Prema A. L. T ibaw ju svaki prevod Kur'ana proglašava svoju vlastitu nedovoljnost 1; naime, u Kur'anu se često tvrdi d aje Kur'an objavljen „na arapskom jeziku" ( ﺲ ﺒﻣ ﻲﺑﺮﻋ ن ﺎﺴ ﻠﺑ) te da, prema tome, prevedeni Kur'an nije Kur'an već prevodiočevo djelo, rezultat njegove imaginacije, vjerskih,
filozofskih, ideoloških, te d r ugih „konstanti" prevodiočeva svjetonazora.
Amin Huli ovakvo mišljenje radikalizira: tvrdi daje Kur'an nužno potrebno proučavati u njegovom „arapskom ruhu" 2 ( ﻲ ﺑﻮ ﻌ ﻟا ﻪ ﺑﻮ ﺛ ﻲ ﻧ) koje je neod- vojivo od Objave. Slična mišljenja iznosi i Rašid Rida uAl-Manaru;3
premda je sam Muhammad Abduhu imao drugačije nazore o Kur'anu od
Amina Hulija , napose o metodu tumačenja (Abduhu je inaugurator sinhro- nije, Huli hoće da restaurira VII vijek i o ž iv i i(u) našem vremenu ono što je Kur'an značio u tom davnom dobu), čini se da su glede prevođenja Kur'ana njihova mišljenja jednaka.
Za razliku od tzv. Al-Manarškole koja je čak svaki prevod Kur'ana pro- glašavala za podrivanje islama, 4kasniji egipatski komentatori Kur'ana kao
1) Usp. A.L. Tibawi, Is The Qur'an translatable, "Arabic and islamic themes", London, 1974.,
2) Amin Al-H.11, Manahig at-Tagdid , Kairo, 1961., str. 310.
3) U prvom svesku Al-M andra (Kairo, 1346. po Hidžri str. 30. i 31) autor govori o „pojavi šovinizma u modemom dobu kojeg islam zabranjuje. On slabi ne samo vjeru već i arapski jezik. Štaviše, došlo se do toga da su uslijedili i pozivi na prevođenje Kur'ana gdje se „smatra da je islam vjera koja nema jezika“. Kako se vidi iz ovog fragmenta Rida aludira na turski nacionalizam početkom XX vijeka gdje se težilo prevesti i ezan na turski jezik...ﺔﻴﺴﻨﺠﻟا ﺔﻴﺒﺼﻋ مﻼﺳﻻا ﻲ ﻧ ﺖ ﺛﺪﺣ ﻢﺛ
ﺔﻴﺑﺮﻌﻟا ﺔﻐﻠﻟا ﻒ ﻌﻀ ﺑ ﻦﺴﻌﻠﺴﻤﻟا ﻲ ﻧ ﻦ ﻳﺪﻟاو ﻢﻠﻌﻟا ﻒﻌﺿ نا ﺪﻌﺑ ﺎﻬﻌﻨﻣ ﻲ ﻧ دﺪﺷو مﻼﺳﻻا ﺎﻬﻣﺮﺣ ﻲ ﺘﻟا ﺔﻴﻠﻫﺎﺠﻟا ﻦﻋ ﺀﺎﻨﻐﺘﺳﻻاو ﻢﻬﺘﻐﻠﺑ ن آﺮﺘﻟا ﺎﻌ ﺟ ﺮ ﺗ ﻰ ﻟا ﻢﻬﻣﻮﺗ نﻮﻋﺪﻳ ةﺮﻴﺧﻻا ﻦﻴﻨﺴﻟا ٠ﺬﻫ ﻲ ﻧ ﻢﺟﺎﻋﻻا ﺾﻌﺑ مﺎﺗ ﻰ ﺘﺣ ﻢﻬ ﻴﻧ ﻰﻟا ﻪ ﻣﻮ ﺗ ﻲ ﻌﻠﺴ ﻣ ﺎﻋﺪﻧ ﺄﻴ ﺑ ﺮ ﻌ ﻟا ﺾ ﻔﺑ ﻲ ﻧ ﺀﻻﺆﻫ ﺪﻌﺑ ﺐﻠﻏو ﺎ ﻔ ﻟ ﻪﻟ ﺲ ﻴﻟ ﻦﻳد مﻼﺳﻻا نا ﺎﻌﻋاز ﻲ ﺑﺮ ﻌﻟا ن آﺮﻘﻟا مﺪﻠﺳﻻا ﺎﻐ ﻠﺑ ﺔﻴﻣﻼﺳﻻا ﺮﺗﺎﻌﺸ ﻟا ٠ﺬﻫ ﺎ ﻣ ﺎﺗ ا ﻰﻠﻋ ﻞ ﻌ ﻌ ﻟﺎﺑ ن ﻮﻌﻠﺴ ﻟا ﻊﻌﺟا ﺪﺗو ﻢﻬﺘﻐﻠﺑ ﺎﺒﻄﺨﻟاو ةﻼﺼﻟاو نﺎﻧﻻا
م ﻮ ﻴﻟاﻰ ﻟ،ﺔ ﻴﺑﺮ ﻌ ﻟا
4) Kao što se vidi i iz bilješke 3. Al-Manar je doprinio mnogo raspravi 0 prevođenju Kur'ana. Na str. 31. p rvog sveska Rida govori da se Kur'an može valjano proučavati i pomoću njega uputiti samo posredstvom razumijevanja čistog arapskog jezika. Kur'an se ne može shvatiti ako se ne razumije
čisti arapski jezik...
Sto je Al-Marâgî5 i Šaltut6bili su pomirljivijega stava. Prvi je čak tvrdio
daje prevod Kur'anajoš nekako s Božjim nadahnućem, a drug ije mišljenja da muslimani Nearapi mogu obavljati bogoštovlje u prevodu Kur'ana na maternjem jeziku, štaviše obavezni su da to čine.7
Ovakvih ili drugačijih mišljenja mogli bismo navoditi jo š, ali ćemo se zadovoljiti samo ovim navedenim zbog njihove paradigmatičnosti za svu teoriju prevođenja. Jer, komentatori (mufassiru n) su najčešće bili ili za ili protiv prevođenja Kur'ana.8 Dakako, postoji i m odus vivendi u tzv.
„komentar-prevodu". Ali, 0 takvoj vrsti recepcije Kur'ana pisaćemo dru-
gom prilikom.9
Nema sumnje da je dobro u jednom jeziku imati više prevoda Kur'ana. To je, s druge strane, i nužno. Jer, ne postoji savršen (završen) prevod Kur'ana, budući da se to štivo „otima“ i „ne da" podvesti pod konvencije (teološke, filozofske, naučne). Kad god Kur'an prevodimo (i u životu pro- vodimo) uvijek se pojavljuje ostatak neprevedenog i neprovedenog. Kur'ansko štivo je poput nebeskog svoda, nikad ga jednim pogledom ne možemo obuhvatiti.10 Manjakvo je i ono promatranje s više pogleda: naime, isuviše je mnogo treptaja koji nam remete kontinuitet gledanja i čuđenja pred prizorom prostranstva čije se dubine nikada ne dadu do dna prozrijeti.
