Osman Lavić




RUKOPISI KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE U MOSTARU




Na prostoru Bosne i Hercegovine u vremenu od početka XVI do kraja XIX stoljeća osnovano je približno stotinu medresa. Svaka medresa je u svo- me sastavu imala manju ili veću biblioteku. Kada se uzme u obzir da su i veće džamije, tekije i druge obrazovne ustanove imale priručne biblioteke, onda dolazimo do mnogo većeg broja biblioteka koje su postojale u naznačenom periodu u Bosni i Hercegovini.

Knjižni fond većine ovih biblioteka je usljed raznih katastrofa na na- šim prostorima (ratovi, požari) te nemara i pomanjkanja osjećaja o značaju i vrijednosti ovoga kulturnog blaga, upropašten ili raznesen po svijetu.

Nerijetko, vrlo vrijedni rukopisi koji se ljubomorno čuvaju u orijental- nim zbirkama u Beču, Istanbulu, Bratislavi, Parizu svjedoče o bibliotekama Mostara, Sarajeva, Počitelja, Prusca i drugih gradova u Bosni i Hercegovini.

Mostar je, inače, bio administrativni, prosvjetni i kulturni centar Her- cegovine pa su se, shodno njegovom položaju i značaju, u njemu osnivale i razvijale mnoge obrazovno-kulturno ustanove. Među tim ustanovama bibli- oteke su, svakako, zauzimale vrlo važno mjesto.

U radu pod naslovom Muslimanske biblioteke u Mostaru, rahmetli Hivzija Hasandedić na kraju kaže: “Rezimirajući sve što smo naprijed iznije- li, možemo zaključiti da je u Mostaru, za vrijeme turske vladavine, osnovano više od 150 javnih i privatnih biblioteka koje su posjedovale bar po nekoliko knjiga na orijentalnim jezicima, pretežno iz islamistike.1

Ono što je Gazi Husrev-begova biblioteka značila za Sarajevo, to je za Mostar bila Karađoz-begova biblioteka. Osnovao ju je 977/1570. godine hadži Muhamed-beg, sin Ebu Seadetov, poznat po imenu Karađoz-beg, bez sumnje najveći dobrotvor Mostara i Hercegovine.2


  1. Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture turskog doba u Mostaru, drugo dopunjeno izdanje, Islamski kulturni centar, Mostar, 2005., str. 107.

  2. Tri prepisa Karađoz-begove vakufname iz 977/1570. godine nalaze se u Gazi Husrev- begovoj biblioteci u Sarajevu (Sidžil Vakufnama I, br. 141, str. 226, te br. 178 i 179).


Prema do sada poznatim izvorima, to je najstarija ustanova te vrste u Mostaru.3 Karađoz-beg je prvom vakufnamom, kojom je osnovao džamiju u Mostaru, uvakufio i sedam naslova rukopisa, po svemu sudeći za normalno funkcionisanje džamije ili pak mekteba koji je istom vakufnamom osnovan. Iste godine, ali drugom vakufnamom uvakufio je 100.000 dirhema za finan- siranje medrese. Nakon osnivanja medrese, biblioteka je postala njenom pri- druženom ustanovom.4


PRVI FOND BIBLIOTEKE

Nakon što je osnovana, knjižni fond biblioteke smješten je u istoime- noj džamiji, da bi kasnije bila dograđena posebna prostorija za tu namjenu koja se nalazila uz samu džamiju. U prvo vrijeme muderris medrese brinuo se i o samoj biblioteci, da bi kasnije, kada je knjižni fond narastao, postavljen bi- bliotekar koji je brinuo o knjižnom fondu, pozajmljivanju i vraćanju knjiga, njihovom inventarisanju itd. Kasnije su i drugi vakifi u Mostaru svojim va- kufima pomagali rad Karađoz-begove medrese i biblioteke. Tako je Mehmed Ćišić, vakufnamom iz 1848. godine odredio da se iz sredstava njegovog va- kufa plaća bibliotekaru Karađoz-begove biblioteke po 150 groša godišnje.5 Posljednja dva bibliotekara u Karađoz-begovoj biblioteci bili su Bešir Čola- ković i hadži Mehmed-ef. Spahić. Biblioteka je preživjela sve nedaće koje su pratile Mostar i održala se do prve polovine dvadesetog stoljeća. Prestala je sa radom 1934. godine.

Na osnovu odredbe vakufname iz 977/1570. godine znamo da je vakif za svoju biblioteku uvakufio sljedeće naslove:

  1. Osim Karađoz-begove, u Mostaru su, za vrijeme turske vladavine, postojale biblioteke Derviš-paše Bajezidagića, Ćejvan-ćehajina, Ahmed-agina i Ali-paše Rizvanbegovića (Hasandedić, op. cit. str. 100-102.)

  2. Muhamed Ždralović, Prepisivači djela u arabičkim rukopisima, Sarajevo, 1988., knj. I, str. 56.

  3. Vakufnama Mehmeda Ćišića, Sidžil vakufnama GH biblioteke, I, broj. 298, str. 49; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture..., str. 100.

