H a l i m a K o r k u t

D O P R I N O S O S M A N A A . S O K O L O V I Ć A Z D R A V S T V E N O J I S T O R I J I S A R A J E V A

Povodom obrade n ajbogatijeg ličnog arhiva (arhiva Osmana A. Sokolovića) ko ja je upravo u toku u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, sa željom da se sjetim o n jegovog doprinosa is to riji zdravstvene kul­ ture i liječen ja u Sarajevu u turskom periodu, pokušat ćem o u kraćem osvrtu prikazati n jegov rad na ovom području.

Osman A. Sokolović (1882 — 1972) im ao je širok opesg inte resovanja i u toku svog dugog života bavio se nizom problem a iz oblasti kulturne istorije, neumorno skupljao literaturu i obrađivao dokumente iz turskog perioda te tako doprinio osvjetljavan ju mnogih pitanja koja se tiču isto rije Bosne i Hercegovine. Rad Osmana A. So­ kolovića kao kulturnog i naučnog radnika v rlo je lijep o prikazao A li­ ja B ejtić,1 pa se nećemo zadržavati na nizu drugih područja u ko­ jim a je on dao značajan doprinos.

V rijed n o je ipak spomenuti da je godinama skupljao kn jige, te tako sakupio izuzetno bogatu i raznovrsnu biblioteku, k o ja je kao cjelina dio Gazi H usrev-begove biblioteke, a arhiv dokumenata, k o ji smo prethodno spomenuli, sadrži m noge vrijedn e i rijetk e dokumen­ te. Pored ostalog, otk rio je i ran ije nepoznatog pjesnika Aga-dedea te obradio n jegov rad. Sastavio je opsežnu b ib lio grafiju štampanih djela Muslimana Bosne i H ercegovine u periodu od 1878. d o 1948., koja je važan izvo r za b ib liotečk i rad. Kao socijalni radnik istakao se aktivnošću u zanatlijsko-radničkom udruženju »H u r ije t«, gdje je vodio zanatsku sekciju, č iji je cillj bio da se siromašna d jeca i siro­ čad osposobe za produktivna zanimanja.

Područje k o je je predm et ovog rada, tj. njegov rad na isto riji zdravstva i zdravstvene kulture im a značaj prvenstveno zbog toga što se relativno m ali b roj lju d i bavio ovim problem om . Pored toga, mnogi od njih nisu b ili u situaciji da dovoljno upoznaju zdravstve­ nu tradiciju naših krajeva ili nisu živjeli kada je ta tradicija bila još očuvana. Poznajući lično neke od posljednjih attara (apotekara) sta­ rog Sarajeva, Osman A. Sokolović je bio u prilici da u direktnom razgovoru sazna neke podatke i dođe u kontakt sa izvornim inform a­ cijama. Sumarno bi se m oglo reći da je on uspješno sjedinio svoje poznavanje tradicije i ljubav prem a n joj sa savremenim n a u č n i m p r i ­

1 Alija Bejtić, Osman Asaf Sokolović i njegov prinos društvu i kul­ turi Bosne i Hercegovine, Biblioteka Pokopnog društva »Bakije« u Sara­ jevu, Sarajevo, 1972.

stupom te da mu je osnovni cilj bio da pokaže kontinuitet razvoja zdravstvene kulture i liječenja u našim krajevim a p rije prodora m o­ d em e medicine. U ovom radu biće prikazana njegova dva kraća ra­ da,2 te m alo poznato djelo koje je sastavio sa Smail Hakki Čauševićem3 (1895 — 1967.).

U oba navedena rada Osman A. S ok olović daje n ajprije niz po­ dataka iz kulturne istorije k o ji se tiču opštih higijenskih prilika i navika stanovnika starog Sarajeva te n jih o vog stava prema lijek o vi­ m a i liječenju. N a taj način on povlači paralelu sa savremenim hi­ gijenskim stavovima i dočarava atm osferu u k o jo j se razvijala ta­ dašnja tradicionalna medicina. N izom konkretnih prim jera dokazuje da je medicinsko znanje bilo cijenjeno, a sredina otvorena prema kulturnim uticajim a i sa Istoka (odakle su dolazile stare arapske m e­ dicinske kn jige) i sa Zapada (odakle su J evreji i fran jevci donosili

»jevrejsk e, latinske i italijanske m edicinske k n jige«).

U radu Orijentalne medicinske knjige posvetio je posebnu paž­ nju turcizm im a k o ji se odnose na m edicinu razvrstavši ih po grupa­ m a (nazivi lijekova, bolesti itd.), te tim e ilustrirao uticaj orijentalne m edicine na tadašnja shvatanja o liječenju . Srž rada čini detaljan opis četrdeset rukopisa (uz još pet nerazvrstanih svezaka) i petnaest štampanih knjiga k oje je imao u svojoj biblioteci. Radi se uglavnom o propisima značajnih medicinskih d je la starijih autora, ali se spomi­ n je i nekoliko knjiga k o je su očuvane fragm entarno, pa im se tačan naziv i autor nisu m ogli odrediti. N ajzn ačajn ije štampano djelo ne­ sum njivo je Ibn S in a o v Kamin u četiri kn jige, štampan na arapskom u Rim u 1593., čaja je bibliografska vrijed n o st jo š akc entuirana isto­ rijsk om vrijednošću nalaza takve k n jige u našim krajevim a (sada se nalazi u 'biblioteci H eg i j e nskog zavoda u Sarajevu). Pored m edicin­ skih knjiga spominju se i medžmue (bilježn ice), u kojim a je zna­ čajan prostor bio posvećen receptim a i uputstvima o liječenju bo­ lesti. Takođe su nabrojana tri rječnika naziva ljek ovitog bilja, a treba spomenuti da i drugi rukopisi sadrže priručne tumače arap­ skih i turskih naziva trava.

