HARIS DERVIŠEVIĆ

Filozofski fakultet, Univerzitet u Sarajevu

UDK: 033.077 (497.6 Sarajevo)

Pregledni naučni rad


KALIGRAFIJA GAZI HUSREV-BEGOVOG I MURAD-BEGOVOG TURBETA U SARAJEVU


Sažetak


Analizirajući kaligrafske cikluse u Gazi Husrev-begovom i Murad-begovom tur- betu u Sarajevu, autor potvrđuje živu kaligrafsku djelatnost austrougarskog perioda u Bosni i Hercegovini, čije visoke kvalitete svjedoče levhe u spomenutim turbetima. Koristeći se metodom usporedbe i analize, kaligrafski ciklus je atribuiran i datiran. Rad također dokazuje prisutnost tradicionalne islamske umjetnosti u Austro-Ugarskoj monarhiji, odnosno Bosni i Hercegovini.


Ključne riječi: Islamska kaligrafija, Gazi Husrev-beg, Hadži hafiz Rakim- efendija Islamović, Ali Faginović, Akif Hadžihuseinović


Uvod


Berlinskim sporazumom 1878. godine okončana su četiri stoljeća osman- ske prisutnosti u Bosni i Hercegovini, a dolazak Austro-Ugarske donio je ovoj balkanskoj zemlji niz tektonskih promjena na političkom, društvenom i kulturnom planu. Među strateškim koracima politike Dvojne Monarhije bilo je promicanje ideje Bošnjaštva odnosno „bosanske nacije” zajednice svih slavenskih naroda Bosne i Hercegovine, a za ključne nosioce ove ideje sma- trani su bosanski muslimani.1 Usporedo s ovim težilo se negiranju osmansko- islamskog naslijeđa bosanskih muslimana s ciljem njihovog udaljavanja od Istanbula. Rezultat ovakvih intencija bilo je podizanje niza objekata diljem Bosne i Hercegovine u neomaurskom stilu, koji je spajao dekorativne elemen- te arhitekture memlučkog Egipta s tlocrtnim i prostornim odlikama histori- cizma. Stoga se opravdano može smatrati da neomaurski stil mnogo nalikuje saidovskom orijentalizmu2 u austrougarskom ruhu (neomaurski stil u Bosni i Hercegovini svoju inspiraciju crpio je iz islamske arhitekture, ali nije bio njezin dio).



  1. Robin Okey, Taming Balkan Nationalism, New York, Oxford University Press, 2007, str.

59-63.

  1. Više o orijentalizmu vidjeti: Edward W. Said, Orijentalizam : zapadnjačke predodžbe o Orijentu, Sarajevo, Svjetlost, 1999.


Dolaskom Carske i Kraljevske monarhije bosanski muslimani nisu odba- cili svoj jezik, vjeru, kulturu, ali ni umjetnost to jeste islamsku umjetnost – te se otvara pitanje građe islamske umjetnosti u Bosni i Hercegovini tokom fin de sièclea, odnosno za vrijeme četiri decenije austrougarske vlasti. Dakako da se može kazati da islamska umjetnost nastavlja svoj kontinuitet, ali ne u svim vidovima likovnog stvaralaštva. Začuđujuće je da su napisani vrijedni radovi koji se osvrću na arhitekturu i umjetnost austrougarskog perioda nastalu u duhu evropskih stilova,3 dok ne postoji niti jedan rad koji kao središnju temu ima tradicionalnu islamsku umjetnost nakon 1878. godine.

Dakako da je za potrebe islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sa- građeno niz objekata, ali oni nisu podizani u nekim od poznatih islamskih arhitektonskih stilova, nego u obliku spomenutog neomaurskog stila ili pak u bosanskom slogu. Sličan razvoj se može pratiti i kroz umjetnost metala, te drvorezbarstva, gdje su osmanske uzore zamijenila safavidska i memlučka djela. Čini se da je jedini vid islamske umjetnosti koju je Beč zatekao a nije preobličio islamska kaligrafija.

Tokom austrougarskog perioda Sarajevo je imalo aktivnu kaligrafsku sce- nu i škole kaligrafije,4 a značajni centri bili su Travnik i Fojnica.5 Kao sred- njoškolski predmet islamska kaligrafija bila je uvedena pod nazivom „arapska kaligrafija” (Šeriatska sudačka škola, Sarajevo).6 Broj kaligrafa koji su djelo- vali u Sarajevu, te djela koja su iza sebe ostavili i istovremeno pratili suvreme- na dešavanja u ostatku islamskog svijeta, daju puno pravo da se smatra da je u austrougarskom periodu postojao „Sarajevski kaligrafski kružok”. Tekst što slijedi ima za cilj fragmentarno predstaviti islamsku kaligrafiju Sarajeva od


  1. Ibrahim Krzović, Arhitektura Bosne i Hercegovine : 1878-1918, katalog izložbe, Sarajevo, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, 1987; Jela Božić, Arhitekt Josip pl. Vancaš = Značaj i doprinos arhitekturi Sarajeva u periodu austrougarske uprave, doktorska disertacija, Sarajevo, [Jela Bož], 1989; Branka Dimitrijević, Arhitekt Karlo Paržik (Karel PaĜík), doktorska disertacija, Zagreb, [Branka Dimitrijev], 1989; Ibrahim Krzović, Arhitektura secesije u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Sarajevo-Publishing, 2004; Andrea Baotić, „Historicizam u arhitekturi na primjeru katoličkih sakralnih objekata u Sarajevu 1878-1918”, u: Bosna i Hercegovina u okviru Austro-Ugarske 1878- 1918, zbornik radova s Međunarodne konferencije, Sarajevo, Filozofski fakultet, 2011, str. 537-559.

  2. Haris Dervišević, Sarajevski kaligrafski kružok, izlaganje na Simpoziju: Savremene percepcije naslijeđa Austro-Ugarske u Bosni i Hercegovini, Filozofski fakultet Univerziteta u Sarajevu, 22. novembar 2014.

  3. Haris Dervišević, „Islamska umjetnost u Austro-Ugarskom Carstvu: slučaj islamske kaligrafije u Bosni i Hercegovini”, u: SOPHOS : časopis mladih istraživača, br. 7 (2014), Sarajevo, Filozofski fakultet, ZINK - Znanstveno-istraživki inkubator, 2014, str. 91-110.

  4. Spomenica šeriatske sudačke škole u Sarajevu : izdana prilikom pedesetgodišnjice ovoga zavoda (1887-1937), Sarajevo, Islamska dionička štamparija, [s.a.], str. 68.