  4. Prijevod vakufname, uz neznatne stilske korekcije, korišten prema: Vakufname iz Bosne i Hercegovine (XV i XVI vijek), Orijentalni institut u Sarajevu, Sarajevo, 1985., str. 159-168. Inače, u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se ukupno dva mushafa iz Karađoz-begove biblioteke. Jedan od njih je uvakufio gatki hanedan Derviš Salih-paša (Dedaga) Čengić, sin Ismail-agin, za Karađoz-begovu biblioteku u


Šarõ Šira al-islām iz /područja/ islamske tradicije /hadis/ od mevlana Sayyid Alíja al-Bursawíja;9

/Vakif je odredio/ da mutevelija čuva sva /navedena djela/ i da ih daje jedino licima koja su u stanju da se njima služe, uz jak zalog i pouzdana jamca i da on ovlasti lice koje će se brinuti o njima.“

Na mnogim rukopisima nalazi se bilješka o uvakufljenju, na turskom jeziku:




Mostaru, mjeseca šabana 1287/ novembra 1870. godine (R-10139). Vidi više: Kasim Dobrača, "Mushaf porodice Čengića iz Odžaka, Foča", Glasnik VIS-a, XLI, Sarajevo, (1978)., br. 5, str. 502-504; Osman Lavić, Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosan- skih rukopisa, Sarajevo, 2006., sv. XV, str. 20-21.

  1. al-Kaššāf an õaqā’iq at-tanzīl, komentar Kurana poznat pod kraćim naslo- vom al-Kšāf što ga je napisao znameniti učenjak mutezilijske provenijencije Abū al-Qāsim Maõmūd ibn Umar ibn Muõammad ibn Umar el-Êawārizmī, az-Zamaõšarī, poznat još i pod nadimkom Ğārullāh. Rođen je u mjesecu redžebu 467/1075., a umro 9. zul-hidždžeta (uoči Arefata) 538/12. april 1144. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuva se ukupno 15 rukopisa Zamahšerijeva tefsira. Najstariji među njima je prepisan 10. safera 661/23. decembra 1262. godine, a potječe iz Karađoz-begove biblioteke.

  2. Anwār at-tanzīl wa asrār at-ta’wīl, komentar Kurana koji je napisao Abdullāh b. Umar b. Muõammad b. Alī aš-Širāzī al-Bayñāwī, rodom iz kasabe al-Bayña kod Širaza u Perziji, umro u Tibrizu 685/1286. godine.

  3. Matīõ al-ğinān wa ma¥ābīõ al-ğanān, komentar djelu Šira al-islām, koji je napisao Ya‘qúb b. Sayyid Alī ar-Rúmī al-Brusawī, umro 931/1524. godine.

  4. Arapsko-turski rječnik. Napisao Mu¥ãafā b. Šamsuddín Aõmad al-Qaraêi¥ā al-Aêtarí, umro 968/1560. godine. U Gazi Husrev-begovoj biblioteci se nalazi više primjeraka rukopisa ovoga rječnika. Jedan od njih (R-7562) prepisan je 962/1554. godine, odnosno za autorova života. Smatramo vjerovatnim da je ovaj primjerak Karađoz-beg uvakufio za svoju džamiju, odnosno biblioteku. Činjenica da je pre- pisan 16 godina prije pisanja vakufname, da potječe iz Mostara (poklon porodica Ridžanov i Velagić) te da se na njemu nalazi bilješka و (l. 47b-48a) slična bilješ- kama na drugim rukopisima Karoz-begove biblioteke, govori u prilog ovoj pretpo- stavci. Na l. 2a nalazi se namjerno brisana bilješka o uvakufljenju.


Vakuf biblioteke Karađoz Muhamed-bega u Mostaru.11 Ni na jed- nom rukopisu nismo pronašli pečat vakifa kao ni pečat Biblioteke.

Mnoge biblioteke u Bosni i Hercegovini su, zbog nedostatka sred- stava, propadanjem vakufa iz kojeg su izdržavane, nepridržavanjem izričite odredbe osnivača ili drugih razloga, prestajale sa radom a njihov fond bivao pripojen drugim većim bibliotekama. Tako je, zahvaljujući Gazi Husrev-be- govoj biblioteci u Sarajevu, Elči Ibrahim-pašinoj biblioteci u Travniku kao i Behrem-begovoj biblioteci u Tuzli, sačuvano mnogo dragocjenih rukopisa manjih biblioteka ili biblioteka sa slabijim vakufom. Rukopisi ovih biblio- teka bi doživjeli sudbinu sličnih biblioteka koje nisu imale takvu sreću da budu prenesene u jednu od navedenih biblioteka, nego za njihovo postojanje i djelovanje znamo samo iz dokumenata. Sličnu ulogu imala je i Karađoz- begova biblioteka ne samo u Mostaru nego i znatno šire. U njenim policama su sačuvani rukopisi brojnih manjih privatnih, školskih i drugih biblioteka Počitelja, Mostara, Stoca i drugih mjesta u Hercegovini. Ovdje ćemo ukratko predstaviti nekoliko biblioteka koje su vremenom prestale sa radom a njihov knjižni fond pripojen Karađoz-begovoj biblitoeci u Mostaru. Na kraju, i Ka- rađoz-begova biblioteka doživjela je sudbinu naprijed navedenih manjih bi- blioteka, pa je njen fond, da ne bi propao, premješten u Gazi Husrev-begovu biblioteku u Sarajevu.


