anali 08.indb

Ismail Parlatir, György Hazai and Barbara Kellner-Heinkele: Catalogue of the Turkish Manuscripts in the Library of the Hungarian Academy of Sciences. Budapest: LHAS, 2007,

664 str. + 27 iluminacija.

Prošle godine, kao projekt vlada Mađarske i Turske, odnosno njiho- vih akademija nauka, štampan je Katalog turskih rukopisa u Orijentalnoj zbirci Biblioteke Mađarske akademije nauka.

Inače, zbirka turskih rukopisa pohranjena u ovoj instituciji prikuplje- na je u Turskoj tokom 19. vijeka. Formiranje ove zbirke se veže za Danijela Szilagija (1831-1885.), koji se, kao mlad oficir, nakon poraza mađarske voj- ske u ratu za nezavisnost 1848-49. godine, priključio grupi mađarskih emi- granata u Osmanskoj imperiji predvođenoj Lajosom Kossuthom. U Turskoj je prvo radio kao antikvar da bi kasnije postao ekspert u svijetu štampane knjige. Stekao je veliku reputaciju kao vrstan poznavalac turskog jezika i osmanske kulture. Nakon njegove smrti zbirka rukopisa koju je prikupio pohranjena je u Mađarskoj akademiji nauka. Ovoj kolekciji su kasnije pripo- jene i manje zbirke mađarskih orijentalista Armina Vamberija (1832-1913.) i Jozefa Thurija (1856-1915. godine).

Autori ovoga kataloga su Ismail Parlatir, profesor na Ankara univer- zitetu, prof. dr. György Hazai i Barbara Kelner-Heinkele. Predviđeno je da ovaj katalog bude štampan u dvije verzije na engleskom i turskom jeziku. Ovdje želimo prikazati englesku verziju ovoga kataloga koji su skupa štam- pale akademije nauka Mađarske i Turske.

U katalogu je obrađeno 811 djela rukopisa na osmanskom jeziku. Katalog je urađen prema predmetnim odrednicama. Naime, bez obzi-

ra na zbirke, autori su na jednom mjestu predstavili rukopise iz određene oblasti. Na početku navedena je kolekcija kojoj djelo pripada i signaturni broj. Slijedi opis rukopisa, broj listova, dimenzije, vrsta pisma, papira, poveza i sl.

Zatim su navedeni naslov djela arapskim i latiničnim hurufatom, početak i kraj djela sa kratkim opisom samog naslova. Opis sadrži kratku biografiju i bibliografiju autora, oblast kojoj djelo pripada, eventualna štampana izdanja te ime, mjesto i vrijeme prepisa djela. Posebno je značaj-

na obimna literatura koju su autori koristili prilikom prikaza svakog djela kao i informacije u kojim se još bibliotekama čuva određeno djelo u formi rukopisa. Na kraju kataloške obrade navedena su ostala djela koja se nalaze u dotičnom kodeksu. Šteta što u indeksu djela nisu navedena i sekundarna djela iz bibliografije svakog autora.

Autori su koristili tursku transkripciju što im i nije predstavljalo zna- čajniji problem budući da su u ovome katalogu obrađeni samo rukopisi na osmanskom jeziku.

Katalog je podijeljen na sedamnaest tematskih cjelina, i to: religija (15-63), književnost (64-377), historija (378-469), enciklopedije (470-

(489-496), matematika i geometrija (497-503), medicina (504-509), zoo- logija (510-512), botanika (513-515), gramatika i druge filološke discipline (516-560), tabir-name (561-566), vojne discipline (567-577), arhitektura

Slijede veoma iscrpni indeksi, i to: indeks djela transkripcijom (583- 590), autora (591-594), prepisivača (595-596), kongruencija signaturnih

brojeva (597-616), godina prijepisa (621-623), imenski indeks (624-627), indeks geografskih pojmova (628-630), indeks institucija (631), derviških redova (632) i indeks tema (633-637). Na kraju kataloga nalazi se popis literature (638-645), rječnik nepoznatih termina (646-657) kao i popis skraćenica (658-664.) Dvadeset sedam priloga minijatura i iluminacija u boji posljednji su sadržaj ovoga kataloga.

U ovome katalogu mogu se pronaći nekolika imena naših autora čija se djela nalaze pohranjena u Biblioteci mađarske akademije nauka u Budimpešti.

Tako pod kataloškim brojevima 19-21 susrećemo tri rukopisa iz književnosti Ahmeda b. Hasana Beyazi-zadea, Bejazidagića (Ôakk, ‘Aruñ wa ¥ukuk, kitab a¥-¥akk); poemu šejha Kasana Kaimi-babe, br. 246; djela Nerkesija (al-Aqwāl al-musallama fī ÿazawāt al-Maslama, br. 313, Iksīr-i dawlat, br. 328 i Munša᾽āt-i Nerkesī-zāde, br. 409-411); Diwan Hasana Ziya᾽ija br. 245; historiju Pečevije Ibrahim-paše (Tārīêi Pečewī, br. 570); komentar na Kafiju Ahmeda Sudija al-Bosnawija (Šarh al-Kafiya, br. 777) i Risalu od Matrakči Nasuha (Risāle-i tuõfa al-ÿazawāt, br. 794).

U popisu literature, kao ni u indeksima ne spominju se katalozi niti rukopisne zbirke sa prostora Bosne i Hercegovine.

Ovim katalogom naučnoj javnosti predstavljena je polovina od 1500 rukopisa koji se nalaze pohranjeni u Orijentalnoj zbirci Mađarske akademije nauka.