1878. do 1918. godine na primjeru kaligrafije u turbetima Gazi Husrev-bega i Murad-bega Tardića. Dosadašnja istraživanja ukazuju da su radovi nastajali sukcesivno u nekoliko faza i da su djelo trojice sarajevskih kaligrafa. U radu će se nastojati prikazati obim kaligrafskih ciklusa, njihov kvalitet, te će se izvršiti atribucija levhi iz turbeta.


Gazi Husrev-begovo i Murad-begovo turbe


Gazi Husrev-begova ili kako je u narodu ustaljeno reći Begova džamija je jedan od najmonumentalnijih objekata ne samo Sarajeva već osmanskodobne Bosne i Hercegovine uopće.7 Dašak vremena i patina historije nije oskrnavila njezinu veličinu, a skladna igra arhitektonskih formi rijetko je koga ostavila ravnodušnim. Zanesen ljepotom građevine bio je i Ćiro Truhelka, koji u radu o Gazi Husrev-begu posvećuje znatno poglavlje džamiji, te piše: „Sravnimo li ju sa Carevom, sa Mehmedbegovom ili sa Skenderijom, to sve tri izgledaju spram Begove rek bi kao miniature. Ako u Careve džamije na promatrača dje- luje gracilnost stupova, vitkost munare, elegancija kubeta, u Begove džamije sve je to jače, već, snažnije, masivnije (...)”.8 Veličina ličnosti znamenitog vakifa Gazi Husrev-bega, koga mnogi smatraju i najvećim dobrotvorom Sara- jeva, ogleda se ne samo u džamiji nego u čitavom kompleksu njegove zaduž- bine.9 Pored džamije Gazi Husrev-begovu kćlliyu10 čine dva turbeta, medresa, hanikah, mekteb, imaret, hamam, muvekithana (...).11





  1. * Porijeklo fotografskog materijala: Sl. 1 Sl. 2, Sl. 5 Sl. 30, Sl. 32 Sl. 37 (Haris Dervišević, 2015.), Sl. 3 (lijevo, fotografiju pod nazivom »View of mosque entrance from the interior« napravio je William Remsen 1981. godine, a preuzeta je sa: www.archnet. org (30.08.2009.); desno, fotografija iz nepoznate godine nalazi se u fondu Arhiva Zavoda za zaštitu spomenika Federacije BiH, Ministarstvo kulture i sporta Fedracije BiH.), Sl. 4 i Sl. 31 (obje sheme napravio Haris Dervišević); Autor se ovom prilikom zahvaljuje upravi Gazi Husrev-begovog vakufa na nesebičnoj pomoći i ustupljenom materijalu prilikom istraživanja.

Više o Gazi Husrev-begovoj džamiji vidjeti u opsežnoj monografiji Nihada Čengića, Begova džamija kao djelo umjetnosti : estetska metamorfoza kroz stolja i posljednje konzervacije originatliteta, Sarajevo, Sarajevo Publishing, 2008.

  1. Ćiro Truhelka, „Gazi Husrev-beg njegov život i njegovo doba”, Glasnik Zemaljskog muzeja, XXIV/1, Sarajevo, 1912, str. 152.

  2. Behija Zlatar, Zlatno doba Sarajeva : (XVI stoljeće), Sarajevo, Svjetlost, 1996.

  3. Kćlliye je kompleks vakufskih objekata u osmanskoj arhitekturi u čijem središtu se nalazi džamija, vidi: Andrew Petersen, Dictionary of Islamic Architecture, London : New York, Routledge, 1999, str. 157.

  4. ODLUKA, Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begova (Begova) džamija u Sarajevu (kons.gov.ba) (01.06.2012.).



















(Sl. 1) Gazi Husrev-begovo i Murad-begovo turbe u Sarajevu*


Fokalna tačka cjeline je džamija, u čijoj sjeni se nalaze ostali objekti, što je čini se glavni razlog da je više pisano o džamiji nego o drugim objektima, što je slučaj i s Gazi Husrev-begovim, te Murad-begovim turbetom, koji se nalaze u neposrednoj blizini džamije (Sl. 1).12 Veće turbe oktogonalnog tlocr- ta pripada Gazi Husrev-begu, namjesniku Bosanskog sandžaka,13 dok manje heksagonalnog plana pripada Murad-begu Tardiću, velikom vojskovođi i Gazi Husrev-begovom bliskom saradniku.14 Prema stilskim odlikama turbeta se ubrajaju u prijelazne oblike ranocarigradskog prema klasičnom stilu osman- ske arhitekture, te su i ona poput projekta džamije nastala u radionici glavnog sultanskog arhitekte Esir Ali Acema.15 Turbeta tokom vremena nisu pretrpjela


  1. Alija Nametak, Islamski kulturni spomenici turskog perioda u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Islamska štamparija u Sarajevu, 1939, str. 31-32; Nihad Čengić, Begova džamija kao djelo umjetnosti, str. 95-104; Gazi Husrev-begovo i Murad-begovo turbe dio su zaštićenog kompleksa Gazi Husrev-begove džamije, koji je proglašen nacionalnim spomenikom. Vidi: ODLUKA, Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begova (Begova) džamija u Sarajevu, bilj. 5.

  2. Vjerovatno najbolji uvid u život Gazi Husrev-bega ponudila je Behija Zlatar u monografiji posvećenoj Gazi Husrev-begu, vidi: Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, Sarajevo, Orijentalni institut, 2010.

  3. Behija Zlatar, Gazi Husrev-beg, str. 32, 56, 109-110.

  4. Acem Esir Ali (?-1537.) je osmanski arhitekt porijeklom iz Perzije, koji je dospio na osmanski dvor kao zarobljenik vojnih kampanja sultana Selima I (1512. 1520.). Bio je na mjestu glavnog sultanskog arhitekte od 1525. do 1537. godine. Objekti koji se s velikom sigurnošću ubrajaju u njegov stvaralački opus su Çoban Mustafa-pašina džamija (1515. godina) u Eskişehiru, Çoban Mustafa-pašinin kompleks (1519. 1525.) u mjestu Gebze i džamija s turbetom sultana Selima I u Istanbulu (1523.). Vidi: Ali Acemi, u: The Grove Encyclopedia of Islamic Art and Architecture, urednici Jonathan Bloom M. i Sheila S. Blair, vol. 1, Oxford, Oxford University Press, 2009, str. 53-54.


veće izmjene i u osnovici su zadržala arhitektonske odlike XVI. stoljeća, ali se zbog brojnih požara nije sačuvao izvorni zidni oslik.

Posljednja restauracija i konzervacija oba turbeta provedena je 2002. go- dine, kada su pronađeni slikani slojevi iz 1893. i 1930. godine.16 Nije poznato ko je izveo projekat zidne dekoracije turbeta tokom 1890.-tih, ali za pretposta- viti da je bio angažiran Hans Nimeczek koji je 1885. godine uradio nacrte za slikarsku dekoraciju Gazi Husrev-begove džamije.17 Pored zidnog slikarstva oba turbeta su ukrašena kaligrafskim kompozicijama. Koliko je poznato niko od tada prisutnih inozemnih arhitekata i umjetnika u Bosni i Hercegovini nije poznavao islamsku kaligrafiju, što je bio objektivan razlog za angažovanje domaćih umjetnika.

Kaligrafski ciklus Gazi Husrev-begovog i Murad-begovog turbeta broji trideset levhi. Zbog njihove kompleksnosti za očekivati je postojanje kali- grafskih nacrta poput onih Rakim-efendije Islamovića za levhe Gazi Husrev- begove džamije,18 ali nažalost tokom dosadašnjih istraživanja nisu pronađeni kaligrafski predlošci za levhe unutar turbetƗ. Zahvaljujući autorskim signatu- rama poznato je da je osam levhi u Gazi Husrev-begovom turbetu zasigurno djelo Ali Faginovića, dok je kaligrafiju u Murad-begovom turbetu izradio Akif Hadžihuseinović. Također postoje opravdane indicije da se nekoliko kaligraf- skih kompozicija Gazi Husrev-begovog turbeta pripiše Rakim-efendiji Isla- moviću.


Kaligrafija Gazi Husrev-begovog turbeta


Kaligrafski ciklus u turbetu Gazi Husrev-bega čine ajeti Kur’ana Časnog, ime poslanika Muhammeda, a.s., imena prve četverice halifa, imena Poslani- kovih unuka Hasana i Husejna, te dijelovi teksta salle. Kompozicije su ispisa- ne ğalƯ ܔuluܔ pismom u tri razine (Sl. 2): 1)najniža razina,19 2)srednja razina20 i 3)najvisočija razina.21


  1. Nihad Čengić, Begova džamija kao djelo umjetnosti, str. 95-104; ODLUKA, Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begova (Begova) džamija u Sarajevu, bilj. 5.

  2. Sarajevski list, br. 143/1885.

  3. Levhe hadži hafiz Husejn Rakim-efendije Islamovića danas čine stalnu postavku Muzeja Gazi Husrev-begove biblioteke. Više o levhava vidi: Mehmed Mujezinov, „Diplome kaligrafa Islamovića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu”, u: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, I, Sarajevo, Gazi Husrev-begova biblioteka, 1972, str. 91-94; Haris Dervišević, „Kaligrafija Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu (1885-2002)”, u: Radovi Filozofskog fakulteta u Sarajevu (XVI/2), historija, historija umjetnosti, arheologija, Sarajevo, Filozofski fakultet, 2012, str. 269-284.

  4. Levhe najniže razine su ovalne, bijele podloge, pozlenog okvira s pozlaćenim slovima.

  5. Levhe srednje razine su u obliku kružnice, s prigušenom zelenom podlogom i pozlenim slovima.

  6. Levhe najvisočije razine nalaze se u heksagramima, s pozlaćenim okvirom, te pozlaćenim slovima.




























(Sl. 2) Unutrašnjost Gazi Husrev-begovog turbeta


Smatra se da je kaligrafija u Gazi Husrev-begovom turbetu djelo dvojice kaligrafa, hadži hafiz Husejna Rakim-efendije Islamovića22 i Alije Faginovi-



  1. Hadži hafiz Husejn Rakim-efendija Islamović (1839. 1895.) rođen je u Sarajevu i smatra se jednim od najznačajnih bosanskohercegovačkih kaligrafa XIX stoljeća. Više o Hadži Hafiz Rakim-efendiji Islamoviću vidi u: H. Mehmed Handžić, „H. Hfz. Husein Rakim ef. Islamović (glasoviti kaligraf arapskog pisma)”, u: Novi Behar, br. 20/21 (1938/39), str. 237-238; Islamović, Hadži hafiz Husein Rakim//Ĉoko Mazalić, Enciklopedija likovnih umjetnosti, 1. izd., sv. 3, Zagreb, Leksikografski zavod FNRJ (1959-1966), 1964, str. 10; Ĉoko Mazalić, Leksikon umjetnika : slikara, vajara, graditelja, zlatara, kaligrafa i drugih koji su radili u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Veselin Masleša, 1967, 60; Mehmed Mujezinović, „Diplome kaligrafa Islamovića u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu”, str. 91-94; Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knj. 1, Sarajevo, Veselin Masleša, 1974, str. 189; Teufik Muftić, Arapsko pismo (razvoj, karakteristike, problematika), Sarajevo, Orijentalni institut u Sarajevu, 1982, str. 145; Nihad Čengić, Begova džamija kao djelo umjetnosti, str. 52, 87; ODLUKA, Graditeljska cjelina Gazi Husrev-begova (Begova) džamija u Sarajevu, bilj. 5.; Haso Popara,

Idžazetname u rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke Prilog proavanju historije obrazovanja u BiH”, u: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, XXV/XXVI, Sarajevo, Gazi Husrev-begova biblioteka, 2007, str. 21-23; Haris Dervišević, „Islamska kaligrafska baština u Bosni i Hercegovini: Hadži Hafiz Husejin Rakim-efendija Islamović (1839. – 1895.)”, u: Identitet Bosne i Hercegovine kroz historiju : zbornik radova, sv. 2, urednik


ća.23 Prema nekim navodima Islamović je autor dva donja niza, koji se nalaze iznad prozora turbeta,24 dok pojedini autori smatraju da je Islamovićevo djelo samo središnji ciklus.25 Obje tvrdnje su opravdane, jer su i Faginović i Isla- mović bili vrhunski kaligrafi.26 Usporede li se njihovi radovi teško je govoriti o različitim stilovima, jer su pretežno obojica pisali ܔuluܔ pismom. Cjeloku- pna kaligrafija turbeta može se svrstati među najbolja kaligrafska ostvarenja Bosne i Hercegovine kraja XIX stoljeća. Ipak sa sigurnošću se jedino može tvrditi da je kaligrafiju u pandantifima uradio Ali Faginović, jer je ostavio svoj potpis ispod levhe s imenom Husejn (Sl. 28). Premda se Faginović potpisuje samo kao Ali, nema sumnje da je to njegov rad, jer u tom periodu se ne bilježi kaligraf istog imena i istih kvaliteta. Pored imena Faginović je ispisao godinu nastanka levhe, odnosno hidžretsku 1311. godinu (1893-94.).