NAJZNAČAJNIJE KOLEKCIJE U SASTAVU KARAĐOZ-BEGOVE BIBLIOTEKE

Tokom vremena u Karađoz-begovu biblioteku prispjele su mnoge ko- lekcije knjiga manjih biblioteka kao što su:











11 ﻚﺑ ﺪﻤﺤﻣ زﻮﻛ هﺮﻗ رد رﺎﺘﻮﻤﻠﻟ و - رﺎﺘﻮﻣ رد ﻚﺑ ﺪﻤﺤﻣ زﻮﻛ هﺮﻗ ءﻪﻧﺎﺨﺒﺘﻛ رد و


BIBLIOTEKA DERVIŠ-PAŠE BAJEZIDAGIĆA

Derviš-paša Bajezidagić, pjesnik, državnik i dobrotvor12, jedna od naj- svestranijih ličnosti Mostara s kraja XVI i pošetka XVII stoljeća, drugom va- kufnamom iz 1602. godine, pored ostalog osnovao je i Biblioteku. Na kraju ove vakufname naveden je spisak knjiga koje je uvakufio, određujući da se iste “ne smiju nikome pokloniti, prodavati, u posjed uzimati, niti igdje iz Mosta- ra iznositi”. Iz ovog spiska znamo da je Derviš-paša uvakufio 46 svezaka13, uglavnom akaidskih, šerijatskopravnih i djela iz oblasti tesavufa. Biblioteka je zatvorena zajedno sa medresom, prije 1890. godine i prenesena u Karađoz- begovu biblioteku. Nije poznato kakva ih je sudbina kasnije zadesila budući da se danas u Gazi Husrev-begovoj biblioteci čuva samo pet rukopisa koji su tu dospjeli u sklopu Karađoz-begove biblioteke.14

Na rukopisima Derviš-pašine biblioteke nalazi se vakifov veći pečat ovalnog oblika i bilješka sljedeće sadržine:

يرﺎﺒﻟا ﻪﻨﻋ ﻲﻔﻋ يرﺎﺘﻮﳌا يزﺎﻐﻟا ﺎﺷﺎﺑ ﺶﻳورد و

Vakuf Derviš-paše al-Gazija, al-Mostarija, neka mu Gospodar grijehe oprosti.15




  1. Više o Derviš-paši Bajezidagiću vidi: Hazim Šabanović, Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima (bio-bibliografija), Sarajevo, 1973., str. 116-129; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture... str. 100-101; Adnan Kadrić, Muradnama Derviš- paše Bajezidagića, Sarajevo, 2008., str. 41-52; Hasan Nametak, "Vakufnama Derviš- paše Bajezidagića", Narodna uzdanica, kalendar za 1940. godinu, str. 187-192.

  2. Popis djela donosimo onako kako su navedena u vakufnami od 15. ramazana 1010/8. marta 1602. godine (Gazi Husrev-begova biblioteka, Sidžil vakufnama I, br. 147, str. 216 ) prepis br. 182):

ﻊﺑاﺮﻟاو ﺚﻟﺎﺜﻟا ﺪﻠﺠﻟا )مماﺘﻟﺎﺑ يرو ﻮﳌ يﻮﻨﺜﻣ ح ,يرﻄﻟا ﻖﻄﻨﻣ ﺔﻴﺷﺎﺣ ,ﺪﺣاو ﺪﻠﺟ ﻞﻣﺎﻜﻟا ,يﻮﻨﺜﳌا تنﻣ ﻪﻠﻟا سﺪﻗ يﻮﻨﺜﳌا ﻢﻇﺎﻧ) يﻮﳌا ﺐﻗﺎﻨﻣ ,(ﻻا ﻂﺨ نيﺎﺜﻟاو لوّ ﻷا ﺪﻠﺠﻟاو ﻪﻴﻟا ﻮﳌا حرﺎﺸﻟا ﻂﺨﺑ سدﺎﺴﻟاو ﺲﻣﺎﺨﻟاو ح ,ﺔﻳﺎﻮﻟا ح ,لﻮﻄﳌا ,ﺪﻳﺮﺠﺘﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ ,رﺮﻐﻟاو ررﺪﻟا ,ﺔﻌﻳﴩﻟا رﺪﺻ ,ﺢﻴﺑﺎﺼﳌا ح ,قرﺎﺸﳌا ح ,(كيﻼﻼﻟ هّ

,ةدﱪﻟا ةﺪﻴﺼﻗ ح ,يدﺮﭘرﺎݘﻟ ﺔﻴﻓﺎﺸﻟا ح ,يﺪﻨﻬﻠﻟ ﺔﻴﻓﺎﻜﻟا ح ,ﻪﺘﺮﻓ رﺎﻨﳌا ح ,ﺺﻴﺨﻠﺘﻟاو رﺎﻨﳌا تنﻣ ,ﺪﺋﺎﻘﻌﻟا