. رﺎﻛذأو ﻪ ﺗﺎﻳآ ﻦﻣ ﺎﻨﺗﻼﺻ ﻲ ﻧ ﻪ ﻟﻮ ﺘﻧ ﺎﻣ ﻢ ﻠﻌ ﻧ ناو ي ﺪﺘﻬﻧو ﺮ ﻜ ﻨﺘ ﻧو ﻪﺑ ﻮ ﺒﺘﻌ ﻧو ن أﺮ ﺘﻟا ﺮ ﺑ ﺪ ﺘ ﻧ نا ﻰ ﻟﺎﻌ ﺗ ﻪﻠﻟا ﺎﻧﺮﻣا ﻢ ﺘﻳ ﻻ ﺎﻣو ﻰ ﺤ ﺼ ﻔ ﻟا ﺔ ﻴﺑﺮ ﻌ ﻟا ﻢ ﻬ ﻠﺑ ﻻا ن ﻮﻜﻳ ﻻ ﺎﻬﺑ ﻞ ﻤ ﻌﻟاو ﺎﻬﻟ ل ﺎﺜﺘ ﻣ ﻻ او ة ﺮ ﻴ ﺜ ﻛ ت ﺎﻳأ ﻲ ﻧ ﻞﻧﺎﺴﻤﻟا ٠ﺬﻫ ﺪﻛاو ﻻر ﻪﻤﻬﻔﺑ ﻻا ﻢﻬﻴﻠﻋ اﺬﻫ ﻲ ﻧ ﻪﺘﺠ ﺣ م ﻮ ﺘﺗ ﻻو ﺮ ﺸ ﺒﻠﻟ اﺰ ﺠ ﻌﻣ ن أﻮ ﺘﻟا ﻰ ﻟﺎﻌ ﺗ ﻪﻠﻟا ﻞﻌﺟ و . ﺐ ﺟ او ﻮ ﻬ ﻧ ﻪﺑ ﻻا ﺐ ﺟ اﻮ ﻟا ﺖﺒﻤﻠﺴﻤﻟا ﻊ ﻴﻌ ﺟ ﺎﻬ ﻴﻟاﻮ ﻋ ﺪﻧ مﻼﺳﻻا ﻦﻳد ت ﺎﻳروﺮﺿ ﻦﻣ ﺔ ﻴﺑﺮ ﻌ ﻟا ﻪ ﺘ ﻓ ﺮ ﻌ ﻤ ﻟ ٠ﻰ ﺤ ﺼ ﻔﻟا ﺔ ﻴﺑﺮ ﻌﻟا ﻢﻬﻔﺑ ﻻا ﻪﻤﻬﻧ ﻦﻜﻤﻳ
ن أ ﺮ ﺘ ﻟ ا ﻰ ﻟ ﺎ ﻤ ﻫ ذ ا ﺀ ﺪ ﺑ
5) R. Parci i J.D. Pearson, Translaiion o f The K u ra n , „The Encyclopaedia of islam", ٧ . Eeid- en. 1981.. p. 429.
6) foid., p. 429.
7) Ibid., p. 429.
8) Zamahšari je npr. za prevođenje Kur'ana. u Al-Kaššaf u (n, Bejrut, bez god. izd.١str. 293) on kaže da je Objava (Kur'an) mogla biti poslana kako na svim jezicima tako i na jednom od njih. Međutim, nije bilo potrebe da se objava šalje na svim jezicima budući da to prevod može nadomjes- titi...(نﻻ ﺔ ﻨﺴ ﻟﻻ ا ﻊ ﻴ ﻤ ﺠ ﺑ ﻪﻟوﺰﻧ ﻰ ﻟا ﺔ ﺟ ﺎﺣ ﻼ ﻧ ﺎﻬ ﻨﻣ ﺪ ﺣ اﻮ ﺑ وا ﺔﻨﺴ ﻟﻻ ا ﻊ ﻴ ﻤ ﺠ ﺑ ل ﺰ ﻨﻳ نا ﺎﻣ ا ﻮ ﻠﺨ ﻳ ﻻ (ﺖ ﻠﺗ
ل ﻮﺳ ﺮﻟا م ﯮ ن ﺎﺴ ﻟ 'ﺔﻨﺴﻟﻻا ﻰ ﻟوا ن ﺎﻜﻧ ﺪﺣ ار ن ﺎﺴ ﻠﺑ ل ﺰ ﻨﻳ نا ﻰ ﺘ ﺒ ﻧ ﻞ ﻳ ﻮ ﻄ ﺘﻟا ﻲ ﻔﻜﺗو ﻚ ﻟذ ﻦﻋ ب ﻮ ﻨﺗ ﺔ ﻤ ﺟ ﺮ ﺘﻟا
ﻪ ﻴﻟا ب ﺮ ﻧا ﻢﻬﻧﻻ ...
9) Dvojica savremenih mufassira, Sabunî i Šarqâwî govore i o takvoj vrsti tumačenja Kur'ana koje može nadomjestiti prevod. Međutim, Muhammad Mustafa Aš-Šatir (U djelu Al-Qawl A s-S a d id fi H ukmi targamati l-Qur'âni l-Magid, Kairo, 1936., str. 178) smatra da je zabranjeno (haram!) pre voditi Kur'an. Evo Sta kaže:
ﻦﻳﺪﻬﺘﺠﻤﻟا ﻦ ﻳﺪﻟا ﺄﻤ ﻧاو .ﺎﻬ ﺘﻔﻟا ع ﺎﻤﺟ ﺎﺑ ماﻮﺣ ىﺮﺧﻷا ت ﺎﻔ ﻠﻟا ﻰ ﻟا ﻢﻳﺮﻜﻟا ن أﺮ ﺘﻟا ﺔﻌﺟ ﺮﺗ نا - ﻻوا ﻦﻳﺪﻬﺘﺠﻤﻟا ﻦ ﻳﺪ ﻟا ﺎﻤ ﻧاو ﺀﺎﻬﺘﻔﻟا ع ﺎﻤﺟ ﺎﺑ ماﻮﺣ ﺔ ﻴﺑﺮ ﻌﻟا ﺔﻐﻠﻟا ﻮ ﻴﻐ ﺑ ن أﺮ ﺘﻟا ةﺀاﺮﺗ نا —ﺎﻴﻧﺎﺛ
ﻦﻳﺪﻬﺘﺠﻤﻟا ﻦ ﻳﺪ ﻟا ﺎﻤ ﻧاو .ﺎﻬﻘﻔﻟا ع ﺎﻤﺟ ﺎﺑ ماﻮﺣ ﺔ ﻴﺑﺮ ﻌ ﻟا ﺔﻐﻠﻟا ﺮﻴﻏ ىﺮﺧا ﺎﻐ ﻠ ﺑ ﻒ ﺣ ﺎﺼ ﻟا ﺔ ﺑﺎﺘﻛ نإ —ﺎﺜﻟﺎﺛ
10) O podudarnosti Kur'ana i svijeta usp. s. II. Nasr, The Qur'ân - the Word o fGod, the Source o fknowledge and action, ,I deals and realities of islam", London, 1979.
