RIJEČ UREDNIKA



Od posljednjeg objavljenog sveska Anala Gazi Husrev-begove biblioteke (knjiga broj XIX-XX), koji je štampan 2001. godine, u Gazi Husrev- begovoj biblioteci uradilo se mnogo poslova vrijednih spomena i posebne pažnje.



I

Prvo, objavljena su četiri nova sveska Kataloga GHB, i to:

- Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa, sv. XII, obradio mr. Mustafa Jahić, a svezak je objavljen također 2002. godine. Sadrži rukopise iz oblasti prirodnih nauka.

Kad smo kod kataloga, recimo da je u odmakloj fazi rad na XIII i XIV svesku i njihovo objavljivanje i štampanje treba očekivati uskoro.

Objavljivanjem XIII i XIV sveska katalogizacijom će biti obuhvaćene sve oblasti rukopisnih fondova GHB.

Ovakav uspjeh i efikasnost u radu na katalozima i njihovom objavljivanju ne bi bilo lahko postići da nije izuzetno uspješne saradnje Gazi Husrev-begove biblioteke i Al-Furqana, Fondacije za islamsko

kulturno naslijeđe sa sjedistem u Londonu, koju je osnovao gospodin Ahmed Zeki Yamani, bivši ministar za naftu Kraljevine Saudijske Arabije. Napominjemo da je fondacija Al-Furqan suizdavač ovih kataloga zajedno sa Rijasetom IZ-e u Bosni i Hercegovini.

U vrijeme kad su itekako oskudna materijalna sredstva koja Gazi Husrev-begova biblioteka i Rijaset Islamske zajednice mogu izdvojiti za štampanje kataloga, saradnja koju je mr. Mustafa Jahić, direktor GH biblioteke, ostvario sa Al-Furqanom zaslužuje da se posebno spomene.



II

Drugo što želimo istaći također je u vezi sa rukopisnim fondovima GH biblioteke. Naime, radosna je vijest da je najveći dio rukopisa ove institucije mikrofilmovan, a oko 95% mikrofilmovane građe pohranjeno je na čuvanje na raznim lokacijama u Bosni i Hercegovini i u svijetu.

Također je nastavljen rad na skeniranju odabranih rukopisa po najnovijim tehnološkim metodama. Dosada je skenirano oko 1500 kodeksa i pohranjeno u digitalnoj formi.



III

Biblioteka uspješno sarađuje sa srodnim institucijama u zemlji i svijetu, a posebno ističemo uspješnu saradnju sa već spomenutom fondacijom Al-Furqan, zatim sa institutom Jum‘a Majid iz Ujedinjenih Arapskih Emirata te Centrom za proučavanje islamske povijesti, kulture i umjetnosti (IRCICA) iz Istanbula. Napomenimo da je u protekle dvije godine prof. dr. Ekmeleddin Ihsanoûlu, generalni direktor IRCICA-e, dva puta posjetio GH biblioteku i interesirao se za njen rad.



IV

S posebnom radošću u ovoj uredničkoj besjedi napominjemo da su obavljene sve potrebne pripreme za početak gradnje nove zgrade GH biblioteke, a tokom jula 2003. godine položen je i sam kamen-temeljac. Građevinski radovi očekuju se već u ovoj godini.

Ovdje sa zadovoljstvom treba spomenuti da su reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, prof. dr. Mustafa ef. Cerić, i direktor GH biblioteke mr. Mustafa Jahić uložili velike napore u iznalaženju

donacija za izgradnju novog zdanja Biblioteke. Država Qatar je na najvišem nivou prihvatila finansiranje ovog projekta, što treba posebno spomenuti uz sve znake zahvalnosti.



V

Na kraju recimo da ovaj svezak Anala GH biblioteke koncepcijom ne odstupa od utrvene tradicije do koje se došlo u ovom časopisu. Čitatelji će naći zanimljive priloge koji se temelje prije svega na rukopisnim fondovima GH biblioteke.

U ovom broju Anala donosimo i nekoliko poglavlja iz magistarskih radnji odbranjenih na Fakultetu islamskih nauka tokom proteklih nekoliko godina. Ovim gestom, objavljivanjem poglavlja iz magistarskih radova, uredništvo želi čestitati mladim istraživačima i podstaći ih na daljnji rad.





U Sarajevu, augusta 2003. Enes Karić