ةرﺄﳌا لماا بﺎﺘ ,لماا جاﺮﻌ ,ﺢﺋﺎﺼﻨﻟا بﺎﺘ ,لﻮﺼﻔﻟا بﺎﺘ ,نآﺮﻘﻟا ﺮﻫا ,تﺎﺨﳌا ح ,حاﺮﳌا ح

,تﺎﻐﻠﻟا جرد ,حﺎﺤﺼﻟا رﺎﺘﺨ ,ما تن ,ﻦﻳﺮﻛاﺬﻟا ةﺎﺠ , ضوﺮﻌﻟا ح ,حﺎﺒﺼﳌا ح ,ةرﺄﳌا دﻷا

,ينﺼﺤﻟا ﻦﺼﺤﻟا ح ,يﺪﻌﺴﻟا تﺎﻴﻠﻜﻟا ,تﺎﺤﺮﻟا ,ﻲﻣﺎﺠﻟ تﺎﺤﻔﻨﻟا ,دﺎﺒﻌﻟا دﺎﺮﻣ ,ءﺎﻴوﻷا ةﺬﺗ ,ﺪﺻﺎﻘﳌا ﺔﻠﻴو

.ﺎﺷﺎﭘ نﺎﻨﺳ تﺎﺟﺎﻨﻣ ,ﻖﺋﺎﻘﺤﻟا ﻖﺋﺎﻗد ,ﻆﻓﺎﺣ ناﻮﻳد ,نﺎﺘرﺎﻬﺑ ,نﺎﺘﺴﻠﯕ

  1. Jedan rukopis se nalazi u Arhivu Hercegovine (inv. br. R-559).

  2. Na rukopisu br. R-3769, fol. 1a, nalazi se bilješka u kojoj se kaže da je vakif u svojoj vakufnami postavio posebne uvjete za korištenje ovoga djela navodeći da ga može koristiti samo muderris i njegov pomoćnik, iz bojazni od oštećenja, da se iz njega ne prepisuje, te da je ovaj peti svezak autograf:


Tabela rukopisa Derviš-pašine biblioteke


signatura 3769

3770

3779

tema



يﻮﻨﺜﻣ ح يﻮﻨﺜﻣ ح يﻮﻨﺜﻣ ح

naslov djela tesavuf tesavuf tesavuf

god. prepisa 936/1556

-- 999/1590

3780

3800

وﺮﻟا ﻚﻠﳌا ﻦﺑ ﺪﻤﺤﳌ ﺢﻴﺑﺎﺼﳌاح

يﺪﻨأ يدﻮﺴﻟ يﺪﻌﺳ نﺎﺘﺴﻠﯕ ح

hadis književnost

-- 1006/1597


Kao što se vidi, centralna tema djela Derviš-pašine biblioteke bila su djela iz tesavufa, budući da je on osnovao katedru za Mesneviju početkom XVII stoljeća. Iz ove katedre nastala je medresa a vjerovatno i biblioteka.16


BIBLIOTEKA AHMED-AGE, DARU-S-SEADETA

Ahmed-aga, sin Alijin, Bošnjak, dār as-sa‘āda,17 osnovao je medresu u Mostaru prije 1063/1652. godine. Naime, te godine je, kao nadzornik ha- rema na carskom dvoru u Topkapi-saraju (dār as-sa‘āda), uvakufio više ru- kopisa za svoju medresu. Pošto do sada nije pronađena vakufnama niti neki drugi dokument na osnovu kojeg bi mogli sa sigurnošću utvrditi koliko i koje rukopise je Ahmed-aga tom prilikom uvakufio, moramo se zadovoljiti bilješkama na samim rukopisima da bi mogli prezentovati tabelu naslova dje-


و دﻮﻟا ﻪﻟ ﻰﻨﺛ يﺬا ﺰﻳﺰﻌﻟا ﻒﻴﻄﻠﻟا حﴩﻟا اﺬﻫ لواﺪﺘﻳ و ﻞﻤﻌﺘﺴﻳ نأ ﺎﻬﺑ لﻮﻤﻌﳌا ﻪﺘو ﻒﻗاﻮﻟا ط ةدﺎﻓإ تﻮﻔﻳو ﻊﻴﻀﻳو سرﺪﻨﻳ ّ ﺐﺘﻜﺘﺴﻳ و ﻪﻨﻣ ﺦﺴﻨﺘﺴﻳ و ىﺰﺠﺘﻳ رﺬﳌا ﻞﻗﺎﻨﻟا سرﺪﳌا ﻻا لمﺎﻌﻟا ﻪﻟ يرﻈﻧ

.ﻪﻠﻟا ﻪﻤر يﺪﻨأ يرو رﺎﺷ ﻂﺨﺑ ﺲﻣﺎﺨﻟا ﺪﻠﺠﻟا اﺬو , ةدﺎﻔﺘاو

  1. Ismet Kasumović, Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave, Mostar., 1999, str. 193-194.

  2. Ahmed-aga, još dok je bio djak, odveden je u Istanbul. Brzo je napredovao na Carskom dvoru. Tako je već 1061/1650. godine imenovan kilerdžibašom a iduće godine postao je carski odobaša, zatim kapu-aga i napokon, 1063/1652. daru-s-sea- de. Ahmed-agina medresa u Mostaru, za koju su rukopisi uvakufljeni 1064/1653. godine, nije dugo radila. Zatvorena je, najvjerovatnije, zbog nedostatka sredstava za izdržavanje. Njenog osniva Ahmed-agu iznenada je zadesila smrt u jednoj pobuni u Carigradu 1066/1655. godine, ne ostavivši iza sebe značajniji vakuf za medresu u Mostaru. Pokopan je na groblju na Hajdar-paši. Osim medresu u Mostaru, na Uskudaru je, kao vakuf majke Kerime, sagradio džamiju, a drugu kao svoj vakuf u Čengel-köyu. Više o Ahmed-agi vidi: Mehmed Sureyya, Sicilli Osmani, Istanbul, 1308-16/1890-98., I, 217; Safvet-beg Bašagić, „Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini“, u Izabrana djela, Sarajevo, 1986., knj. III, str. 331- 332; Hifzija Hasandedić, Spomenici kulture... str. 93 i 101-102.


