ZEJNIL-EF. FAJIĆ (1934 - 2004.)



U ponedjeljak 11. ramazana 1425. odnosno 25. oktobra 2004. godine, nakon duže bolesti, u 71. godini, preselio je na Ahiret hadži Zejnil-ef. Fajić, viši bibliotekar Gazi Husrev-begove biblioteke u penziji.

Zejnil-ef. je rođen 20. oktobra 1934. godine od oca Sulja i majke Medine u selu Tušilima, općina Trnovo. Odmah po završetku Drugog svjetskog rata 1945. godine Zejnil-ef. se upisao u osnovnu školu a potom šk. 1949/50. godine u Gazi Husrev-begovu medresu, koju je završio sa odličnim uspjehom šk. 1956-57. godine.

Redovno školovanje nastavio je na Filozofskom fakutletu u Sarajevu, gdje je 15. februara 1963. godine diplomirao na Odsjeku orijentalistike, grupa arapski jezik i književnost i turski jezik i književnost.

Poslije okončanog školovanja i odsluženja vojnog roka Zejnil-ef. počinje raditi u prosvjeti, kao direktor novootvorene osnovne škole u

Šabićima - općina Trnovo a poslije u Rogatici. Početkom 1967. godine dobija posao u Odboru IZ-e Sarajevo kao imam, hatib i muallim u džamijama “Divan Katib Hajdar” zvana Bijela džamija, “Bali-zade hadži Mehmed” u Sunbul-mahali i Jahja-pašinoj zv. Čurčića džamiji. Povremeno je obavljao imamsku dužnost i u drugim džamijama, kao što su džamija na Komatinu, Soukbunaru, Širokači itd. Krajem 1971. godine Zejnil-ef. prelazi na rad u Gazi Husrev-begovu biblioteku i tu ostaje do penzionisanja, 31. 10. 1999. godine. Penzionisanje ga je zateklo u izradi jedanaestog sveska Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke koji završava honorarnim angažiranjem. Posljednje dvije godine radio je u Bošnjačkom institutu na poslovima katalogizacije knjiga štampanih na orijentalnim jezicima.

Dolaskom u Gazi Husrev-begovu biblioteku Zejnil-ef. se ozbiljnije počeo baviti stručnim radom u oblasti bibliotekarstva, posebno katalogizacije rukopisa i istraživanjem bošnjačke kulturne baštine. U ovoj ustanovi prošao je sve etape rada u biblioteci, od bibliotekara pripravnika, do najsloženih poslova na obradi i katalogizaciji rukopisa. Preko trideset godina Zejnil-ef. je marljivo i strpljivo ispisivao inventarske knjige Gazi

Husrev-begove biblioteke, primao i opsluživao stranke, brinuo se o nabavci novih naslova, pisao molbe i zahvalnice ako bi što ustrebalo ili ako bi neko poklonio koji ćitab, u više navrata zamjenjivao direktora Biblioteke, jednom riječju ovu kuću doživljavao više nego vlastitu i tako se prema njoj i odnosio. U svom dugogodišnjem radu bio je spona između starijih generacija orijentalista i bibliotekara kakvi su bili rahm. Kasim-ef. Dobrača, dr. Hazim Šabanović, Fejzullah-ef. Hadžibajrić, i nas mlađih kojima je nesebično prenosio svoja iskustva i uvodio nas u tajne obrade i katalogizacije bibliotečke građe. Dobitnik je nagrade Fondacije al- Furqan iz Londona 2002. godine za rad na kataloškoj obradi rukopisa GHB.

Iza njega su ostala četiri sveska Kataloga rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u kojima je obradio i široj naučnoj javnosti predstavio preko 3500 djela te nekolike veoma vrijedne bibliografije. Sarađivao je i svoje radove objavljivo u mnogim časopisima kao što su Anali Gazi Husrev- begove biblioteke, Glasnik Vrhovnog starješinstva, Takvim, Hercegovina, Islamska misao, Muallim, Kabes i drugi.

Više od deset godina Zejnil-ef. bio je muvekit Gazi Husrev-begovog vakufa i - između ostalog, izrađivao kalendarski dio takvima.