Oko autorstva druga dva nivoa postoje razmimoilaženja. Prvi kaligrafski niz, koloritom sliči Faginovićevom radu u pandantifima, to jest izvedeni su pozlaćenim harfovima na bijeloj podlozi. Iz sličnosti u kompoziciji i hromat- skog rješenja kaligrafske natpise iznad prozora možemo svrstati u opus Alije Faginovića.

Središnji kaligrafski niz čini se najsuvislije pripisati Rakim-efendiji, jer kompozicija i kolorit ovog sloja nalikuje trima kaligrafskim kompozicijama koje je Islamović uradio u unutrašnjosti Gazi Husrev-begove džamije 1885. godine iznad troja vrata (Sl. 4). Ukoliko je Rakim-efendija Islamović autor središnjeg ciklusa u turbetu, on je morao nastati prije 1895. godine, jer je te godine Islamović preminuo u InegĞlu (Turska) na povratku s hadža.













Husnija Kamberović, Sarajevo, Institut za istoriju, 2011, str. 239-248; Haris Dervišević,

Kaligrafija Gazi Husrev-begove džamije u Sarajevu (1885-2002)”, str. 269-284.

  1. Iz mape Faginovića, katalog izložbe, autor izložbe i teksta Enes Halimić, predgovor Nusret Isanović, Sarajevo, Bošnjački institut - Fondacija Adila Zulfikarpašića, 2010; Jedan zbornik pjesama Alije Faginovića sadrži crteže derviških redova, vidi: Gazi Husrev-begova biblioteka, R-3219.

  2. Nihad Čengić, Begova džamija kao djelo umjetnosti, str. 97.

  3. Iz mape Faginovića, str. 22-23.

  4. H. Mehmed Handžić, „H. Hfz. Husein Rakim ef. Islamović (glasoviti kaligraf arapskog pisma)”, str. 237-238; Iz mape Faginovića, str. 19-20.























(Sl. 3) Rakim-ef. Islamović, Kaligrafija iznad luka vrata glavnog ulaza Gazi Husrev-begove džamije (1895.)


Prvu razinu, odnosno kaligrafski niz iznad prozora koji se pripisuje Fagi- noviću, čini osam izreka (Sl. 5 Sl. 12). Ispisani tekst poznatiji je kao salla, pod kojim se podrazumijeva »žalovito učenje mujezina na munari povodom smrtnog slučaja«,27 odnosno učenjem salle najavljivala se dženaza.28 Slova salle ispisana su pozlaćenim ğalƯ ܔuluܔ pismom na bijeloj podlozi, a svih osam levhi po kompoziciji i rasporedu harfova su slične. Tekst je ukomponiran pra- volinijski unutar izduženog medaljona, a odabrani citati govore i upućuju na smrt. S obzirom da salla najčešće počinje govorom o smrti kao neizbježnom piću, analiza kaligrafije i teksta krenuće od ove rečenice koja se nalazi iznad prozora nasuprot ulaza u građevinu.

Prva rečenica salle kao što je kazano podsjeća ljude na neizbježnost ispi-

janja pića smrti, a uzor je svakako ajet Kur’ana Časnog: »Ε˶

Ϯ˸ Ϥ˴ ϟ΍ Δ˵ Ϙ˴ ΋΍Ϋ˴

β˳ ϔ˸ ϧ˴

Ϟ͊ ϛ˵ «

(»Svako živo biće smrt će okusiti!«).29 U Gazi Husrev-begovom turbetu tekst



  1. Abdulah Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, Sarajevo, Svjetlost, 1966, str. 544.

  2. Enver Mulahalilović, Vjerski običaji muslimana u Bosni i Hercegovini, Sarajevo, Starješinstvo Islamske zajednice, 1989. [1988.] (2. izd.), str. 228-229.

  3. Kur’an, Al-AnbiyƗ (35), prijevod Kur’ana Časnog preuzet iz: Kur’an s prevodom, prev.

Besim Korkut, Medina, Kompleks Hadimu-l-Haremejni-š-Šerifejni-l-Melik Fahd za štampanje Mushafi Šerifa, 1412. hidžretska, str. 324; Kur’an, Ɩli ‘ImrƗn (185), vidjeti: Prijevod Kur’an, str. 74; Kur’an, Al-‘Ankabnjt (57), vidjeti: Prijevod Kur’ana, str. 403; U daljem tekstu će se prijevodi ajeta Kur’ana navoditi iz Prijevoda Kur’ana Besima Korkuta, a nakon toga će se navesti ime sure, dok će u zagradi stajati broj ajeta.


salle ispisan je na ovaj način: »ϥϮ˵ΑέΎη˴


αΎϧ˴

Ϟ͊ ϛ˵


Ώ΍ή˴ η˴

Ε˵ Ϯ˸ Ϥ˴ ϟ˸ ˴΍«, što bez stilskog i

prevodilačkog dotjerivanja na bosanski glasi: »Smrt je piće, svi ljudi će piti«

(Sl. 5). Očigledna je gramatička grješka u tekstu, koja se ponavlja i u ostatku salle. Iz tog razloga će se u radu predstaviti ispisani tekst salle s prijevodom (Sl. 5 Sl. 12), a potom prijedlog ispravnog teksta u bilješkama ispod (rim- ski brojevi koji se nalaze na kraju teksta levhi označavaju njihovo mjesto na shemi turbeta).

















(Sl. 4) Shema Gazi Husrev-begovog turbeta








(Sl. 5) Ali-ef. Faginović, ϥϮ˵ΛϮό˵ Β˸ ϣ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ϖ͇ Σ˴

Κ˵ ό˸ Β˴ ϟԼϭ˴


(I)

(Proživljenje je istina, svi ljudi će biti proživljeni.),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)









(Sl. 6) Ali-ef. Faginović, ϥϮϔ˵ ϗ΍ϭ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ϒ˲ ϗ˶ Ϯ˸ ϣ˴

ή˵ θ˴ Τ˸ Ϥ˴ ϟԼϭ˴


(III)

(Mahšer je mjesto, svi ljudi će stajati.),30

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)


  1. Ispravno: ϩϮϔ˵ ϗ΍ϭ˴

stajati.


