Tragom popisa ostavštine jedne pašinice iz 1727. godine

Autor(i)

Ključne riječi:

Hatidža-hanuma, Šahin-paša, Sejfullah-paša, Hajdar-beg, Šahinpašić, Abdullah-paša, Glasinac, Visoko, Crna Rijeka, Sarajevo

Sažetak

U ovome radu autor, na osnovu popisa i podjele ostavine iza umrle Hatidža- hanume, kćerke Šahin-paše Glasinčanina, i drugih neobjavljenih dokumenata iz 17. i početka 18. stoljeća, rasvjetljava rodbinsko-tazbinske veze nekoliko krupnih historijskih ličnosti iz Bosne, koje su u doba osmanske vlasti zauzimale visoke vojne i državničke položaje, te korigira pojedine krive navode u našoj historijskoj literaturi, ne samo o njihovom porijeklu nego i imenima. U radu se nepobitno dokazuje da njen prvi muž Sejfullah-paša, hercegovački sandžakbeg i bosanski beglerbeg, nije bio porijeklom ni iz Maglaja ni iz Tešnja, nego s Glasinca, niti je njegovo ime bilo Sefer- paša.

Hatidža-hanuma je sestra Hajdar-bega Šahinpašića, temišvarskog defterdara, majka Abdullah-paše, skopskog sandžakbega, i punica Ferhad-bega Ferhatpašića, banjalučkog kapetana i ćehaje njenog prvog muža Sejfullah-paše. Poslije Sejfullah- pašine smrti Hatidža-hanuma preudala se za Ahmed-agu, sina Hasan-baše, iz sela Čekrekčija1 kod Visokog, koji se poslije njene smrti pojavljuje kao njen nasljednik.

##submission.downloads##

Objavljeno

2014-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci