Važnost osmanskih arhiva s aspekta proučavanja Rumelije

Autor(i)

Ključne riječi:

arhiv, Rumelija, defter, dokument, historija

Sažetak

Predsjedništvo Ureda osmanskih arhiva (Osmanlı Arşivi  Daire  Başkanlığı), kao dio strukture Općeg upraviteljstva državnih arhiva vlade Republike Turske (Başbakanlık Devlet Arşivleri Genel Müdürlüğü), zauzima cijenjenu poziciju među svjetskim Kako prema broju dokumenata koje sadrži, tako i prema naučnom i kulturološkom značaju tih dokumenata, to je jedan od najvećih svjetskih arhiva. U njemu se nalaze podaci i dokumenti koji se odnose na historiju blizu četrdeset evropskih i sjevernoafričkih te nekoliko azijskih zemalja koje su imale kontakta s Osmanskim carstvom, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Arhivska građa u Osmanskom arhivu razdvojena je na deftere i pojedinačne dokumente, a oni se opet moraju istraživati prema klasifikaciji deftera i pojedinačnih dokumenata koji su nastali prije i poslije tanzimata. U ovom radu dati su samo podaci o fondovima i katalozima koji se odnose na Rumeliju (Balkan), a nalaze se unutar bogatog materijala Osmanskoga arhiva. Najznačajniji među ovdje prestavljenim fondovima jesu muhimme-defteri, ahkam-defteri, muhimme-kajmekama itd. Među njima, u ovom radu za nas su najinteresantniji Bosanski ahkam-defteri. Ovi defteri sastoje se od 9 knjiga koji obuhvataju odluke u periodu od 1155.-1285. god. po H. / 1742-1867. godine.

Na osnovu pojedinih primjera dokumenata iz Kancelarije za tzv.povlaštene ejalete, među kojima je u jednom vremenskom periodu bila i Bosna i Hercegovina, mogu se podrobnije sagledati i određena zbivanja na našim prostorima u navedenom periodu.

##submission.downloads##

Objavljeno

2010-12-31

Broj časopisa

Rubrika

Članci