αΎϧ˴

Ϟ͊ ϛ˵

ϒ˲ ϗ˶ Ϯ˸ ϣ˴

ή˵ θ˴ Τ˸ Ϥ˴ ϟԼϭ˴











(Sl. 7) Ali-ef. Faginović, ϥϭέΎϣ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵


ή͇ Ϥ˴ ϣ˴


ρ΍ή˴ μϟԼϭ˴


(V)

(Sirat je prijelaz, svi ljudi prelaze.),31

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)









(Sl. 8) Ali-ef. Faginović, ϥϮϤ˵ Ϝ˵ Τ˸ ϣ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵


Ϣ˲ ϛΎΣ˴


Ώ͊ ήϟԼϭ˴


(VII)

(Gospodar je sudija, a svi ljudi su osuđenici.),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)









(Sl. 9) Ali-ef. Faginović, ϥϮ˵ΑέΎη˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

Ώ΍ή˴ η˴

Ε˵ Ϯ˸ Ϥ˴ ϟ˸ ˴΍ (IX)

(Smrt je piće, svi ljudi će piti.),32

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)









(Sl. 10) Ali-ef. Faginović, ϥϮδ˵ Α˶ ϻ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ΏΎϴ˴ Λ˶ Ϧ˵ ϔ˴ Ϝ˴ ϟԼϭ˴


(XI)

(Ćefini su odjeća, svi ljudi oblače.),33

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)



  1. Ispravno: ϩϭέΎϣ˴

prijeći.


αΎϧ˴

Ϟ͊ ϛ˵


ή͇ Ϥ˴ ϣ˴


ρ΍ή˴ μϟ΍ϭ˴


  1. Ispravno: ϩϮ˵ΑέΎη˴

αΎ͉Ϩϟ΍ Ϟ͊ ϛ˵

Ώ΍ή˴ η˴

Ε˵ Ϯ˸ Ϥ˴ ϟ˸ ˴΍ - Prijevod: Smrt je piće koje će svi ljudi okusiti.

  1. Ispravno:ϩϮδ˵ Α˶ ϻ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ΏΎϴ˴ Λ˶ Ϧ˵ ϔ˴ Ϝ˴ ϟԼϭ˴










(Sl. 11) Ali-ef. Faginović, ϥϮ˵Βϛ΍έ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ΐ˲ ϛ˴ ή˸ ϣ˴


Γ˵ ίΎϨ˴ Π˴ ϟԼϭ˴


(XIII)

(Dženaza je jahalica, svi ljudi jašu.),34

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)









(Sl. 12) Ali-ef. Faginović, ϥϮ˵ϠΧ΍Ω˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ΏΎΑ˴ ή˵ Β˸ Ϙ˴ ϟԼϭ˴


(XV)

(Kabur je kapija, svi ljudi ulaze.),35

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)


Središnji kaligrafski ciklus, kojeg čine osam levhi, može se smatrati dje- lom Hadži Husejn Rakim-efendije Islamovića. Tekst je ispisan pozlaćenim

ğalƯ ܔuluܔ pismom na prigušenoj zelenoj podlozi u kružnom okviru (Sl. 13 Sl. 20). Rakim-efendija Islamović je za tekst birao najčešće ajete Kur’ana, jer je bio hafiz Kur’ana.














(Sl. 13) Rakim-ef. Islamović, ϲΑϮ˵Ϡτ˸ ϣ˴


ϙΎο˴


έ˶ ϭ˴


ϱΩϮμ˵

Ϙ˸ ϣ˴

Ζ˴ ϧ˸ ˴΃ ϰϬ˶ ˰Ի˴ϟ˶·Ի (I)

(Bože Ti si moj cilj i zadovoljstvo Tvoje tražim.)

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)




  1. Ispravno: ΎϫϮ˵Βϛ΍έ˴

αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵ ΐ˲ ϛ˴ ή˸ ϣ˴ Γ˵ ίΎϨ˴ Π˴ ϟԼϭ˴ - Prijevod: Dženaza je jahalica koju će svi ljudi jahati.

  1. Ispravno: ϩϮ˵ϠΧ΍Ω˴ αΎϧ˴ Ϟ͊ ϛ˵

ΏΎΑ˴ ή˵ Β˸ Ϙ˴ ϟԼϭ˴













(Sl. 14) Rakim-ef. Islamović, ϦϴϤ˶ Σ΍ήϟԼ ή˵ ϴ˸ Χ˴

Ζ˴ ϧ˸ ˴΃ϭ˴


Ϣ˸ Σ˴ έԼϭ˴


ή˸ ϔ˶ ϏԼ Ώέ (III)

(Gospodaru moj, oprosti i smiluj se, Ti si najmilostiviji!),36

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)












(Sl. 15) Rakim-ef. Islamović, ϦϴϤ˶ Σ΍ήϟԼ Ϣ˵ Σ˴ έ˸ ˴΃ Ϯ˴ ϫ˵ ϭ˴

Ύψ˱ ϓΎΣ˴


ή˲ ϴ˸ Χ˴

˵ͿԽϓ˴ (V)

(Ali, Allah je najbolji čuvar i On je najmilostiviji!),37

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)












(Sl. 16) Rakim-ef. Islamović, ϢϴΣ˶ ήϟԼ Ϧ˶ ˰ϤΣ˸ ήϟԼ ˶ͿԼ Ϣ˶ δ˸ Α˶ Ϫ˵ ͉ϧ˶·ϭ˴

Ϧ˴ ϤԻ ϴ˸ ˴Ϡγ˵


Ϧ˸ ϣ˶

Ϫ˵ ͉ϧ˶· (VII)

(Od SulejmƗna je i glasi: U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog!),38

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)



  1. ϦϴϤ˶ Σ΍ήϟԼ ή˵ ϴ˸ Χ˴

Ζ˴ ϧ˸ ˴΃ϭ˴ Ϣ˸ Σ˴ έԼϭ˴ ή˸ ϔ˶ ϏԼ Ώ͋ έ͉

Ϟϗ˵ ϭ˴ , (Samo dio ajeta koji je podvučen nalazi se u kaligrafskoj

kompoziciji. Ovo se odnosi i na sve naredne bilješke.), vidjeti: Kur’an, Al-Mu’minnjn

(118), Prijevod Kur’ana, str. 349.

