Husrev-begov vakuf na prelazu iz XVI u XVII stoljeće
Sažetak
U ovom radu se govori o ekonomsko-finansijskom stanju Gazi Husrev-begovog vakufa iz 1604. godine. Ta stanje (prvi bilans) zabilježeno je u detaljnom registru Bosanskog sandžaka iste godine. Autor daje historijski pregled ove ustanove od osnivanja do današnjeg dana.
Husrev-beg, iako rođen u Serezu (Grčka), bio je jugoslovenskog porijekla. Sve njegove monumentalne zgrade su podignute u Sarajevu. Poznati su tri njegove vakufname. Vakufnama za glavne zgrade, džamiju, hanikah, mekteb, imaret i musafirhanu, datira iz 1531. godine. Njome je uvakufio zemljište i drugu imovinu na šest mjesta (Serez, Sarajevo, Tešanj, Jajce, Ostrovica i Požega). Drugom vakufnamom, iz 1537. godine osnovana je Kuršumlijska medresa, a trećom, takođe iz 1537. (novembar) dodijelio je dodatnu imovinu džamiji.
Neke značajne zgrade ovog vakufa podignute su nakon smrti Husrev-bega (1541). Mauzolej Husrev-bega i Murad-bega, javna kupatila, sahatkula, muvekithana, vodena fontana i druge.
Najveći prihodi potiču iz utilitarnih zgrada(zgrada napravljenih za praktičnu upotrebu) u Sarajevu, kao i dohodaka od gotovine, ukupno 188.754 akči godišnje. Sljedili su prihodi sa terena u Tešanjskoj nahiji: 57.453, a nakon toga sa zemlje u Jajačkoj nahiji: 25.338 akči. Na kraju, prihodi u Serezu iznosili su 12.711, a prihodi u Požegi do 10.632 akči. Ukupni prihodi su iznosili 347.455 akči.
Ukupni izdaci iznosili su 68.577 akči. Zgrada koja je najviše trošila je bila javna kuhinja (imaret) za učenike medresa, nastavnika i svih zaposlenih u vakufu. Godišnji trošak kuhinje iznosio je 138.658 akči, što je bilo pola ukupnog prihoda.