la koja je ovaj vakif uvakufio a koja su, nakon prestanka rada medrese, uklju- čena u Karađoz-begovu biblioteku i danas se čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Na rukopisima ovoga vakifa nalazi se bilješka sljedećeg sadržaja:

Na šerijatski potpuno valjan i ispravan način, uvakufljujem (ovu knji- gu), pod uvjetom da se ne može prodati, davati u zalog niti iznositi iz moje medrese koja se nalazi u kasabi Mostar. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi

pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve čuje i zna (bilješka na R-3749, fol. 1a).18 Na sljedećoj stranici iste folije nalazi se utisnut vakifov pečat u kojem se čita: ﲇﻋ ﻦﺑ ﺪﻤأ ءهﺪﻨﺑ/Bende-i Ahmed ibn Ali /Božiji rob, Ahmed ibn Ali/. Na nekim drugim rukopisima nalazi se bilješka sa ne- što različitim sadržajem što ukazuje da vakif nije istovremeno uvakufio sve rukopise. Tako na nekim rukopisima iz 1064/1652. godine nalazimo bilješ- ku: Uvakufio ovu knjigu Aõmad-aÿā, nadzornik harema u carskom dvoru za svoju medresu u gradu Mostaru 1064. godine (R-3584., fol, 1a).19 Bilješka o uvakufljenju kodeksa R-3844, (fol. 1a) u mnogome se razlikuje od ostalih i navodi na zaključak da se radi o istom vakifu, ali bez jasne potvrde za to. Naime, bilješka je na turskom jeziku, vjerovatno pisana prije ostalih, dok je vakif bio qapú-aÿā i prije nego je osnovao medresu jer je ovaj rukopis uvaku- fio za javna predavanja u Mostaru: Uvaženi Ahmed-aga, kapu-agasi, uvakufio je ovaj tefsir za održavanje javnih predavanja u Mostaru, pod uvjetom da se ne može iznositi ni zamijeniti. Onaj ko to izmijeni, a zna kako glasi pa grijeh za to pada na one koji to mijenjaju; - a Allah, zaista, sve čuje i zna.20 U prilog ovoj tvrdnji ide i vlasnička bilješka na R-3805, fol. 1a, kojom Ahmad-aÿā kao daru-s-seade uvakufljuje rukopis za održavanje javnih predavanja u Mostaru. Prema ovim bilješkama, u sastavu Karađoz-begove biblioteke nalazilo se 35 rukopisa iz medrese Ahmed-age daru-s-seadeta.21 Rukopisi su veoma lijepo likovno opremljeni, sa unvanima, pozlaćenim tekstom, kaligrafski ispisani na kvalitetnom papiru, lijepo i stručno uvezani.


18 ﺪﺑ ﻦﻤﻓ رﺎﺘﻮﻣ ءﻪﺒﺼﻘﺑ ﺔﻌﻗاﻮﻟا ﻲﺘرﺪﻣ ﻦﻣ ﻞﻘﻨﻳ و ﺮﻳ و عﺎﺒﻳ طﴩﺑ ﺎﺤﻴﺤﺻ ﺎﻔو ﱃﺎﻌﺗ ﻪﻠﻟ ﺖﻔو ﻢﻴﻠﻋ ﻊﻴﻤﺳ ﻪﻠﻟا نّ إ ﺪﺒﻳ ﻦﻳﺬا ﲆﻋ ﻪثما نمﺎﻓ ﻪﻌﻤﺳ ﺎﻣ ﺪﻌﺑ

19 رأ ﺔﻨﺴﻟ رﺎﺘﻮﻣ ةﺪﻠﺑ ﺔﻌﻗاﻮﻟا ﻪﺘرﺪبم تدﺎﻌﺴﻟا بﺎﺑ ءﺎﻏا ﺪﻤأ تﺎﻨﺴﺤﻟاو تايرﺨﻟا ﺐﺣﺎﺻ بﺎﺘﻜﻟا اﺬﻫ و ﺪﻗ أو ينﺘو.

20 ﻞﻳﺪﺒو ﻞﻘﻧ پوﺪﻳا و ﻪﻨﻐﻠﻣﺎﻋ سرد ﻊﻗاو هدرﺎﺘﻮﻣ يﴬﺣ ﺎﻏا ﺪﻤأ ﳼﺎﻏا ﻮﭙﻗ يرﺨﻟا ﺐﺣﺎﺻ ﻲﻔﻳﴍ يرﺴﻔﺗ ﻮﺑ ﻢﻴﻠﻋ ﻊﻴﻤﺳ ﻪﻠﻟا نّ إ ﺪﺒﻳ ﻦﻳﺬا ﲆﻋ ﻪثما نمﺎﻓ ﻪﻌﻤﺳ ﺎﻣ ﺪﻌﺑ ﺪﺑ ﻦﻤﻓ رﺪﺸتما ط ﴘﻤﻤﻨوا.