  1. ϦϴϤ˶ Σ΍ήϟ΍ Ϣ˵ Σ˴ έ˸ ˴΃ Ϯ˴ ϫ˵ ϭ˴

Ύψ˱ ϓΎΣ˴

ή˲ ϴ˸ Χ˴

˵ͿΎϓ˴ Ϟ˵ Β˸ ϗ˴

Ϧϣ˶

ϪϴΧ˶ ˴΃ ϰԻ ˴Ϡϋ˴

Ϣ˸ Ϝ˵ ˵ΘϨϣ˶ ˴΃ ΎϤ˴ ϛ˴

ϻ͉ ˶· Ϫ˶ ϴ˸ ˴Ϡϋ˴

Ϣ˸ Ϝ˵ ˵Ϩϣ΁ Ϟ˸ ϫ˴

ϝΎϗ˴ , vidjeti: Kur’an,

Ynjsuf (64), Prijevod Kur’ana, str. 243.

  1. ϢϴΣ˶ ήϟԼ Ϧ˶ ˰ϤΣ˸ ήϟԼ ˶ͿԼ Ϣ˶ δ˸ Α˶

Kur’ana, str. 379.

Ϫ˵ ͉ϧ˶·ϭ˴

Ϧ˴ ϤԻ ϴ˸ ˴Ϡγ˵

Ϧ˸ ϣ˶

Ϫ˵ ͉ϧ˶· , vidjeti: Kur’an, An-Naml (30), vidjeti: Prijevod













(Sl. 17) Rakim-ef. Islamović, Ϊ͈ Ϥ˴ Τ˴ ϣ˵


Ύϧ˴ Ϊ˶ ϴ˶ γ˴

ϲ˴Ϡϋ˴

ϙ˸ έΎΑ˴ ϭ˴

Ϣ˸ ͋Ϡγ˴ ϭ˴

Ϟ͋ λ˴

Ϣ͉ Ϭ˵ ͉Ϡϟ˴΍ (IX)

(Allahu blagosiljaj, poselami i blagodari našeg gospodina Muhammeda.),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)













(Sl. 18) Rakim-ef. Islamović, ˶ͿԼ ϝϮγ˵ έ͉


Ϊ˲ Ϥ͉ Τ˴ ϣ˵

˵ͿԼ ϻ͉ ˶· Ϫ˴ ˰Ի˴ϟ˶· ϻ˴ Ϫ˵ ͉ϧ˴΃ Ϣ˸ ˴ϠϋԽϓ˴ (XI)

(Znaj da nema boga osim Allaha! Muhammed je Allahov poslanik.),39

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)













(Sl. 19) Rakim-ef. Islamović, ήϴμ˶

͉ϨϟԼ Ϣ˴ ό˸ ϧ˶ ϭ˴

ϰԻ ˴ϟϮ˸ Ϥ˴ ϟԼ Ϣ˴ ό˸ Ϩ˶ ϓ˴ Ϟϴϛ˶ Ϯ˴ ϟԼ Ϣ˴ ό˸ ϧ˶ ϭ˴

˵ͿԼ ϰ˴ Β˶ δ˸ Σ˴


(XIII)

(Meni je dovoljan Allah i divan je On Gospodar, a divan je On Zaštitnik i divan

Pomagač!),40 Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)


  1. Ϣ˸ ϛ΍Ϯ˴ Μ˸ ϣ˴ ϭ˴

Ϣ˸ Ϝ˵ Β˴ ͉ϠϘ˴ Θ˴ ϣ˵


Ϣ˵ ˴Ϡό˸ ϳ˴

˵ͿԼϭ˴

Ζ˶ Ϩ˴ Ի ϣ˶ Ά˸ Ϥ˵ ϟԼϭ˴

ϦϴϨ˶ ϣ˶ Ά˸ Ϥ˵ Ϡ˸ ˶ϟϭ˴

Ϛ˴ Βϧά˴ ˶ϟ ή˸ ϔ˶ ϐ˸ Θ˴ γԼϭ˴

˵ͿԼ ϻ͉ ˶· Ϫ˴ ˰Ի˴ϟ˶· ϻ˴

Ϫ˵ ͉ϧ˴΃ Ϣ˸ ˴ϠϋԽϓ˴ , vidjeti: Kur’an,

Muammad (19), Prijevod Kur’ana, str. 508; ˯ΎϤ˴ Σ˴ έ˵

έΎϔ͉ Ϝ˵ ϟ΍ ϰ˴Ϡϋ˴

˯΍Ϊ͉ η˶ ˴΃ Ϫ˵ ό˴ ϣ˴

Ϧϳά˶ ͉ϟ΍ϭ˴

˶͉

ϝϮγ˵ έ͉

Ϊ˲ Ϥ͉ Τ˴ ϣ͊

Γ΍έ˴ Ϯ˸ ͉Θϟ΍ ϲϓ˶ Ϣ˸ Ϭ˵ ˵ϠΜ˴ ϣ˴

Ϛ˴ ˶ϟԻΫ˴

ΩϮΠ˵ δϟ΍ ή˶ Λ˴ ˴΃ Ϧ˸ ϣ͋

ϢϬ˶ ϫϮΟ˵ ϭ˵

ϲϓ˶ Ϣ˸ ϫΎϤϴγ˶

Ύϧ΍Ϯ˴ ο˸ έ˶ ϭ˴

˶͉

Ϧ˴ ϣ͋

ϼ˱ π˸ ϓ˴ ϥϮϐ˵ Θ˴ Β˸ ϳ˴ ΍Ϊ˱ Π͉ γ˵

Ύό˱ ϛ͉ έ˵

Ϣ˸ ϫ΍ή˴ Η˴ Ϣ˸ Ϭ˵ Ϩ˴ ϴ˸ Α˴

˵͉

Ϊ˴ ϋ˴ ϭ˴

έΎϔ͉ Ϝ˵ ϟ΍ Ϣ˵ Ϭ˶ Α˶ φϴϐ˶ ϴ˴ ˶ϟ ω΍έ͉ ΰϟ΍ ΐ˵ Π˶ ό˸ ˵ϳ Ϫ˶ ϗϮγ˵

ϰԻ ˴Ϡϋ˴

ϯԻ Ϯ˴ Θ˴ γΎϓ˴ φ˴ ˴Ϡϐ˸ Θ˴ γΎϓ˴ ϩ˵ έ˴ ί΂ϓ˴ ϩ˵ ˴΄τ˸ η˴

Ν˴ ή˴ Χ˸ ˴΃ ω˳ έ˸ ΰ˴ ϛ˴

ϞϴΠϧϹ˸ ΍ ϲϓ˶ Ϣ˸ Ϭ˵ ˵ϠΜ˴ ϣ˴ ϭ˴

ΎϤϴψ˶ ϋ˴

΍ή˱ Ο˸ ˴΃ϭ˴

Γ˱ ή˴ ϔ˶ ϐ˸ ϣ͉

ϢϬ˵ Ϩ˸ ϣ˶

ΕΎΤ˴ ˶ϟΎμϟ΍ ΍Ϯ˵ϠϤ˶ ϋ˴ ϭ˴

΍Ϯ˵Ϩϣ΁ Ϧϳά˶ ͉ϟ΍, vidjeti: Kur’an, Al-HuğurƗt (29), vidjeti:

Prijevod Kur’ana, str. 515.