Zejnil-ef. je živio skromno, tiho, nenametljivo. Ostao je vezan za džamiju od dječačkih dana iz Konjica, gdje je, prema kazivanju prof. Jusufa Mulića, koji je bio s njim u školi, jedan od rijetkih koji je kao dječak sa desetak godina u vrijeme uspostavljanja komunističke vlasti redovno odlazio u džamiju. Takav je bio i kao direktor osnovne škole i ostao do kraja života. Poznato je da se svaki dan u Begovoj džamiji prouči i pokloni hatma pred dušu velikog vakifa Gazi Husrev-bega. Zejnil-ef. je dugo učestvovao u učenju i poklanjanu te hatme. Umro je onako kako je i živio; tiho, skoro nečujno, okružen pažnjom svojih najbližih: suprugom Nađom, kćerkama Nedžmom i Belmom, zetovima i unukom Nedimom, o kome je često s ljubavlju govorio. Dženazu je, pred Begovom džamijom, uz prisustvo velikog broja radnih kolega, prijatelja i rodbine,

  1. oktobra, obavio njegov radni kolega hafiz Haso-ef. Popara a na mezarju od rahmetlije oprostio se direktor Biblioteke Mustafa Jahić. Ukopan je u mezarju Hambina carina u Sarajevu.

Bibliografija radova hadži Zejnila Fajića



a/ knjige

    1. Tabelarni pregled hidžretskih godina preračunatih u godine nove ere. Starješinstvo Islamske zajednice, Sarajevo, 1982.; 119 str. 2. Bibliografija Glasnika Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ od 1933. do 1982. godine. Vrhovno islamsko starješinstvo u SFRJ, 1983.; 244 str.

  1. Bibliografija Glasnika Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ i Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ od 1983. do 1992. godine. Rijaset Islamske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini, 1995.; 80 str.

  2. KATALOG arapskih, turskih i perzijskih rukopisa. Gazi Husrev- begova biblioteka u Sarajevu, El-Kalem, 1991.; sv. III, 518 str.

  3. KATALOG arapskih, turskih i perzijskih i bosanskih rukopisa. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Rijaset Islamske zajednice u BiH: El-Furqan - Islamic Heritage Foundation, 1999.; sv. V, 497 str.

  4. KATALOG arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu, Rijaset islamske zajednice u BiH: El-Furqan - Islamic Heritage Foundation, 2000.; sv. VII, 568 str. (Ovaj svezak je urađen u koutarstvu sa hfz. Hasom Poparom).

  5. KATALOG arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa. Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu; Rijaset islamske zajednice u BiH: El-Furqan - Islamic Heritage Foundation, 2003.; sv. XI, 732 str.



b/ radovi

  1. Hutba o pravednosti i čudoređu. // Glasnik VIS-a, VIII (XX)/1957.; 4-6; 158-159.

  2. Najnovniji vakifi Gazi Husrev-begove biblioteke. // Preporod, III/ 1972.; 41; 7.

  3. Mala historija događaja u Hercegovini. // Anali Gazi Husrev- - begove biblioteke, 1974.; II-III, 97-108.

  4. Neka sjećanja na rahmetli Reis-ul-ulemu H. Sulejman ef. Kemuru.

// Glasnik VIS-a, XXXVIII/1975.; 3-4; 187-190.

  1. Fragmenti iz kronike hadži Husejn-efendije Muzaferije. // Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1976.; IV, 33-39.

  2. Ali-pašina uprava prema Bračkovićevom rukopisu - Mala historija događaja u Hercegovini - i njegova knjižna baština. // Hercegovina, Mostar, 1977.; 9; 91-103.

  3. Dvadeset godina jedne generacije. // Glasnik VIS-a, XL/1977.; 3; 354-357.

  4. Bivši maturanti Gazi Husrev-begove medrese. // Glasnik VIS-a, XL/1977.; 6; 677-681; XLI/1978.; br. 1; 97-100; br. 2; 178.182; br. 4;

376-380; br. 5; 505-510; XLII/1979.; 5; 524-528; 6; 634-638.

  1. Popis vakufnama iz Bosne i Hercegovine koje se nalaze u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. // Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1978.; V-VI, 245-302.

  2. Hilmi ef. Muftić (Merhum). // Glasnik VIS-a, XLI/1978.; 2; 189-

  1. (Nekrolog je napisan s Fejzulah-efendijom Hadžibajrićem).

    1. Bibliografija objavljenih radova u 40 godišta “Glasnika”. // Glasnik VIS-a, XLI/1978.; 1; 1-15; 3; 16-26; 4; 27-35; 5; 37-47; 6; 48-

57; XLII/1979.; 1; 58-70; 2; 71-81; 4; 83-92; 5; 93-101; XLIII/1980.; 1;

102-112; 2; 113-122; 3; 123-128; 4; 129-132; 5; 133-140; 6; 141-152;

XLIV/1981.; 1; 153-161. (Bibliografija je štampana kao prilog “Glasniku”).

    1. Putovanje na hadž u 1398/1978. godini. // Glasnik VIS-a, XLI/ 1978.; 6; 629-636.

    2. Neprocjenjivo književno i kulturno blago u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Kasim Dobrača: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa, svezak II. Prikaz. // Glasnik VIS-a, XLIII/1980.; 3; 311-314.