Besim Korkut 11 je upravo primjer prevodioca koji je to znao. Pred brojnim alternativama koje su se pred njim ukazivale (da Kur'an prevodi iz svoga vremena, ili da ga prevodi uz pomoć tefsira iz različitog doba (dijahronijski), ili da se preda spoznajama o Kur'anu iz najrazličitijih filo zofskih, naučnih, dogmatskih, itd. polja XX vijeka (sinhronijski metod), ili da pribjegne samo svom dobrom poznavanju arapskog jezika te da podari razumljiv ali nedovoljno „dogmatski" usmjeren prevod.., dakle, pred svim tim i drugim nespomenutim alternativama Besim Korkut se odlučio za ko mentar Kur'ana Az-Zamahšarija (umro 1144) _A l-K aššaf i uglavnom u prevodu koristio interpretacijska riješenja ovog Perzijanca. Nama ovdje, prema tome, predstoji da dokažemo sljedeće teze:
- da je Besim Korkut glavninu tamnih mjesta u Kur'anu preveo u suglasju sa Zamahšarijevim komentarima,
- d aje većina interpolacija ili ekstrapolacija u prevodu rezultat Za-
mahšarijevog uticaja na Korkuta.
- da su, uglavnom, sva interpunkcijska rješenja i determinante kućanskog teksta preuzete od Zamahšarija,
- da su dogmatske karakteristike Korkutova prevoda Kur'ana vrlo bliske Zamahšarijevim mu'tazilitskim na zorima,
- da su gotovo sve napomene, komentatorske bilješke i objašnjenja preuzeti iz Al-Kaššafa.
n i
Prije nego li ove teze pokušamo dokazati recimo i to da je Besim Kor kut imao u vidu „nedostatke" naših prethodnih štampanih prevoda Kur'ana kad se odlučio za svoje vlastite doprinose na ovom području. U jednom kraćem članku, objavljenom u „Glasniku VIS-a“, Besim Korkut žestoko kritikuje Čauševićev i Pandžin prevod Kur'ana koji se pojavio u izdanju za grebačke „Stvarnosti".12 Premda je zagrebački izdavač angažirao hafiza Omera Mušića i književnika Aliju Nametka, u prevodu je, po mišljenju
11) Besim Korkut (Travnik 1904. - Sarajevo 1975) jc značajno ime naše arabistike i orijentalis tike. Osnovno obrazovanje stekao je u Travniku, a srednje u Sarajevu. Godine 1931. diplomirao je
na al-Azharu u Kairu s odličnijm uspjehom. Prema mnogim ocjenama, bio je izvanredan poznavalac
klasičnog arapskog jezika i mnogih islamskih disciplina. Napisao je Istoriju islama, zatim Gramati ku arapskog jezika, a u tri knjige obradio je Arapske dokumente u Državnom arhivu u Dubrovniku. Preveo je izbor priča iz Hiljadu i jedne noći, Kelilu i Dimnu i mnoge druge kraće eseje i članke s arapskog jezika. Glavni plod njegovog prevodilačkog rada je Prevod Kur'ana (prvi put štampan u iz danju Orijentalnog instituta u Sarajevu 1977). Islamska zajednica je Korkutov prevod štampala, uz neke izmjene! više puta.
12) Besim Korkut, Kur'an Časni, „Glasnik VIS-a“, XXXII, 1 0 -1 2 , Sarajevo 1969, str. 487.
Korkuta, ostalo mnogo „nejasnih mjesta". Korkut, također, oštro polemizi ra sa nepotpisanim autorom predgovora ovog izdanja:
,,U predgovoru se kaže: „Odlučivši se za tiskanje novog izdanja, izdavač je ocijenio da je kraj postojećeg dobrog prijevoda M. Pandže i Dž. Čauševića zaista nepotrebno pripremati sasvim nov prijevod". Naprotiv, upravo se sada nameće potreba izda vanja sasvim novog i tačnog prevoda Kur'ana baš zato što je Pandžin i Čauševićev prevod Kur’ana i neautentičan i nepouz dan. Brigu o izdavanju tačnog prevoda Kur'ana trebalo bi da preuzme Vrhovno islamsko stajrešinstvo u SFRJ".13
Iz ovih redaka da se zaključiti d aje Korkut već 1969. godine uveliko ra dio na svom prevodu Kur'ana. Postoje o tome i brojna svjedočanstva. Osim toga, obavljao je i konsultacije u Vrhovnom islamskom starješinstvu u vezi sa izdavanjem ovog djela.14 Kad Korkut spominje riječi neauten tičan i nepouzdan, a koje rezervira za Pandžin i Čauševićev prevod Kur'ana, onda te riječi treba vjerovatno shvatiti kao promicanje svoga vlas titog prevoda koji će biti „pouzdan" i „autentičan". Također, postoje mnog obrojne indicije da se Korkut zalagao za to da njegov prevod štampa Vrhovno islamsko starješinstvo koje bi mu dalo „službene prerogative i atribute".15 Ipak, do toga nije došlo, a VIS nikada nije bio ni izdavač Kor- kutovog prevoda Kur'ana.
Po svom izlasku u izdanju Orijentalnog instituta 1977. godine, Korku- tov prevod Kur'ana je dobio niz pohvala. Tako Daniel Bučan tvrdi da, za razliku od Korkutova prevoda, Čauševićev prevod ističe „poglavito vjersku dimenziju Kur'ana", a zapostavlja „druge njegove dimenzije".16 Prema Bučanu, Korkutov prevod je bolji „zahvaljujući tečnosti i cjelovitosti pre nošenja iz arapskog u hrvatskosrpski (odnosno srpskohrvatski jezik)", a sam prevodilac time je „učinio Kur'an čitkijim i za čitatelja kojemu interes nije samo religiozne naravi".17 Pohvale Korkutovom prevodu uputili su u svojim tekstovima prigodne naravi i književnik Ibrahim Kajan,18 orijenta lista Sulejman Grozdanić,19 novinar Radovan P o p o v i ć ,a u štampi Is-
1 3 ) Ibic., str. 487.
14) Profesor Kasim Hadžić pričao m ije o tome ijedan je od živih svjedoka Korkutovim nasto janjima da VIS štampa njegov prevod
15) Riječi Besima Korkuta „Brigu o izdavanju tačnog prevoda Kur'ana trebalo bi da preuzme Vrhovno islamsko starješinstvo u SFRJ“ o tome dovoljno govore.
16) Vidi tekst Daniela Bučana, Novi stari Kuran, „Start“ br. 4, Zagreb, 1977. god.
17) Ibidem..
18) Vidi ,,Oko“ , VI, br. 159, Zagreb, 1978.
19) Vidi ,,Odjek“, br. XXVHI/21, Sarajevo, 1975. (Ovdje Grozdanić obavještava čitaoce o po duhvatu Orijentalnog instituta da štampa Korkutov prevod Kur'ana).
20) Vidi ,,NIN“ br. 1409, od 8. januara 1978. godine.
lslamske zajednice 0 ovom djelu pisali su mnogi autori.