  1. Rukopis br. R-2559, vakuf medrese ovoga vakifa bio je u kolekciji biblioteke Elči Ibrahim-paše iz Travnika.


Tabela rukopisa Ahmed-agine medrese iz Mostara


signatura 3637

3662,1

3662,2

3662,3

3662,4

4062

3969

4049

3868

4059

3949

3584

3740

3741

3749,1

3749,2

3749,3

3749,4

3749,5

3749,6

3749,7

3749,8

3749,9

3749,10

3749,11

3749,12

3753

3786

3789

3790

3813


3830

tema

يوﺎﻀﻴﺒﻟا يرﺴﻔﺗ ﲆﻋ مﺎﺼﻌﻟا ﺔﻴﺷﺎﺣ

ﺮﻔﻜﻟا ظﺎﻔأ بﺎﺘﻛ قﻷا ﻒﺋﺎﻄﻠﻟا ﻊﻣﺎﺟ ءﺎﺠﻨﺘﻻا ﺔﻟر حاورا حا ح


I-III رﺎﺒﻷا تﺎﻘﺒﻃ راﻷا ﻊﻗاﻮﻟ



ﺔﻐﻠﻟا يﻷا يﻮﺠﻟا حﺎﺤ ﴫﺘﺨﻣ ﻪﻠﻟا لر ﺐﺴﻧ

بيﻮﻜﺳا ىوﺎﺘﻓ يرﺎﺨﺒﻟا ﺢﻴﺤﺻ ح ىرﺎﻘﻟا ةﺪﻤﻋ

ﺔﻳاﺪﻬﻟا ح ﺔﻳﺎﻨﻌﻟا

يﻮﺒﻨﻟا ﺐﻄﻟا ﻞﺋﺎﺴﳌا رﺎﺼﺘﺧا ﻞﺋﺎﺴﻟا ﺔﻴﻐﺑ

ﺔﺒﻫﺬﳌا ﺔﻟﺮﻟا ﺔﺤﺼﻟا ﻆﻔﺣ ﺔﻟر ﺔﻳودﻷا بﺎﺘﻛ ﻦﻣ ةﺬﺒﻧ

ﺔﻋﺎﺳ ء

ةدﻮﻤﺤﳌا ينﻌﻟا ﺔﺳاﺮﻔﻟا ﺔﺳﺎﻴﺴﻟا ﺔﺳاﺮﻔﻟا ﺎﻨﻴﺳ تﺎﺠﻣ

عﻮﻤﺠﻣ ﺐﻄﻟا ﻮﻈﻨﳌا

ةﺪﺋﺎﻓ

مﺎﻜﻷا ل مﺎﻜﻹا لﻮﺼﻓ (رﺎﻄﻋ ﺪﻨﭘ ح) ﺪﻴﻔﳌا

I-II ﺴﻟا ﺢﻴﺑﺎﺼﻣ ﺢﻴﺤﺼﻟا ﻊﻣﺎﺠﻟا

ﺐﻟﺎ ﻞﻜ ﺿﻮﳌا بﺎﻮﻟا جاﴪﻟا

جﺎﺘﺤﻣ

naslov djela tefsir

fikh etika fikh jezik

biografija rječnik

rječnik

biografija fetve hadis fikh medicina medicina medicina medicina medicina medicina

fiziognomija

fiziognomija farmacija farmacija medicina medicina fikh

etika


hadis hadis fikh

god. prepisa 1080/1669

1190/1776

1190/1776

1109/1697

1190/1776



1015/1640



1000/1592

982/1574

667/1269

XI/XVII

-- XVI

--

--

--

--

--

--

--

--

--

--

--

-- 1001/1592

1064/1653


-- 880/1475

875/1470


3845

3833-4

3826-7

3844

3804

3805

3888

3892

3897

3920

3946

4017

4075

4094

7564

ناﻮﻴﺤﻟا ةﻮﻴﺣ I-III نآﺮﻘﻟا مﻮﻠﻋ ﻦﻣ بﺎﺒﻠﻟا


اﻮﻜﻟا يرﺴﻔﺗ راﻷا قرﺎﺸﻣ ح راﻷا ﺔﻔﺤﺗ

يوﺎﻀﻴﺒﻟا ﴈﺎﻘﻟا يرﺴﻔﺗ


نﻮﻨﺠو ﲆﻴﻟ

نﺎﺘرﺎﯖﻧ ﺔﻴﺠﻨﻣ ﺔﻟر ءﺎﺸﻻا ةﻮﻬﻗ بﺎﺘﻛ

ﺔﻳﺎﻮﻟا رﺪﺻ - ﺔﻌﻳﴩﻟا رﺪﺻ ﺪﺋاﻮﻔﻟا ﺮﺤﺑ ﻤﺴﳌا رﺎﺒا نيﺎﻌﻣ

ﻂﻴﺤﳌا سﻮﻣﺎﻘﻟا

veterina tefsir


tefsir hadis tefsir

književnost historija tedžvid inša

fikh hadis rječnik

-- 978/1573


791/1391


--


--


-- 986/1578

--

-- 1041/1633

XIV st 921/1515


BIBLIOTEKA ŠEJHA JUJE

Mustafa Ejubović, poznatiji pod imenom Šejh Jujo, jedan je od pro- duktivnih pisaca na orijentalnim jezicima iz Bosne i Hercegovine. Živio je na prelazu iz XVII u XVIII stoljeće a slavu pisca stekao je zahvaljujući širokom opusu od najmanje 27 naslova iz raznih naučnih oblasti: usuli-fikha, fikha, nasljednog prava, akaida, sintakse arapskog jezika, stilistike, logike, disputa- cije, leksikografije i propovjedništva.22