Rukopis Mualedžetun-nafia predstavlja poseban doprinos ovoj vrs ti m edicinske literature, pošto se radi o djelu koje je sa S. H. Čauševićem sastavio skupljajući recepte k o je je nalazio na margina­ m a i praznim listovim a knjiga k o je su mu dolazile do ruku, a same nisu im ale veze s medicinom. Tako je nastao specifičan zbornik rece pata raznih nepoznatih autora, k o ji kao cjelina predstavlja originalan doprinos zdravstvenoj kulturi. Međutim, spomenuti rukopis n ije još pristupačan naučnoj javnosti.

U prilazima sanitetu starog S a ra jeva .. ., radu k o ji je rađen na osnovu detaljnog pregleda sidžila sarajevskog šerijatskog suda, nakon

2 a) Osman A. Sokolović, Orijentalne medicinske knjige moje knjiž­ nice, Sarajevo, 1945;

b) Osman A Sokolović, Prilozi sanitetu starog Sarajeva prema regis­

trima sarajevskog šeriatskog suda iz X V III i X IX stoljeća i orijentalnim knjigama. (Građa za povijest zdravstvene kulture u Bosni i Hercegovini),

Sarajevo, 1961. godine.

3 Mualedžetun-nafia, djelo nije pronađeno.

prikaza higijenskih i kulturnih prilik a u starom Sarajevu ( o čemu je već bilo riječ i), d etaljn ije se obrađuje djelatn ost dom aćih prepisiva ča, kao i m ed icinske knjige ( »tib b o v i«) , k o ji se spom inju u sidžilim a iz osamnaestog i devetnaestog stoljeća. Potom obrađuje podatke o medžmuama ik o ji su irelevantni za liječenje, te neke p rim jere sakjova ('pism ovnika') k o ji se odnose na zdravstvenu djelatnost. G ovoreći o ljek arim a (hećimi), ranarim a (džerraki), očnim ljek arim a (kjehhali) te brijačim a (berberi), razgraničava m jesto i ulogu ovih profesija u liječen ju , navodeći niz kon kretn ih p rim jera o n jih o vo j djelatnosti. Zan im ljivo je spom injanje esnafa džerraha, te detaljan opis d je la t­ nosti berbera u liječenju raznih bolesti. Značajnu pažnju posvećuje attarima, k o ji su imali esnaf još od šesnaestog vijeka, a djelatnost im j e zam rla tek p ojavom modernih apoteka u vrije m e Austrougar­ ske okupacije. Ovom djelatnošću bavili su se i Jevreji, a korišteni su m nogi domaći i strani preparati, od kojih autor navodi neke sa či­ jim se nazivima susreo u pregledanim sidžilima, a također uključuje i sredstva za ličnu higijenu i kozmetiku te p rib or za kupanje. Tako­ đer daje opis jednog starinskog kirurškog pribora nađenog u Sara­ jevu, k o ji predstavlja m aterijalni ostatak djelatnosti džerraha, te na­ vodi podatke o nalazima naočara u starom Sarajevu. Posebno obra­ đuje imbik (destilator), k o ji je, po njegovom navodu, u vrijem e kada je pisao rad još bio sačuvan u nekoliko kuća u Sarajevu, a čini se da su ga pojedin ci još koristili za pravljen je destilata pojedin ih trava (porodica Strik u Sarajevu).

Prilikom posjete grupe istoričara medicine Gazi Husrev-begovoj b ib lio te c i, 1938. godine, Osman A. Sokolović je u razgovoru upozorio prof. Tricot Royera na tekst k o ji se odnosi na šerijatsko-pravno pita­ nje o carskom rezu. N a osnovu navedene fetve (koju je tom prilikom pokazao), dozvoljeno je nakon sm rti m ajke izvaditi nerođeno živo dijete rezom sa lijeve strane.

Kako se može vidjeti, sakupivši veliki broj m edicinskih knjiga i obradivši ih, Osman A. Sokolović je doprinio bo ljem upoznavanju shvatanja i znanja o m edicini u starom Sarajevu, a analizom poda­ taka iz sidžila pokazao je kakav je značaj i m jesto im alo liječen je u životu Sarajlija. Tim e se om ogućuje sagledavanje razvoja liječenja u našim krajevim a, što je značajan doprinos kulturnoj isto riji naših krajeva pod turskom vlašću i istoriji medicine uopće.

Kada se pronađe i obradi djelo »Mualedžetun — nafia« tek će se moći pravilno ocijen iti puni doprinos Osmana A. Sokolovića zdrav­ stvenoj istoriji i kulturi Sarajeva.

S U M M A R Y

A CONTRIBUTION OF OSMAN ASAF SOKOLOVIĆ TO TH E H ISTO RY OF H EALTH EDUCATION IN SARAJEVO

The author o f this article presents a contribution o f Osman A. Sokolović to the history o f health education in Sarajevo during the period o f Turkish rule. In tw o presented works Osman A. Sokolović

made a survey o f circumstances that had influence on the hygienic and health culture o f the old Sarajevo.

The work, »Oriental Medical Books o f M y Library«. deals in detail w ith about 40 manuscripts and 15 printed books among which the most significant is the Qanun by Ibn Sina.

His second w ork »Contributions to the Sanitation o f the Old Sarajevo« treats the Services o f healers, physicians, herbalists, berbers as w ell as the transcription o f books and the documents concerning health care that are based on the Sidžil documents from the X V I I I and X IX th centuries.

O f special importance is his yet undescribed w ork »Mualdžatun nafia« which he com piled w ith Smail H akki Čaušević. It is a collection o f prescriptions taken from the margins o f medical books.