oporučio jednu trećinu svoga imetka i to 6.000 groša za bedeli-hadž, 10.000 groša Mula-Abdulahu, sinu Mustafe za izvršene usluge (hizmet) a ostatak da se isplaćuje vasi-muhtarima (izvršiocima oporuke). Za vasi-muhtare ove oporuke postavio je zetove Potogiju (Potogizade) Muhamed-agu, sina hadži-Fejzulah-age, i Zlatara (Jalduzdžizade) Ahmed-agu, sina Mustafage. Sve su to potvrdili i posvjedočili na šeriatskom sudu Koštro (Koštrozade) Salih-aga, sin Mehmed-sandžaktara iz Jahja-pašine mahale u Sarajevu, i kazaz Sarić (Sari-oglu) Salih-age, sin Ibrahima, iz Hadži Idris-mahale u Sarajevu. Dalje navodi da su se pojavili poslije gornjeg popisa i raspodjele, utvrđe­ni dugovi i među nasljednicima sporni čardak na rijeci Koševo, koji je sudski procijenjen na 500 groša, te da je naprijed navedena suma (131.303 groša i 20 para) prenijeta. Na­kon odbijanja oporučene jedne trećine, dugova i spornog čardaka, popis i raspodjela se nastavlja i to:

A. PRIJENOS GORNJEG IZNOSA 131.303 groša

i 10 para

u popis 4.500 groša

Ukupna ostavina 139.767 groša

i 10 para

B. IZDACI

utvrđen i otplaćen 3000 groša

(Hizmet) 350 groša

i 25 para

Ukupno izdaci: 5.616 groša

i 25 para

Ostatak po odbitku izdatka 134.155 groša

i 25 para

Kada se odbije od toga iznosa jedna trećina za bedeli hadž

i određene sume u vezi oporuke, a na osnovu svjedočenja

Koštre Salih-age i Sarić Salih-age 44.718 groša



C. OSTATAK ZA RASPODJELU MEĐU NASLJEDNIKE 89 436 groša

i 37 para

i to:

i 26 para

i 34 pare

i 34 pare

i 34 pare

i 31 para

i 31 para

i 31 para

i 31 para

i 31 para

i 31 para

Na kraju deftera je potpis i pečat spomenutog hafiz Husejna, zamjenika sarajevskog kadije.



SUMMARY

THE LEGACY OF AHMED MUNIB EF. GLOĐO,
ADMINISTRATOR AND COLLECTOR OF THE GAZI HUSREV BEY'S FOUNDATION

The author publishs translations of three documents of the sheriatic court, concerning the property of Ahmed Munib-ef. Glođo. These documents some from the family archives of the Glođo’s and now they are in the Archives of Sarajevo. Ahmed Glođo was one of the richest man in Sarajevo. Among large property his big privat library is wel1known, and we have here the list of books from this library. Moreover Glođo is famous as the rebel against central power, so he died in exile the 27. July 1850. on the Crete, in the town Hanija.

1 Safvet beg Bašagić, Kratka uputa u prošlost Bosne i Hercegovine. Sarajevo, 1900., str.154- 155.

2 Vladislav Skarić, Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austro-ugarske okupacije. Sarajevo. 1937., str. 138, 189, 191, 197-199.

3 Hamdija Kreševljaković, Spomenica Gazi Husrev-begove četiristogodišnjice. Sarajevo, 1932., str. 133, 140.

4 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 56.

5 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 73.

6 Arhiv grada Sarajeva (AGS) OR-Gl-Sv. 79.

7 Arhiv grada Sarajeva (AGS) OR-Gl-Sv. 12.

8 Arhiv grada Sarajeva (AGS) OR-Gl-Sv. 13.

9 Arhiv grada Sarajeva (AGS) OR-Gl-Sv. 1.

10 Arhiv grada Sarajeva (AGS) OR-Gl-Sv. 95.

11 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 104.

12 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 3.

13 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 124.

14 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 98.

15 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 59.

16 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 20.

17 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-Gl-Sv. 50.

18 Arhiv grada Sarajeva (AGS), OR-GL-Sv. 73.