Najveći broj Šejh-Jujinih djela nalazi se u Gazi Husrev-begovoj bibli- oteci u Sarajevu. Za Karađoz-begovu biblioteku uvakufljena su 34 djela, od toga 15 autografa a ostala je, ili prepisao ili su bila u njegovom vlasništvu.23

Na nekim rukopisima nalazi se bilješka koju je ispisao njegov učenik i biograf Ibrahim Opijač da je rukopis autograf i da je uvakufljen u Mosta- ru, zajedno sa ostalim djelima autora, pod uvjetom da se nikome ne daje na upotrebu, osim sa svjedokom i zalogom i da se pri tom odredi tačno vrijeme,


  1. O Šejhu Juji više vidi: Hazim Šabanović, "Mustafa b. Yusuf al-Mostari, POF, VIII-IX, Sarajevo, 1958-9., str. 29-35; Književnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima..., str. 390-400; Muhamed A. Mujić, "Šejh Jujo (1650-1707) u svjetlu književnoistorij- skog materijala", Zora, počasni broj, Mostar 1968/69., str. 219-300.

  2. O rukopisima šejha Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci više vidi: Mustafa Jahić, "Rukopisi djela Šejh-Juje u Gazi Husrev-begovoj biblioteci", Anali GHB, XI-XII, Sarajevo, 1985., str. 39-54.


preko koga se rukopis ne smije zadržavati, a u kome se može prepisati - kako bi se mogao i drugima dati na korištenje pod istim uvjetima.24

U ovaj popis uvrstili smo djela (autografe, djela koja je prepisao ili bio njihov vlasnik) koja su u sklopu Karađoz-begove biblioteke uključena u fond Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Samo na nekim od njih nalazi se bilješka njegovog učenika Ibrahima Opijača o uvakufljenju, dok su ostala dje- la koja je Šejh Jujo napisao, prepisao ili samo posjedovao drugim putevima dospjela u Karađoz-begovu biblioteku u Mostaru.


Tabela rukopisa Šejha Juje koji su bili u sastavu Karađoz-begove biblioteke u Mostaru



signatura 3675,1

3855

3858

3860,1

3860,2

3871

3883

3915,1

3957

3974,1


3974,2


3987

4027

3860,3

3860,4

3870

3915,2

naslov djela

ﻮﻏﺎﺴﻻا ح بادﻵا ح اﻮﺣ ﲆﻋ اﻮﺣ

لﻷا ﺐﺤﺘﻨﻣ ح لﻮﺼﺤﻟا ﺐﺤﺘﻨﻣ

ﺾﺋاﺮﻔﻟا ﺐﻟ ح ﺾﺋاﺮﻔﻟا ﻲﻔﺴﻨﻟا مﺎﻻا ﺔﻟر ﲆﻋ خ

لا ةآ لﻮﺼﺤﻟا حﺎﺘﻔﻣ

ﺔﻳﺪﺒﻌﻟا ﺪﺋاﺮﻔﻟا بادﻵا ﻔﻨﺤﻟا ﺔﻟر ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ

ﺿﻮﻟا ﺔﻳﺪﻀﻌﻟا ﺔﻟﺮﻟا ح ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ

ﻮﻏﺎﺴﻻا ح دﻮﻌﺴﳌا بادﻵا ح ﺔﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ ح

يرﺎﺘﻮﻤﻠﻟ

ﺢﺘﻔﻟا بيا ﺔﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ ﻲﻨﻐﳌا ح - راﻷا ﺢﺘﻓ

