Devetog maja 2016. godine u Sarajevu je umrla dr. Lamija Hadžiosmano- vić, dugogodišnja profesorica Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
Za Gazi Husrev-begovu biblioteku bila je vezana po više osnova. Kao profesor bibliotekarstva u više navrata angažirana je na stručnoj ispomoći prilikom ustrojavanja fondova Biblioteke na moderan, savremen način. Kao istraživač i zaljubljenik u našu kulturnu historiju bdjela je nad izvorima pohranjenim u Biblioteci, istražujući razne teme iz književnosti, bibliotekar- stva, kulinarstva i drugih oblasti. U više saziva bila je član Savjeta Biblioteke, te član redakcije Anala ove institucije.
Dr. Lamija Hadžiosmanović rođena je 4. 12. 1931. godine u Sarajevu. Nakon završenog Studija orijentalnih jezika sa historijom na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1957. godine, magistrirala je 1966. godine na Univer- zitetu Ayni Šems u Kairu. Doktorsku disertaciju pod naslovom Biblioteke u Bosni i Hercegovini za vrijeme austrougarske uprave 1878-1918. godine odbranila je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1977. godine. Na Filozof- skom fakultetu provela je sav svoj radni vijek, prošavši izbornu proceduru za sva univerzitetska zvanja, od asistenta do redovnog profesora. Jedno vrijeme na ovom fakultetu radila je kao bibliotekarka na Odsjeku za orijentalnu filo- logiju. Poslije odlaska u penziju izabrana je za profesora emeritusa.
Bavila se proučavanjem bosanskohercegovačke književnosti na turskom jeziku, alhamijado-tekstova, bibliografijom, bibliotekarstvom, prevođenjem s turskog jezika književnih i naučnih djela iz starijeg vakta, kao i prevođenjem djela savremenih autora.
Prevela je djela jednoga broja bosanskohercegovačkih pjesnika na turski jezik. Priredila je antologije pjesništva nastalog na ovim prostorima na tur- skom jeziku. Zajedno sa Salihom Trakom i Fehimom Nametkom priredila je i za štampu pripremila Polimčev prijevod djela Povijest Bosne autora Saliha Sidkija Hadžihuseinovića Muvekkita. Djelo je štampano u izdanju Gazi Husrev-begove biblioteke 1999. godine.
Autorica je više naučnih i stručnih radova, studija i prikaza, kao što su: Bibliografija prve muslimanske knjižare i štamparije Muhameda Bekira Kalajdžića, Biblioteke u Bosni i Hercegovini, Poezija Bošnjaka na orijental- nim jezicima. Autorica je “Bosanskog kuhara”, jedne od najboljih studija iz oblasti kulinarstva.
Bila je član Izdavačkog savjeta preduzeća “Svjetlost”, član redakcije Anala Gazi Husrev-begove biblioteke i Godišnjaka BZK “Preporod”, član Savjeta BZK “Preporod”, Član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca,
270 ANALI GHB 2014; 43 (35)
IN MEMORIAM
član Savjeta Nacionalne i univerzitetske biblioteke, predsjednik Upravnog odbora Filozofskog fakulteta u Sarajevu, član Glavnog odbora Muslimanskog akademskoga kluba “Bosanka”, član Bošnjačke akademije nauka i umjetno- sti.
Učesnik je mnogobrojnih stručnih i naučnih skupova u zemlji i inostran- stvu. Na naučnim skupovima koje je organizirala Biblioteka imala je zapaže- ne referate koji su kasnije i objavljeni u Analima ove biblioteke.
U Analima Gazi Husrev-begove biblioteke objavila je četiri rada i to: “Jedna stara verzija (autograf?) Kaimijine kaside protiv duhana” knj. II-III (1974), str. 125-130; “Porijeklo mudžellitskog obrta u Bosni i Hercegovini”, knj. XV-XVI (1990), str. 257-266; “Biblioteka i ulema”, knj. XVII-XVIII (1996), str. 259-265 i “Uloga Bisera u kulturno-prosvjetnom uzdizanju Musli- mana”, knj. XIX-XX (2001), str. 237-242. Osim u Analima radove iz kulturne baštine objavljivala je u Muallimu, Preporodu, Islamskoj misli, Kabesu, Gla- sniku Rijaseta Islamske zajednice, Gračaničkom glaniku, Bosniaci. Aktivno je radila sve do smrti, a među posljednjim projektima koje je radila je studija o bosanskohercegovačkim turbetima i prijevod poezije Yunusa Emrea.
Umrla je u Sarajevu 9. maja 2016. godine u 85. godini života. Dženaza je klanjana u utorak 10. maja 2016. godine poslije podne namaza u haremu Gazi Gusrev-begove džamije, a ukop obavljen istog dana na mezarju Bare.
O. Lavić
ANALI GHB 2014; 43 (35)
271