O imenovanju hafiza Sulejman-ef. Šarca za reisu-l-ulemu u Bosni i Hercegovini

Autor(i)

  • Meho Manjgo

Ključne riječi:

Štatut za autonomnu upravu islamskih vjerskih, vakufskih i mearifskih poslova, izbori u Islamskoj zajednici, reisu-l-ulema, hfz. Sulejman-ef. Šarac

Sažetak

Don ošenjem Štatuta za autonomnu upravu islamskih vjerskih, vakufskih i mea-rifskih poslova 1909. godine okončana je dugogodišnja borba bosanskih muslimana za njihovo samostalno oblikovanje vlastitog vjerskog i prosvjetnog života. Sankci-onisanje Štatuta od strane austrougarskog cara Franje Josipa I značilo je , između ostalog, i organiziranje i realizaciju izbora u svim organima Islamske zajednice.
Imajući u vidu da je Štatut sa sobom donio posebne odredbe i formiranje posebno ustrojenog tijela za imenovanje reisu-l-uleme, Hodžinske izborne kurije, u ovom radu se bavimo pitanjem izbora prvog reisu-l-uleme u Bosni Hercegovini prema utvrđenim odredbama Štatuta. Izbori su u tadašnjoj štampi praćeni s posebnom pažnjom, te smo u radu pokušali elaborirati tekstove i natpise tadašnjih listova, koji su na svojim stra-nicama nerijetko promovisali određene kandidate. Također, činjenica je da Štatutom prvi izabrani reisu-l-ulema, hfz. Sulejman-ef. Šarac1, nije bio predmet dosadašnjih istraživanja, a mišljenja smo da hfz. Šarac svojim obrazovanjem, radom, zaslugama i službama koje je obavljao zavređuje pažnju posebne monografije. U uvodnom dijelu rada kratko smo se osvrnuli na prve reakcije visokih funkcionera Islamske zajedni-ce nakon donošenja Štatuta, gdje se prije svega misli na reakciju tada već gotovo penzionisanog reisu-l-uleme Mehmeda Teufik-ef. Azabagića. U drugom dijelu rada, odnosno njegovoj glavnini, posvećena je pažnja izboru i imenovanju kandidata za reisu-l-ulemu i imenovanju reisu-l-uleme hfz. Šarca od strane austrougarskog cara Franje Josipa I.

##submission.downloads##

Objavljeno

2019-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci