@article{Gadžo-Kasumović_2014, title={Kolektivno i pojedinačno jamstvo, kefalet-defteri i registracije kefaleta u dokumentima u Bosni osmanskog perioda}, volume={21}, url={http://anali-ghb.com/index.php/aghb/article/view/301}, abstractNote={<p>U radu se govori o terminima jamčenje ili garancija na način kako su korišteni u osmanskim registracijama. Potom se govori o vrstama registracija: pojedinačnim i kolektivnim, kao i o proceduri registriranja kefaleta na osmanskim sudovima. Obrađeni su, uz navođenje primjera, opis i upotreba pojedinih termina karakterističnih za pojam jamstva odnosno garancije. Posebna pažnja je posvećena kolektivnim kefalet- defterima ili defterima kolektivnog jamstva kao faktoru čuvanja opće sigurnosti čiji razlozi i način registriranja predstavljaju, prije svega, praksu karakterističnu za kraj šta kao što je Bosanski ejalet.</p> <p>Radi ilustracije kolektivnih kefalet-deftera pored ranije obrađenih deftera Mestvicine kefilleme iz 1257./1841. godine i kršćanske kefilleme iz 1202./1788. godine, dat je pregled i opis i brojnih drugih tradicionalno vođenih kefalet-deftera prije svega, detaljno, iz 1565. godine, potom je ukazano na praksu međusobnog jamčenja begova, baša, aga, imama i na jamčenje tih pretpostavljenih za njihove pratioce, tj. sluge. Također je dat i osvrt na defter-kefilleme janičara baša iz 1181./1768. godine, mješovita kefillema iz sela Osinići, džemat Pazarić, iz 1231.- 32./1816.-17., kolektivni kufela-defter iz 1213./1796.-97. iz mahale Ašik Memijine, Bagdadijine i zimmija iz sela Crnotine, defter jamčenja mahale Nedžzade nastalog povodom neke kavge na Palama godine 1248./1832. i drugi. Pored gore opisanih kefalet-deftera govori se i o drugoj grupi kolektivnih kefalet-deftera koji su bili vezani za esnafske korporacije i za međusobne garancije u pogledu učestvovanja u ekonomskom privređivanju u određenoj sredini<em>. </em>Najstariji poznati primjer te vrste je kolektivni defter iz 1565. godine registriran u sidžilu sarajevskog suda, a odnosio se na područje Sarajbosne. Međutim, vrlo je vjerovatno da je ta praksa registriranja kolektivnih deftera vođena od samog početka osnivanja šerijatskog suda, pa čak i prije formiranja sudske mahkeme, dovođenjem kadije i uspostavljanjem kadijske službe. Daju se informacije i o tome da je u pogledu obavljanja jamčenja, zaštite reda i poretka vladajućeg sistema osmanskim zabitima, a posebno janičarskom agi i njegovom zamjeniku kul-ćehaji od strane Porte bio dodijeljen, bilo kao kul-ćehaji bilo kao bivšem agi kul-ćehaji/<em>kul-ćehaji esbek</em>, visok stupanj odgovornosti i obaveze u smislu procjene općeg stanja, ocjene relacija među raznim grupama. On je na osnovu informacija što su mu dostavljane s Porte provjeravao stanje i inicirao poduzimanje neophodnih mjera u skladu sa naredbama. Praksa klasičnog osmanskog tipa jamčenja iskazana kroz kolektivne kefilleme- deftere bila je zadržana u bosanskom krajištu i do 1841.-1842. godine. To pokazuje poznati Mestvicin kefilleme-defter koji je bio jedna vrsta prelaznog deftera/popisa između tradicionalno vođenih kolektivnih kefalet ili kufela-deftera i prelaska na nove savremeno vođene popise.</p> <p>U okviru modernizacije još uvijek trajućeg osmanskog sistema prve polovine 19. stoljeća evidentno je da se, u skladu s reformskim promjenama, nakon ukidanja jani- čara 1826. godine s visokog nivoa vlasti obraćalo, ne više kul-ćehaji, nego mirlivi kao vrhovnom zapovjedniku novoosnovanih vojnih formacija nazvanih Pobjedonosna muhamedanska vojska/<em>Asakir-i Mansure-i Muhamediyye </em>te vekilu tog mirlive i vekilu mutesellima.</p>}, number={35}, journal={Anali Gazi Husrev-Begove biblioteke}, author={Gadžo-Kasumović, Azra}, year={2014}, month={Dec.}, pages={5–50} }