Za Korkutov prevod Kur'ana vrijedi u potpunosti mišljenje Alessandra Bausanija koji tvrdi da mi „dobro znamo šta Kur'an znači" ili pak „št a je značio za islamski svijet" a svaka novina u tumačenju ili prevođenju može se naći samo u drugačijem pristupu Kur'anu.22
Besim Korkut upravo ima izrazito nov pristup u prevođenju Kur'ana barem kad je posrijedi naša prevodilačka tradicija ove Knjige. Njegova rečenica je jasna, „naša", bez zagrada za pomoćni glagol (što je slučaj s Pandžinim i Ćauševićevim prevodom). Također, Korkut postiže mjesti- mično, u prevodima kratkih sura, izuzetan, poetski dobro zasnovan i tečan stil. Težio je, moglo bi se reći, da neke značenjske razine K utina prenese u jedan „srpskohrvatski općenito shvatljiv i čitljiv jezik". Nastojao je da mu da k u l t urološki neutralnu „nijansu" (te je zanemarivao islamsku tradiciju upotrebe nekih arabizama i turcizama u Bosni i Hercegovini, Sandžaku, Crnoj Gori i drugdje). Zato Korkut ne prevodi kur'ansku riječ salat (ةﻼﺻ)
przijskom riječju namaz,već pribjegava m olitva- rješenju, Stoje pomalo sporno glede k u l t uroloških karakteristika bogoštovnog jezika muslimana
naših krajeva. Osim toga, Korkut prevodi kur'ansku riječ zakat riječju
lostinja, št o je neprimjerena redukcija s obzirom na odomaćenu i široko poznatu riječ ة ﺀ ئ .
s druge strane, Korkut nije konzistentanjer ostavlja imeAllah nepreve-
deno , a trebalo g a je prevoditi ako je prevodio riječi zekat, salat, i sl, tim
prije budući d a je naš ekvivalent „Bog" u upotrebi kod muslimana naših krajeva gotovo ravnopravno kao i imenica Allah.23 Ovaj prevodilac je, isto tako, imao na raspolaganju mnogo jezičkog blaga bosansko-hercegovačkih muslimana, a koje uopće nije koristio. Sintagme ة ﻼ ﻤ ﻟ ا ﻢ ﺗ أ
i ة ﻼ ﺼ ﻟ ا ا ﻮ ﻌ ﻴ ﻧ ا klanjajte namaz!prevodio je sklopom, „srp uopće razumljivom", - obavljaj(te) molitvu!Nije prihvatio vrl klanjati, koju muslimani ovdje koriste bez povratne zamjenicese i daju joj
čistu terminus technikusnamjenu i značenjeklanjati, a ne klanjati se.24
A l e s s a n d r o B a u s a n i , Shorter notes on some recent translazions of t he Q u r'an, ,N u m e n " ,b r
IV, 1957.
A. Bausani je također preveo Kur'an na italjjanski jezik.
23) Smatramo da se riječ Allah može prevoditi riječju Bog budući da suština islamske k o n c e sije Boga nije u imenu već u sadržaju (naime u tome da je Bog jedan, da nije rođen niti je rodio, itd.) Galaluddin As-Suyuti u Itqanu (ن ﺎ ﺜ ﺗ ا ) tvrdi da je rij e č Allah prevodiva na hebrejski.
ﻪ ﻠﻟا ﺪﺒﻋ ﻦﻋ جﺮﺧاو . ﻪ ﻠﻟا ﺪ ﺒﻋ ﻮ ﻬ ﻧ ﻞ ﻳا ﻪ ﻴ ﻧ ﻢ ﺳ ا ﻞﻛو ﻪ ﻠﻟا ﺪﺒﻋ ﻞ ﻧﺎﻜ ﻴﻣ و <ﻪ ﻠﻟا ﺪﺒﻋ ﻞ ﻳﺮ ﺒﺟ :ل ﺎﺗ س ﺎﺒﻋ ﻦ ﺑا ﻦﻋ ﻲ ﻧ ﻞ ﻳﺮ ﺒﺟ ﻢ ﺳ ا : ل ﺎﺗ ﺮ ﻴﻤ ﻋ ﻦ ﺑ ﺰ ﻳﺰ ﻌﻟا ﺪﺒﻋ ﻦﻋ ﻢﺗﺎﺣ ﻲ ﺑا ﻦ ﺑا جﺮﺧاو . ﺔ ﻴ ﻧ اﺮ ﺒ ﻌ ﻟﺎ ﺑ ﻪ ﻠﻟا : ﻞ ﻳا :ل ﺎﺗ ثرﺎﺤﻟا ﻦ ﺑ
ﻪ ﻠﻟا مدﺎﺧ ﺊ ﻧﻼ ﻟا.
(Itqan, II, bez mjesta i gttline izd., str. 180).
24) U rječniku Matice Srpske
ciolingvističke studije 0 jeziku bosanskohercegovačkih muslimana pokazu- ju da mu je islam dao zamjetljiv pečat i ta k o n tin en ta se mora imati u vidu pri prevođenju Kur'ana.25 Ali o kulturološkim karakteristikama Korkutova prevoda mora se napisati šira studija a ovdje je mnogo zanimljivije pogle- dati tafsirske osnove koje su, smatramo, glavna determinanta njegovih pre- vodnih rješenja.
Premda je nemoguCe da se u ovako kratkom tekstu Sire pobroje sva nrjesta gdje je uticaj Zamahšarijeva Kaššafaočit i nedv oliko primjera moči će se, nadamo se, steći uvid u odnos koji postoji
izmedu Korkutova prevoda i ovog znamenitog egzegetskog djela iz 12 stol- jeća po Is a a.s.
Prevođenje tamnih, nejasnih mjesta.Kur'ansko štivo lizirano. Tafsir ovu kur'ansku konstantu imenuje terminom ب ﺎ ﻨ ﻃ أ Naime,
često se iz konteksta ne zna na šta se pojedina spojena lična zamjenica (ﻞ ﺼ ﺘ ﻟ ا ﺮ ﺒ ﻓ I) odnosi (ﻰ ﻟ ا ﻊ ﺟ ا ر ) te ju je moguće prevesti različito a time se mijenja i shvatanje izvornika. Npr. kur'ansku sentencu ﺔ ﻋ ﺎﺴ ﻠﻟ ﻢ ﻠﻌ ﻟ ﻪ ﻧ إ و
ﺎ ﻬ ﺑ 'ف ﺮ ﺘ ﻌ ﺗ ﺪ ﻠﻧ ... (doslovno) onje(pred)znakSudnjegdana.Nšia prevodio ci različito prevode. Ličnu zamjenicu iz konteksta je moguće shvatiti i
kao lsa („Isaje predznak Sudnjeg dana...") i kao Kur'an („Kur'anj e predz-
nak Sudnjeg d a n a ...“).26 Korkut se odlučuje za Kuran - rješenje budući da Zamahšari kaže:
(Od Al-Hasana se prenosi da se ova lična zamjenica odnosi na Kur'an i da s Kur'anom dolazi predznak Sudnjeg dana...).27
ﻕ ﻮ ﻌ ﺒ ﺘ ﺴ ﻳ (doslovno:Na dan kad se otkrije noga i budu pozvani da ničice
padnu, pa ne budumogli).Korkut ne slijedidoslovnost već pribjegava Za- mahšarijevom metafora-rješenju koje g la s i:^ ﺔ ﻋ ﺎ ﺴ ﻟ ا و ا ل ﺎ ﺤ ﻟ ا ﺪ ﺘ ﺸ ﺗ م ﻮ ﻳ ي ا
ز ﺎ ﺠ ﻟ ا ﻰﻠﻋ ﺎ ﻬ ﺗ ﺎ ﺳ ب ﺮ ﻛ ا ﺖ ﻐ ﺸ ﻛ ل ﻮ ﺘ ﺗ ( , ﻞ ﻟ . ("Tj.kada bude teško tj. kad bude Sudnji dan kao što i Arapi kažu metaforički: rat je otkrio svoju nogu, tj. zaoštrio
25) Logično je da bi se trebala praviti razlika izmedu prevodnog jezika određenog prevoda Kur'ana koji je namijenjen vjerskoj upotrebi i prevodnog jezika u prevodu Kur'ana koji je namijenjen široj, pa i nemuslimanskoj, čitalačkoj publici. Otuda ne bi trebalo na brzu ruku kritikovati Korkuto- vo odustajanje od namaz, zekat, itd. prevodnih rješenja.
26) Kur'an, XLIII, 61.
27) Az-Zamahšari, Al-Kaššaf, III. str. 424-425.
28) Kur'an, LXVIII, 42.
j
se).29 Sljedstveno ovom Zamahšarijevom egzegetskom objašnjenju Korku- tov prevod ovog ajeta glasi:Na dankadabudenepodnošljivo...30
Objašnjenje ovom prevodnom rje šenju treba tražiti u mu'tazilitskom učenju
koje dopušta da se kur'anski iskazi 0 Bogu shvataju ne doslovno već meta- forički. Dakle, riječ ( ق ﺎ ﺳ ) (noga) u gornjem primjeni treba shvatiti ne kao Božija noga,jer bi to vodilo u tzv. antropomorfizam (ﻪ ﻴ ﺒ ﺸ ﺗ ), već kao slik-
ovito prikazivanje čije riječi ne znače doista to šta kazuju u svojoj doslov- nosti!
Korkut slijedi Zamahšarlja s ciljem d'a izbjegne antropomorfistička shvatanja ovog ajeta i eshatološku viziju „Božije otkrivene noge", 0 čemu se nerijetko govori u tzv. tradicionalističkim tumačenjima Kur'ana. Korku- tov odnos prema Zamaš ariju posebno je vidljiv i u prevođenju ovog ajeta: ت ﺎ ﻳ ﻮ ﻨ ﻌ ﻣ ت ا ﻮ ﻌ ﺴ ﻟ ا و ﺔ ﻣ ﺎ ﻴ ﻘ ﻟ ا م ﻮ ﻳ ﻪ ﺜ ﻔ ﻴ ﺗ ﺎ ﻌ ﻴ ﻤ ﺟ ض ر ﻷ ا و . ﺮ ﻨ ﺗ ﻖ ﺣ ﻪ ﻠ ﻟ ا ا و ر ﺪ ﺗ ﺎ ﻣ و
L jubibratic je najbliži doslovnom značenju:AlioniBoganeumiju
ocijeniti kako bi trebalo. Na dan vaskrsa, sva zemlja biće šaka prašine u njegovijem rukama, i nebesa će biti savijena kao zavoj u njegovoj desni- ci...31 Korkut, pak, slijedi Zamahšarijevo egzegetsko objašnjenje za ovaj ajet, odstupa od doslovnosti i njegov prevod glasi:
onako kako Ga treba veličati; a čitavaZemlja će na Sudnjem danu u vlasti Njegovoj biti, a nebesa će u mobi Njegovoj smotana ostati..32
cjeline iz ovog ajeta ﻪ ﺘ ﻌ ﻔ ﺒ ﺗ i ﻪ ﻨ ﻴ ﻌ ﻴ ﺑ Korkut prevodi opisno, mu'tezilijski - jer slijedi Zamahšarijevo objašnjenje,
ﻪ ﺘ ﻤ ﻈ ﻋ ﺮ ﻳ ﻮ ﺼ ﺗ ﻪ ﻋ ﻮ ﻤ ﺠ ﻣ و ﻪ ﺘ ﻠ ﻤ ﺠ ﺑ ﻮ ﻫ ﺎ ﻌ ﻛ ﻪ ﺗ ﺬ ﺧ أ اذ ا م ﻼ ﻜ ﻟ ا ا ﺬ ﻫ ﻦ ﻣ ض ﺮ ﻐ ﻟ ا و ﻪ ﻟ ﻼ ﺟ ﻪ ﻨ ﻛ ﻰﻠﻋ ﻖ ﻴ ﻓ ﻮ ﺘ ﻟ ا و ... a koje znači:
29) Az-Zamahšari, IV, str. 131. Az-Zamahšari jo š navodi i predaju Ibn Mas'uda iz koje se raza- bire tradicionalno shvatanje (Bog otkriva svoju nogu, vjernici mogu učiniti sedždu, a licemjeri ne mogu... itd.).
30) Dakle kur'anska cjelina ( ق ﺎ ﺳ ﻦﻋ ﻒ ﺴﻜﻧ م ﻮ ﻳ ) prevedena je u Korkutovom prevodu Za- mahšarijevim iskazom ( 'ﺪ ﺘ ﺸ ﺗ م ﻮ ﻳ ). Slč no postupa i Pandža/Čaušević (usp. Kur'an Časni, Sar- ajevo, 1937. str. 876) gdje se cjelini ( ق ﺎﺳ ﻦﻋ ﻒ ﻨﺜﺤ ﻳ م ﻮ ﻳ ,) daje prevod) Toga dana će poslovi otež ali... Ljubibratic daje prevod: Na dan kada noge budu bose... (Usp. Koran, Biograd, 1895., str.
429).
31) LJUBIBRATIĆ str. 341.
Zašto M ićo Ljubibratić pribjegava doslovnom prevodu ovdje ne možemo odgovoriti. Trebalo bi ustanoviti iz kojeg prevoda je prevodio svoj prevod Kur'ana.
32) Kad god je riječ o tamnim, nejasnim ajetima Besim Korkut dobro pazi na tri glavne egze- getske riječi u Kaššđfu) 1) slikovito prikaz ivanje Kur'ana ( ﻮ ﻳ ﻮ ﺼ ﺗ ) navođenje primjera u K u ra n u ( ﻞ ﻴﺜﻤ ﺗ ) i 3) priopćavanje kur'anske Poruke kroz m aštovito prikazivanje ( ﻞ ﻴ ﻴ ﺨ ﺗ ). Naime,
da bi se Kur'an valjano čitao i valjano prevodio (recipirao), Zamahšari predlaže da se kroz ta tri ter- mina dobro razluči šta je u Kur'anu doslovno a šta preneseno rečeno. Time se Zamahšari kao mu'tezilija brani od a n tr o m o r f is tičkih (ﻪ ﻴ ﺒ ﺸ ﺗ ) i grubo apstraktnih ( ﻞ ﻴﻄ ﻌ ﺗ ) citanja Kur'ana. Kor-
kut ga u tome često slijedi i umjesto doslovnog prevođenja prepisuje Zamahšarijevo tumačenje.
se uzme u cjelini, j este slikovito prikazivanje Božije veličine i prila- gođavanje (diskursa) u skladu sa suštinom Božije veličine...33
Prevodne interpolacije(ﻮﺸ ﺣ ) i eb(ﻞ ﻳ ﻮ ﻄ ﺗ) .
arapska riječ ﻮ ﺸ ﺣ pokazuje, riječ interpolacija znači umetanje egzegetskog objašnjenja u prevod (u našem slučaju u prevod Kur'ana), a ekstrapolacija
ﻞ ﻳ ﻮ ﻠﺗ je egzegetsko dodavanje objašnjenja obično na kraju ajeta.
I jedno i drugo prevodno sredstvo Korkut koristi najčešče pod uticajem Zamahšarija. Navedimo nekoliko primjera, ukur'anskoj cjelini: ﺎ ﻨ ﺒ ﺘ ﻛ ﺪ ﻐ ﻟ و ﻮ ﻛ ﻦ ﻟا ﺪ ﻌ ﺑ ﻦ ﻣ ر ﻮ ﺑ ﺰ ﻟ ا ﻲ ﻧ .... (Mi smo u Zeburu, poslije Opom ene, napisa-
li...)34 očito je d a je riječ o p o m e n a širokog značenja. I sam Zamahšari se kolebao kako da protumači riječ( ر ﺔ ﻓ ا ). On kaže: ة ا ر ﻮ ﺘ ﻟ ا ﺮ ﻛ ﺬ ﻟ ا و
ب ﺎ ﺘ ﻜ ﻟ ا م ا ﺮ ﻛ ﺬ ﻟ ا و ﺐ ﺘ ﻜ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺀ ﺎ ﻴ ﺒ ﻧ ﻻ ا ﻰﻠﻋ ف ﺰ ﻧا ﺎﻣ ﺲ ﺘ ﻳ ا ﻢ ﺳ ا. . .
rat, a kažu da je to zbirna imenica za sve što je objavljeno poslanicima od knjiga, a zikr je i Majka Knjige...35Besim Korkut se opre Zamahšarijevo mišljenje i njegov prevod gornje kur'anske cjeline glasi: M i
smo u Zeburu, poslije Tevrata, napisali...
Korkut gotovo istovetno postu pa i kod prevođenja ajeta ة و ' ﺮ ﻟاو ﺎ ﻔ ﺼ ﻟ ا 'نإ
ﻪ ﻠ ﻟ ا ﺮ ﻧ ﺎ ﻌ ﺷ ن ٠ doslovno, Safa i MervasuBožijiznakoviKork vod, međutim, nije doslovan, već on riječ ( ﻮ ﻧ ﺎ ﻌ ﺷ ) prevodi pod uticajem Zamahšarija kao sveta mjesta. Zamahšari kaže: ﻲ ﻫ و ة ﻮ ﻴ ﻌ ﺷ ﻊ ﻌ ﺟ ﺮ ﺋ ﺎ ﻌ ﺸ ﻟ ا و
ﻪ ﺗ ا ﺪ ﺒ ﺗ و ﻪ ﻜ ﺳ ﺎ ﻨ ﻣ م ﻼ ﻋ ا ﻦ ﻣ ي ا ﺔ ﻣ ﻼ ﻌ ﻟ ا iz čega se razumije d a je slavni Perzij-
anac naveo i izvorno značenje riječi ( ﺮ ﻧ ﺎ ﻌ ﺷ ), ali njegovo egzegetsko objašnjenje koje dalje slijedi jasno pokazuje d aje bilo odlučujuće za Kor- kutovo prevodno rješenje - sv e ta m jesta(ت ا ﺪ ﺒ
Ovakvih mjesta gdje se u prevođenju ajeta interpolira ili ekstrapolira Za- mahšanjev tafsir u prevodu Kur'ana Besima Korkuta ima gotovo na svakoj stranici.
Interpunkcijska osobenostKorkutova prevoda umnogome je ovisna 0 Zamahšarijevu Kaššafu.Ovdje ćemo navesti možda najvažniju interpunk-
33) Zamahšari, III, str. 355.
34) Kur'an, al-Anbiya, 105.
35) Zamahšari, III, str. 22.
cijsku dvojbu koju su mufassiri pronašli u suri A li sedmi ajct. u Korkutovom prevodu Kur'ana u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu ovaj ajet glasi: ﻮ ﺧ أو ب ﺎ ﺘ ﻜ ﻟ ا زأ 'ﻦ ﻫ 'ت ﺎ ﻤ ﻜ ﺤ ﻣ 'ت ﺎﻳأ ﻪ ﻨ ﻣ ب ﺎ ﺘ ﻜ ﻟ ا ﻚ ﻴ ﻠ ﻋ ل ﺰ ﻧ ا ي ﺬ ﻟ ا ﻮ ﻫ
ﺀﺎ ﻐ ﺘ ﺑ ا و ﺔ ﻨ ﺘ ﻔ ﻟ ا ﺀ ﺎ ﻐ ﺘ ﺑ ا ﻪ ﻨ ﻣ ﻪ ﺑ ﺎ ﺸ ﺗ ﺎﻣ ن ﻮ ﻌ ﺒ ﺘ ﻴ ﻓ ﻎ ﻳ ز ﻢ ﻬ ﺑ ﻮ ﻠ ﺗ ﻲ ﻧ ﻦ ﻴ ﻨ ﻟ ا ﺎ ﻣ ﺎ ﻧ .ت ﺎ ﻬ ﺑ ﺎ ﺸ ﺘ ﻣ ﺪ ﻨ ﻋ ﻦ ﻣ ﻖ ﻛ ﻪ ﺑ ﺎ ﻨ ﻣ آ ن ﻮ ﻟ ﻮ ﺘ ﻳ ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﻲ ﻧ ن ﻮ ﺨ ﺳ ا ﺮ ﻟ ا و . ﻪ ﻠ ﻟ ا ﻻ ا ﻪ ﻠ ﻳ و ﺄ ﺗ ﻢ ﻠ ﻌ ﻳ ﺎ ﻣ و ﻪ ﻠ ﻳ و ﺄ ﺗ ب ﺎ ﺒ ﻟ ﻻ ا ا ﻮ ﻟ و ا ﻻ ا رة'ﺬﻳ ﺎ ﻣ و . G j,,O n tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jas-
ni, oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. Oni čija su srca !*kvare-
na - željni smutnje i svog tumačenja - slijede one što su manje jasni.
tumačenje njihovo ؛ na samo Allah i oni koji su dobro u nauku upućeni.