    3. Bibliografija radova o hadžu objavljenih u Glasniku VIS-a od 1933. do 1980. godine. // Islamska misao, II/1980.; 24; 21-22.

    4. Stanje sakralnih i prosvjetnih objekata u Sarajevu razorenih za vrijeme provale Eugena Savojskog. // Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1982.; VII-VIII, 89-107.

    5. Originali i prepisi vakufnama sačuvanih do danas. // Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1983.; IX-X, 25-28.

    6. Prilog bibliografiji radova o namazu. // Islamska misao, VI/1984;. 65; 43-47.

    7. Nepoznati i rijetki rukopisi u Gazi Gusrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. // Glasnik VIS-a, XLVII/1984.; 5; 594-602; 6; 727-733.

    8. Biblioteka šejha Abdurahmana Sirije sa Oglavka. // Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1985.; XI-XII, 55-68.

    9. Hadži Ahmed-efendija, sin Mustafe, Dupčaninin, bivši muderis Gazi Husrev-begove medrese i njegove biblioteke. // Takvim, 1986.; 149

-160.

    1. Biblioteka Abdulah-efendije Kantamirije. // Anali Gazi Husrev- begove biblioteke, 1987.; XIII-XIV, 15-36.

    2. O jednom rukopisnom djelu. // Islamska misao, XI/1989.; 129; 48-51.

    3. Abdurrahman Muftić - novo ime u književnosti bosanskohercegovačkih Muslimana na orijentalnim jezicima. // Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1990.; XV-XVI, 237- 241.

    4. Biblioteka hadži Muhamed ef. sina Husufova, Fojničanina, zvanog

Čelebi. // Glasnik VIS-a, LIII/1990.; 6; 55-60.

    1. Samo nova zgrada i novi kadar spašavaju rukopise. // Islamska misao, XII/1990.; 134; 22-23.

    2. Bibliografija merhuma prof. hadži Fejzullah-ef. Hadžibajrića (12.1.1913 - 21.4.’90.). // Islamska misao, XII/1990.; 137; 49-51.

    3. Hadži Muhammed-efendija b. Mustafa b. Mustafa b. Ahmed al- Bosnavi Čajničanin, zvani Čajno. // Islamska misao, XII/1990.; 138; 54 - 55.

    4. Islamski praznici u 1993. godini / hidžretska godina 1413/ 1414.

// Preporod, XXIII/1992.; 531/532; 2.

    1. Nepoznati Rukopisi, Glasnik VIS-a. // Glasnik, LV/1992.; 1-2; 42-46.

    2. Ahmed b. Muhammed el-Mostari i njegovo djelo. // Takvim, 1994.; 141-145.

    3. Bibliografija Glasnika Vrhovnog Islamskog starješinstva u SFRJ i Rijaseta Islamske zajednice u SFRJ. // Glasnik, LVII/1995.; 10-12; 1-79. (Bibliografija je objavljena kao poseban prilog).

    4. Bibliografija Takvima od 1991. do 1995. godine. // Takvim, 1996.;

249 - 255.

    1. Takvim nije tako crn kako ga je ocrnio Rijaset islamske zajednice.

// Muallim, 1996.; 50; 7.

    1. Marginalije na rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. // Muallim, 1997.; 52; 23.

    2. Kako (ni)smo čuvali vakufsku imovinu u prošlosti. // Muallim, 1997.; 52; 23.

    3. Kršćani pod sultanovom zaštitom. // Muallim, 1997.; 53; 30-31.

    4. Marginalije na rukopisima Gazi Husrev-begove biblioteke. // Muallim, 1997.; 53; 31; 1997.; 54; 25.

    5. Žuti Hafiz. // Muallim, 1997.; 54; 24 - 25.

    6. Žene zavještači (vakife) nekih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke. // Muallim, 1997.; 55; 11.

    7. Jedan značajan sarajevski prepisivač. // Muallim, 1997.; 55; 28-29.

    8. Mostarski prepisivači. // Kabes, III/1997.; 23-24; 37-38.

    9. Alim iz Sarajeva, porijeklom iz Olova. // Glasnik VIS-a, LIX/ 1997.; 3-4; 291-296.

    10. Islamski rukopisi prepisani u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. // Glasnik VIS-a, LIX/1997.; 5-6; 517-526; 7-8; 728-737.

    11. Merhum dr. Adem Handžić (1916.-1998.). // Anali Gazi Husrev-

-begove biblioteke, 2003.; XXI-XXII, 21-22; 347-348.



Osman Lavić