Ocjene i prikazi
Tešanj grad biser i grad simbol jednog vremena ovih dana dobio je još jednu publikaciju čiji sadržaj predstavlja značajan pomak u rasvjetljavanju povijesti ovoga grada. Riječ je o knjizi Prilozi za historiju grada Tešnja autora dr. Aladina Husića, višeg naučnog saradnika u Orijentalnom institutu u Sarajevu. Dr. Husić se već duži period kontinuirano i sistemski bavi histo- rijom Tešnja i do sada je objavljenim radovima, učešćem na znanstvenim skupovima i uređivanjem publikacija koje se odnose na historiju Tešnja dao značajan doprinos u proučavanju nastanka i razvoja ovoga grada, posebno u prvim stoljećima osmanske uprave.
Knjiga Prilozi za historiju grada Tešnja predstavlja, zapravo, ranije objavljene radove okupljene na jednom mjestu. Nakon uvodnog dijela u kojem autor iznosi genezu nastanka ove knjige i svakog rada pojedinačno, nalazi se rad O imamskoj službi u tvrđavama Bosanskog sandžaka u 15. i prvoj polovini 16. vijeka. (str. 12-50).
Centralno mjesto knjige zauzimaju dvije studije: Tešanj u 16. stoljeću : Od puste varoši do značajne kasabe (str 51-73) i Tešanjski vakufi : S poseb- nim osvrtom na novčane vakufe (str. 74-108). Oba rada predstavljaju izvorne naučne radove utemeljene na primarnim historijskim izvorima; vakufna- mama, sidžilima i popisnim defterima. Činjenica da su ovi radovi ranije publikovani u časopisima ne umanjuje njihovu aktualnost i značaj u daljem pručavanju historije bosanskohercegovačkih gradova.
Rad na pripremi za štampu Sidžila tešanjskog kadiluka u svojstvu uredni- ka izdanja, bez mogućnosti uvida u original koji je uništen u paljevini Orijen- talnog instituta, još je jedna potvrda u kojoj mjeri dr. Aladin Husić kompeten- tno i na stručnom nivou vlada primarnim izvorima osmanske provenijencije, što će se potvrditi i kasnije u njegovom angažmanu na uređivanju i izdavanju sidžila drugih gradova iz Bosne i Hercegovine. Ovdje je objavljen prikaz Sid- žila tešanjskog kadiluka koji je prevela i obradila Hatidža Čar-Drnda, a izdao Orijentalni institut u Sarajevu.
Doprinos Adema Handžića bosanskohercegovačkoj osmanistici i histo- riografiji, predstavlja izlaganje koje je autor prezentirao na naučnom skupu o Ademu Handžiću održanom 15. i 16. decembra 2006. godine u Tešnju. I u ovom radu autor temeljito, argumentovano i sistematično govori o bosansko- hercegovačkoj historiografiji i osmanistici svrstavajući dr. Adema Handžića u najelitnije društvo naših historičara i osmanista.
Na kraju knjige, a prije osnovnih informacija o autoru, nalazi se Pogovor
u kojem dugogodišnja direktorica Orijentalnog instituta dr. Behija Zlatar, i
ANALI GHB 2017; 46 (38)
351
Ocjene i prikazi
sama historičar i osmanista, govori o osnovnim značajkama svakog od rado- va pojedinačno, ujedno valorizujući dosadašnji znanstveni rad dr. Aladina Husića na polju proučavanja historije Bosne i Hercegovine pod osmanskom upravom.
O. Lavić
352 ANALI GHB 2017; 46 (38)