„Mi vjentjemo u njih, sve je od G o s^ d ara naSeg!" - govore oni. - A samo razumom obdareni shvaćaju."
Očito je d aje vrlo teško prevesti dio iz navedenog ajeta ﻻ ا ﻪ ﻠ ﻳ و ﺄ ﺗ ﻢ ﻠ ﻌ ﻳ ﺎﻣ و ن ﻮ ﺨ ﺳ اﺮ ﻟ او ﻪ ﻠﻟا ... pa Korkut pribjegava mu'tezilijskom rješenju (gdje nema stanke iza riječi ﻪ ﻠﻟا već se ta cjelina vezuje za daljnju cjelinu ﻲ ﻧ ز ﻮ ﺨ ﺳ ا ﻮ ﻟ او ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا . Sljedstveno tome, mu'tezile smatraju da i učeni znaju značenje tamnih ajeta, a ne samo Bog! ZamahSari k a ž e :. ﻪ ﻠﻟا ﻻ ا » ﻪ ﻟ ﻮ ﺗ ﻰ ﻠﻋ ﻒ ﺘ ﻳ ﻦ ﻣ ﻢ ﻬ ﻨ ﻣ و ﻪ ﻠﻟا ر ﺎ ﺜ ﺘ ﺳ ا ﺎﻤﺑ ﻪ ﺑ ﺎ ﺸ ﺘ ﻤ ﻟ ا ن و ﺮ ﺴ ﻔ ﻳ و . ن ﻮ ﻟ ﻮ ﻘ ﻳ ﻢ ﻠ ﻌ ﻟ ا ﻲ ﻧ ن ﻮ ﺨ ﺳ ا ﺮ ﻟ ا و ٠ ئ ﺪ ﺒ ﻳ و
ﻪ ﳭ ﻌ ﺑ ma ih koji prave pauzu iza riječi ﻪ ﻠ ﻟ ١ ﻻ\ i započinju s riječima
ﺭﺪﻟ ﺪﻔﻳ ۴ﻞﻌﻟ١ﱐﺊﻟﺪﲯ١ﺵ١ﺩ١le tumače da je značenje tamnih ajeta Allah os-
tavio za svoje znanje..?^
Sam ZamahSari već na sljedećoj stranici kaže da se on s takvim načinom inteipunkcije (po kojoj samo Bog, a ne i učeni ljudi, zna značenje - tašabihatajeta) ne slaže već predlaže pivi način (bez stanke iza riječi ﻪ ﻠ ﻟ ا ).
Njegove riječi: . . ﻪ ﺟ ﻮ ﻟ ا ﻮ ﻫ ل و ﻻ ا و to jasno kazuju,37 a Besim Korkut ih prihvaća i prevodi sedmi ajet sure Ali Imran u skladu sa mu'tezilizmom! (U
izdanjima Islamske zajednice, npr. iz godine 1984. Korkutova ’
je, bez ikakve napomene, promijenjena. Tako prevod ovdje raspravljane ﺔﻟﺓ\١ﺕ١ﻩ ﻉ\ﻵﺓﺍ٠. A tumačenje njihovo zna Allah. Oni koji su dobro u nattku upućeni govore: „Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara našeg!" Očito je, da su akaidske karakteristike ova dva prevodna rješenja različite, StaviSe suprotne).38
Interpunkcija Kur'ana je hermeneutićki problem od prvorazrednog značaja za dogmatski i noimat؛vni islam. Budući da (samo od jedne logičke
pauze u čitanju Kur'ana zavisi fiksiranje npr. koncepcije Boga
- n , I, str. 175.
37) Ibid, str. 176.
38) Nije ovo jedina izmjena koju je Korkutov prevt^ Kur'ana pretrpio u izdanjima Islamske za- jednice. Vidi Sire Kasim Hadzic, Još neka zapažanja ٠ Korkutovom prevodu K urana, ,.Islamska misao", br. 119, Sarajevo, 1988. god.
čo v jek a, sv ije ta života) u islam u, in terp u n k ciji K u r'a n a se u v ijek p o k lanjala v elik a p a ž n ja .39 T aj p ro b lem v id im o i u p re v o đ e n ju s lje d e ć e g a je ta :ﺎ ﻨ ﻠ ﻌ ﺟ و ﻪ ﺘ ﻠ ﻤ ﻋ ﺎ ﻣ و ٠ﺮ ﻌ ﺛ ﻦ ﻣ و ﻮ ﻠ ﻛ ﺄ ﻴ ﻟ . ن ﻮ ﻴ ﻌ ﻟ ا ﻦ ﻣ ﺎ ﻬ ﻴ ﻧ ﺎ ﻧ ﺮ ﺠ ﻧ و ب ﺎ ﻨ ﻋ ا و ﻞ ﻴ ﺨ ﻧ ﻦ ﻣ ت ﺎ ﻨ ﺟ ﺎ ﻬ ﻴ ﻧ
ن و ﺮ ﻜ ﺸ ﻳ ﻼ ﻓ ا ﻢ ﻬ ﻳ ﺪ ﻳ ا
Besim Korkut, budući da slijedi Zamahšarija, ovaj ajet prevodi tako što afirmiše čovjekov trud i rad i, sljedstveno tome, on prevodi veznik و u cje- lini . .. ﻢ ﻬ ﻳ ﺪ ﻳ ا ﻪ ﺘ ﻠ ﺳ ﺎﻣ و ،ﺮ ﻌ ﺛ ن ٠ ا ﻮ ﻠ ﻛ ﺄ ﻴ ﻟ kao sastavni veznik. Korkutov pre- vod glasi:
Mi po njoj (Zemlji, prim. E.K.) stvaramo bašće, palmike i vinograde, - i činimo da iz nje izvori izviru, - da oni jedu plodove njihove i od onoga što ruke njihoveprivrijede,pa zašto neće da budu zahvalni?40
Navedimo odmah i Zamahšarijevo objašnjenje koje je Besima Korkuta opredijelilo za ovakav prevod:ن ٠(و ) ﻮ ﻤ ﻨ ﻟ ا ﻦ ﻫ ﻪ ﻠ ﻟ ا ﻪ ﻘ ﻠ ﺧ ﺎﻌﻣ ا ﻮ ﻠ ﻛ ﺄ ﻴ ﻟ ﻰ ﻨ ﻌ ﻤ ﻟ او
ﺮ ﻤ ﺜ ﻟ ا ﺦ ﻠ ﺑ ن أ ﻰ ﻟ ا ل ﺎ ﻤ ﻋ ﻻ ا ﻦ ﻣ ﻚ ﻟ ذ ﺮ ﻴ ﻏ و ر ﺎ ﺑ ﻻ ا و ﻲ ﻘ ﺴ ﻟ او س ﺮ ﻐ ﻟ ا ﻦ ﻫ ( ﻢ ﻬ ﻳ ﺪ ﻳ ا ﻪ ﺘ ﻠ ﺳ
ﺎ ﻬ ﺘ ﻨ ﻣ . ...