ﺾﺋاﺮﻔﻟا بﺎﺘﻛ نيماﺜﻌﻟا ﺾﺋاﺮﻓ

ﺢﻴﻘﻨﺘﻟا ﻖﺋﺎﻘﺣ ﻒﺸﻛ ﺢﻳﻮﻠﺘﻟا لﻮﻄﳌا ﺔﻴﺷﺎﺣ ﲆﻋ ﱄﺎﻴﺨﻟا ﱃﻮﻤﻠﻟ اﻮﺤﻟا

tema logika disputacija

usuli-fikh

šer. nas. pravo šer. nas. pravo usuli-fikh gramatika etika disputacija logika

disputacija disputacija

usli-fikh

šer. nas. pravo šer. nas. pravo usuli-fikh

stilistika

god. prepisa 1155/1742

--

1110/1698

1119/1707

1103/1691

1103/1691

--

-- 1102/1691

1093/1682

-- 1095/1684

1109/1697

1119/1707

1119/1707

1087/1676

1104/1692


24 يﺪﻨأ ﻮﻳ ﻦﺑا يﺪﻨأ ﻰﻔﻄﺼﻣ ﻼﻌﻟا ﱃﻮﳌا ﺮﻳﺮﺤﺘﻟاو ﺮﻳﺮﻘﺘﻟا ﺐﺣﺎﺻ ﺮﻳﺮﺤﻨﻟا ﺼﳌا ﻂﺨﺑ ﺔﻔﻳﴩﻟا ﺔﺨﺴﻨﻟا هﺬﻫ ﻒﻳﴩﻟا و رﺎﺘﻮبم ةماﺴﳌا ةﺪﻠﺒﻟا ﻪﺗﺎﻔﺼﻣ ﺮﺋﺎﺳ ﻊﻣ ﺖﻔو ﱃﺎاو ﻞﻓﺎﻷا قﻼﺧ ماﻬﺮﻛأ يرﺎﺘﻮﳌا ﻲﺘﻔﳌا ﻦﻜيم ةﺪﻣ ﻦﻣ ثرﻛا ﻚﺴتم ﻼﻓ ﺎﻬﻛﺎﺴﻣإ ينﻌﻳ ناو ﺪﻫﺎﺸﺑ ﻻا نﺎﻛ ﻦﻣ ﺎﻨﺋﺎﻛ أ ﱃا ﻊﻓﺪﺗ أ طو ﻒﻴﻄﻠﻟا ﻪﻠﻟا هﺮﻔﻏ ﴩﻋ ﻊﺴﺗ ﺔﻨﺳ ﻢﻴر رﻮﻔﻏ ا ﻢﻳﺮﻜﻟا ﻪﻠﻟا ﲆﻋ او عّ او عﺎﻔﺘﻻا ﻢﻌﻴﻟ هآ ﱃا ﻊﻓﺪو ﺬﺨﺆﺗ ﻞﺑ ﻪﺧﺎﺴﻨﺘﺳا فﴩﻟا أ ﻪﻟ ﻦﻣ ةﺮﺠﻫ ﻦﻣ أو ﺔﺋﺎو (R-3860, l. 2b)


3915,3

3915,4

4071,1

4097

4105,1

4105,2

4105,3

4104,4

4105,5

4105,6

4105,7

4105,8

4594

3638

3755

3847

4071,2

... ﻖﻘﺤﻤﻠﻟ اﻮﺤﻟا راﻷا ﻊﻟﺎﻄﻣ ح ﲆﻋ ﺔﻴﺷﺎﺣ

ﻘﻄﻨﳌا ﺪﻋاﻮﻘﻟﺎﻴﻓ ﺴﻤﺸﻟا ﺔﻟﺮﻟا ﺪﺋاﻮﻔﻟا ﺮﺤ ﻰﻤﺴﳌا رﺎﺒا نيﺎﻌﻣ

اﴪﻟا ﺾﺋاﺮﻔﻟا حﺎﺘﻔﳌا ﺺﻴﺨﻠﺗ ةﺮﻇﺎﻨﳌا ﺔﻟر

ﻘﻄﻨﳌا ﺪﻋاﻮﻘﻟا ﺴﻤﺸﻟا ﺔﻟﺮﻟا ﺿﻮﻟا ﺪﻀﻌﻟا ﺔﻟﺮﻟا

ﻔﺴﻨﻟا ةﺪﻴﻘﻌﻟا ﺐﻫاﺬﳌا ﺔﻟر ﺔﻤﻜﺤﻟا ﺔﻳاﺪﻫ ح

رﺎﻜﻷا ﺞﺋﺎﺘﻧ ﻮﺤﻨﻟا بﺎﻠﻟا خ

راﻷا قرﺎﺸﻣ ح راﻷا ﺔﻔﺤﺗ

حﺎﺘﻔﳌا ح - حﺎﺼﳌا

ﻢﻠﻌﺘﳌا ﻢﻴﻠﻌﺗ

stilistika logika logika hadis feraiz stilistika disputacija disputacija disputacija akaid

fikh filozofija usuli-fikh gramatika hadis stilistika etika

--

-- 1099/1688

--

--

--

--

--

--

--

--

-- 1096/1684

755/1354

-- 864/1460

--


BIBLIOTEKA IBRAHIM-PAŠINE MEDRESE U POČITELJU

Jedan od dobrotvora Počitelja, Ibrahim-paša Počiteljac, poznat kao Šišman Ibrahim-paša25, uvakufio je značajan broj rukopisa za džamiju u Poči- telju, čime je udario temelje prvoj biblioteci u ovom gradu. Na svim rukopi- sima ovoga vakifa nalazi se bilješka na perzijskom jeziku u kojoj se navodi da je rukopis za džamiju u Počitelju uvakufio Ibrahim-paša (bilješka na R-3777, fol. 1a):

ﻞﺘوۑ ءﻪﺒﺼﻗ رد دﻮﺧ ﺪﺠﺴﻣ رد يرﺨﻠﻟ ﻪﻠﻟا ﻪﻘو ﺎﺷﺎۑ ﻢﻴﻫاﺮﺑا و

Samo na jednom rukopisu (R-661), koji nije bio u sastavu Kara- đoz-begove biblioteke, nalazi se uz bilješku i podatak da je uvakufljen 1083/1672-1673. godine.


  1. Šišman Ibrahim-paša bio je ćehaja Ahmed-paše Ćuprilića, a kasnije beglerbeg Halepa (1668), Egipta (1669), Šama (1673) te serdar Bagdada sve do pred smrt (1676). Više o Ibrahim-paši, njegovoj medresi i biblioteci vidi: Hamdija </