  1. Ϣϴψ˶ ό˴ ϟ΍ ε˶ ή˸ ό˴ ϟ΍ Ώ͊ έ˴

Ϯ˴ ϫ˵ ϭ˴

Ζ˵ Ϡ˸ ϛ͉ Ϯ˴ Η˴

Ϫ˶ ϴ˸ ˴Ϡϋ˴

Ϯ˴ ϫ˵

ϻ͉ ˶· Ϫ˴ ˰Ի˴ϟ˶· ϻ˴

˵͉

ϰ˴ Β˶ δ˸ Σ˴

Ϟ˸ Ϙ˵ ϓ˴

΍Ϯ˸ ͉ϟϮ˴ Η˴

ϥ˶Έϓ˴ , vidjeti: Kur’an, At-Tawba

(129), Prijevod Kur’ana, str. 207 (Isti dio ajeta u: Kur’an, Az-Zumar (38), Prijevod


(Sl. 20) Rakim-ef. Islamović, ˶Ϣϴψ˶ ό˴ ϟԼ ϲ͋ ˶Ϡό˴ ϟԼ ˶ͿԽΑ˶ ϻ͉ ˶· Γ˴ Ϯ͉ ϗ˵ ϻ˴ ϭ˴


ϝ˴ Ϯ˸ Σ˴ ϻ˴ (XV)

(Moć je samo u Allaha, Svevišnjeg, Veličanstvenog.)41

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (oko 1893.)


Posljednji niz kojeg je ispisao Ali Faginović, odnosno kaligrafski ciklus na najvisočijoj razini, nalazi se ispod kubbeta u pandantifima turbeta. U heksa- gonu zvijezde ispisano je pojedinačno osam časnih imena, ğalƯ ܔuluܔ pismom, pozlaćenim slovima na bijeloj pozadini (Sl. 21 Sl. 28).















(Sl. 21) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ Ϩ˸ ϋ˴

˵Ϳ˴Լ ϰ˴ ο˶ έ˴


Ϧ˲ δ˴ Σ˴


(II)

(Hasan, Allah bio zadovoljan s njim),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)









Kur’ana, str. 462);Ϣ˴ ό˸ ϧ˶ ϭ˴

˵͉


ΎϨ˴ ˵Βδ˸ Σ˴

΍Ϯ˵ϟΎϗ˴ ϭ˴

ΎϧΎϤϳ˶· Ϣ˸ ϫ˵ Ω΍ΰ˴ ϓ˴ Ϣ˸ ϫ˵ Ϯ˸ θ˴ ΧΎϓ˴ Ϣ˸ Ϝ˵ ˴ϟ ΍Ϯό˵ Ϥ˴ Ο˴

Ϊ˸ ϗ˴ αΎ͉Ϩϟ΍ ϥ͉ ˶· αΎ͉Ϩϟ΍ Ϣ˵ Ϭ˵ ˴ϟ ϝΎϗ˴ Ϧϳά˶ ͉ϟ΍

Ϟϴϛ˶ Ϯ˴ ϟ΍, Kur’an, Ɩli ‘Imn (173), Prijevod Kur’ana, str. 72; Ϣ˴ ό˸ ϧ˶ Ϣ˸ ϛ˵ ϻ˴ Ϯ˸ ϣ˴

˴͉

ϥ͉ ˴΃ ΍ϮϤ˵ ˴ϠϋΎϓ˴ ΍Ϯ˸ ͉ϟϮ˴ Η˴ ϥ˶·ϭ˴

ήϴμ˶ ͉Ϩϟ΍ Ϣ˴ ό˸ ϧ˶ ϭ˴

ϰԻ ˴ϟϮ˸ Ϥ˴ ϟ΍, vidjeti: Kur’an, Al-Anl (40), Prijevod Kur’ana, str. 181 (Isti dio ajeta

u: Kur’an, Hağğ (78), Prijevod Kur’ana, str. 341.).

  1. ΍Ϊ˱ ˴ϟϭ˴ ϭ˴

ϻΎϣ˴

ϚϨϣ˶

Ϟ͉ ϗ˴ ˴΃ Ύϧ˴ ˴΃ ϥ˶ ή˴ Η˴ ϥ˶· ˶ͿΎΑ˶ ϻ͉ ˶· Γ˴ Ϯ͉ ϗ˵ ϻ˴ ˵͉

˯Ύη˴

Ύϣ˴

Ζ˴ Ϡ˸ ϗ˵ Ϛ˴ Θ˴ ͉ϨΟ˴

Ζ˴ Ϡ˸ Χ˴ Ω˴ Ϋ˸ ˶· ϻ˴ Ϯ˸ ˴ϟϭ˴ , vidjeti: Kur’an, Al-Kahf

(39), Prijevod Kur’ana, str. 298; Ϣϴψ˶ ό˴ ϟ ΍ ϲ͊ ˶Ϡό˴ ϟ΍ Ϯ˴ ϫ˵ ϭ˴

ν˶ έ˸ Ϸ˸ ΍ ϲϓ˶

Ύϣ˴ ϭ˴

Ε΍ϭΎϤ˴ δϟ΍ ϲϓ˶

Ύϣ˴

Ϫ˵ ˴ϟ, vidjeti:

Kur’an, Aš-Šnjra (4), Prijevod Kur’ana, str. 483 (Isti dio ajeta u: Kur’an, Baqara (255),

Prijevod Kur’ana, str. 42).


(Sl. 22) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ Ϩ˸ ϋ˴


˵Ϳ˴Լ ϰ˴ ο˶ έ˴


Ϧ˶ ϳ˸ έ˴ Ϯ˵ ˷ϨϟԼ ϱΫ˶


ϥΎϤ˴ Μ˸ ϋ˵


(IV)

(Osman Zi al-Nurejn, Allah bio zadovoljan s njim),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)














(Sl. 23) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ Ϩ˸ ϋ˴

˵Ϳ˴Լ ϰ˴ ο˶ έ˴

ϖϳΪ˶ μϟԼ ή˳ Ϝ˸ Α˴ Ϯ˵Α˴΍ (VI)

(Ebu Bekir Iskreni, Allah bio zadovoljan s njim),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)













(Sl. 24) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ ˵ϟϼ˴ Ο˴

Ϟ͉ Ο˴

˵˴ (VIII)

(Allah Veličanstveni)

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)













(Sl. 25) Ali-ef. Faginović, ϡ˵ ϼ˴

δϟԼ Ϫ˶ ϴ˸ ˴Ϡϋ˴


Ϊ˲ Ϥ͉ Τ˴ ϣ˵


(X)

(Muhammed, mir s njim)

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)














(Sl. 26) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ Ϩ˸ ϋ˴

˵Ϳ˴Լ ϰ˴ ο˶ έ˴


ή˵ Ϥ˴ ϋ˵


(XII)

(Omer ibn al-Hattab, Allah bio zadovoljan s njim),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)














(Sl. 27) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ Ϩ˸ ϋ˴

˵Ϳ˴Լ ϰ˴ ο˶ έ˴


ϰπ˴


Η˴ ή˸ Ϥ˵ ϟԼ ϲ˶Ϡϋ˴


(XIV)

(Ali Murteza, Allah bio zadovoljan s njim),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)













(Sl. 28) Ali-ef. Faginović, Ϫ˵ Ϩ˸ ϋ˴

˵Ϳ˴Լ ϰ˴ ο˶ έ˴


Ϧϴδ˴ Σ˵


(XVI)

(Husejn, Allah bio zadovoljan s njim. Ali 1311),

Gazi Husrev-begovo turbe, Sarajevo (1893-94.)42


Kaligrafija Murad-begovog turbeta


U neposrednoj blizini Gazi Husrev-begovog turbeta nalazi se turbe Mu- rad-bega Tardića, vjernog prijatelja Gazi Husrev-bega i prvog mutevellije njegovog vakufa. Iako je Murad-begovo turbe manjih dimenzija, ono krije izvanredan kaligrafski ciklus, ne tako znanog, ali dobrog kaligrafa. Njegovo ime je Akif Hadžihuseinović i sin je poznatijeg Saliha Sidkija Hadžihuseino- vića Muvekkita autora djela Povijest Bosne,43 ali i vrsnog kaligrafa.44 Lahko je za pretpostaviti da je Akif započeo učiti kaligrafiju kod oca, ali je također bio jedan od učenika kaligrafije Rakim-efendije Islamovića.45 Nije poznato da je Islamović dao idžazetnamu Akifu Hadžihuseinoviću, ali je pečat i stil Rakim-efendije očigledan na kaligrafskim natpisima koje je mlađi Hadžihu- seinović ostavio u turbetu Murad-bega (Sl. 29). Kružni kaligrafski obrazac koji slijedi Akif identičan je levhama Rakim-efendije u turbetu i džamiji Gazi Husrev-bega (Sl. 3, Sl. 13 Sl. 20). Pored sličnog kaligrafskog iskaza, Akif je


  1. Fotografija preuzeta iz: Iz mape Faginovića, str. 22.

  2. Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit, Povijest Bosne, Sarajevo, Rijaset islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, El-Kalem, 1999.

  3. Salih Sidki Hadžihuseinović Muvekkit je obavljao dužnost bibliotekara Gazi Husrev- begove biblioteke i muvekkita Gazi Husrev-begovog vakufa, a također je napravio prvi poznati popis knjiga spomenute biblioteke. Vidi: Mahmud Tralj, „Hafizi-kutubi Gazi Husrev-begove biblioteke (Prilog historiji Biblioteke)”, u: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, V-VI, Sarajevo, Gazi Husrev-begova biblioteka, 1978, str. 47; Hamdija Kreševljaković, „Sahat-kule u Bosni i Hercegovini”, u: Naše starine, II, Sarajevo, Zavod za zaštitu spomenika kulture, 1965, str. 21; Akif-ef. Hadžihuseinović Muvekkit naslijedio je svog oca na mjestu zamjenika glavnog bibliotekara i sinio novi inventar knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke. Vidi: Fejzulah Hadžibajrić, „O inventarima knjiga Gazi Husrev-begove biblioteke”, u: Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, V-VI, Sarajevo, Gazi Husrev-begova biblioteka, 1978, str. 55.

  4. H. Mehmed Handžić, „H. Hfz. Husein Rakim ef. Islamović (glasoviti kaligraf arapskog pisma)”, str. 238.


slijedio Islamovića u koloritu, odnosno tekst je ispisan pozlaćenim harfovima na zelenoj podlozi.






















(Sl. 29) Unutrašnjost Murad-begovog turbeta


Ovaj opus se sa sigurnošću može atribuirati Akifu Hadžihuseinoviću, ali i datirati, jer je Akif iznad vrata s unutrašnje strane turbeta zapisao tekst u povodu završetka radova (Sl. 30):



ΔΠ˴ Ϭ˸ Α˴


ΪϤΤϣ ήϴϣ˶

ϰ͋ϟϮ˴ Θ˴ Ϥ˵ ϟԼ ϥΎϣ˴ ί˴


ϰϓ˶

ϡΎϘ˴ Ϥ˴ ϟԼ ΍ά˴ ϫ˴

ζ˴ Ϙ˶ ˵ϧ Ϊ˸ ϗ˴

˺˼˺˻ ϪϨγ ˺˾α ϒϛΎϋ ΪϤΤϣ Ϫ˵ Β˴ Θ˴ ϛ˴


Prijevod: Oslikano je ovo mjesto za vremena Mir Mehmeda Behdžeta Napisao Muhammed Akif 1312. godine, 15. safera














(Sl. 30) Akif Hadžihuseinović, Autorski potpis

Murad-begovo turbe, Sarajevo (1894.)


Kada se godine i mjeseci hidžretskog kalendara preračunaju u gregorijan- ski, tačan datum bio bi 17. august 1894. godine. Čini se zanimljivim dodati da je kaligrafija u Murad-begovom turbetu nastala jednu godinu nakon kaligra-

fije Alije Faginovića u Gazi Husrev-begovom turbetu, koje su završene 1311. hidžretske godine (1893-94.).