D a k le , Z a m a h š ari k a ž e d a j e z n a č e n je o v o g a je ta s lje d e ć e: N e k a lju d i je d u od o n o g a št o j e B o g stv o rio i od o n o g a što su lju d sk e ru k e p riv rijed ile k ro z z a s a đ v a n je , n a v o d n ja v a n je i o p ra š iv a n je i o p lo d n ju p a lm i, te d ruge p o slove sv e d o k p lo d o v i ne d o zriju ...41
Sam Zamahšari kaže da su plodovi po sebi Božije djelo, ali da na njima ima i tragova čovjekova truda...ﻪ ﻳ ذ و ﻪ ﻘ ﻠ ﺧ و ﻪ ﻠ ﻟ ا ﻞ ﻌ ﻧ ﻪ ﺴ ﻔ ﻧ ﻲ ﻧ ﺮ ﻌ ﺜ ﻟ ا ن أ ﻲ ﻨ ﻌ ﻳ
مدآ ﻲ ﻨ ﺑ ﺬﻛ ﻦ ﻣ ر ﺎ ﺛ آ ...
Međutim, da u nš oj prevodilačkoj tradiciji Kur'ana ima i drugačijih pristupa u prevođenju ovog i drugih sličnih ajeta u to nema sumnje. Tako Nijaz Šukrić ovaj ajet prevodi suprotno Z mahšarijevim zahtjevima. Cjelina
. ﻢ ﻬ ﻳ ﺪ ﻳ ا ﻪ ﺘ ﻠ ﺳ ﺎ ﻣ و ، ﺮ ﻌ ﺛ ﻦ ﻣ ا ﻮ ﻠ ﻛ ﺄ ﻴ ﻟ prevedena je u brošuri Jasin43 ovako:...
da oni jedu plodove voća koje nisu stvorile njihove ruke...
Dakle, u prevodu Besima Korkuta imamo tragove u prevodu Nijaza Šukrića imamo tragove determinizma. Očito je d a je tome razlog i mnogostranost kur'anskog smisla koji se ne da podvesti niti omeđiti samo jednom interpunkcijom koja bi zagatila bogatstvo kur'anske polisemije.
39) U SuyutIjevom Itqanu ima jedno poglavlje „o pauzama i počecima recitiranja Kur'ana"
( . ا ﺪ ﺑ ﻻ او ﺪ ﺗ ﻮ ﻟ ا ﻷ ﺮ ﻌ ﻣ ﻲ ﻧ ) ٠
40) Kur'an, XXXVI, 34,35.
41) Zamahšari, m , str. 286.
42) Ibidem.
43) Usp. prevod sure Jasin od Nijaza Šukrića, Sarajevo, 1988., str. 23.
u p re v o d u K u r 'ana B esim a K o rk u ta m n o g o j e ajeta o zn a čen o zv jezd ica- m a č im e se č ita la c u p u č u je n a o b ja š n je n ja k o ja su d a ta n a k ra ju p re v o d a. M o g lo bi se re ć i d a je to kratk i ta fs i r k o ji K o rk u t n u d i k ao d o d a ta k sv o m p re v o d u K u r'an a. O sim , to g a, b ilje š k e u z p re v o d je s u i zn a k n em o ći d a se
K u r'a n prevede samo prevodom,već se m o ra p ristu p iti i p o ja šnja v a ju ć
dodacim a.
R e k li sm o v e ć d a j e g o to v o sv e n a p o m e n e u z svoj p re v o d K u r'a n a B e- sim K o rk u t n a p isa o p o d u ticajem Z a m a h š arije v a K a š š a fa . T a k o u z p re v o d
78. i 79. a je ta su re al-A n b iy a ko ji u iz v o rn ik u g la s e : ذإ ﺊ ﻌ ﻴ ﻠ ﺳ و نذاو
ﻼﻛو ﺲ ﻳ ﺪ ﺳ ﺎ ﻨ ﻨ ﻬ ﻐ ﻧ . ﻦ ﻳ ﺪ ﻫ ﺎ ﺷ ﻢ ﻬ ﻤ ﻜ ﺤ ﻟ ﺎ ﻨ ﻛ و . م ﻮ ﺘ ﻟ I ﻢ ﻨ ﻏ ﻪ ﻴ ﻧ ﺖ ﺸ ﻔ ﻧ ذ إ ث ﺮ ﺤ ﻟ ا ﻲ ﻧ
ﻦ ﻴ ﻠ ﻋ ﺎ ﻓ ﺎﺘﻛو . ر ﻮ ﻴ ﻄ ﻟ ا و ﻦ ﺤ ﺒ ﺴ ﻳ ل ﺎ ﺒ ﺠ ﻟ ا دواد ﻊ ﻣ ﺎ ﻧ ﺮ ﺨ ﺳ و . ﺎ ﻤ ﻠﻋ و ﺎ ﻌ ﻜ ﺣ ﺎ ﻨ ﻴ ﺗ آ
K o rku t d aje sljedeće objašnjenje:
„D av u d i S u le jm a n su sudili u sp o ru k ad su n e č ije o v ce n o ću ušle u n ji- vu n e k o g se lja k a i o p asle j e ta k o d a n ije o stalo n is ta o d u sjev a. D a v u d je p re su d io d a o v c e k o je su o p asle u sjev p rip a d n u v la sn ik u u sjev a, d a m u se tako n a m iri šteta. S u le jm a n j e p a k p re su d io : d a se o v ce, k o je su o p asle u s- je v , p re d a ju v la sn ik u u sjev a d a ih o n m u z e sve d o k m u n e iz ra ste n o v i us- je v , i d a p o to m je d a n d rugom v rate o v ce i u sjev “ .44
A k o se, m e đ u tim , p ro č ita Z a m a h š arije v o o b ja šn je n je u z a jete 78. i 79.
s u re al-A nbiya,ja s n o j e o d a k le j e K o r k u t c r p io s v o ja e g z e g e ts k a p o ja š n je n ja . Z a m a h š a rije v o o b ja š n je n je glasi:44( ﺎ ﻨ ﺴ ﻧ ) ﻲ ﻧ ﺮ ﻴ ﻀ ﻟ ا و
ن ﺎ ﻤ ﻴ ﻠ ﺳ ل ﺎ ﺘ ﻧ ث ﺮ ﺤ ﻟ ا ﺐ ﺣ ﺎ ﺼ ﻟ ﻢ ﻨ ﻐ ﻟ ﺎ ﺑ دواد ﻢ ﻜ ﺣ ﺎ ﻫ ﺎ ﻨ ﻌ ﻬ ﻧ ﺄ ﻧ ئ ﺮ ﺗ ى ﻮ ﺘ ﻐ ﻟ ا و أ ﺔ ﻣ ﻮ ﻜ ﺤ ﻠ ﻟ ﻦ ﻤ ﻜ ﺤ ﻴ ﻟ ﻪ ﻴ ﻠ ﻋ م ﺰ ﻌ ﻓ ﻦ ﻴ ﺘ ﻳ ﺮ ﻐ ﻟ ﺎ ﺑ ﻖ ﻧ ر أ ا ﺬ ﻫ ﺮ ﻴ ﻏ ﺔ ﻨ ﺳ ة ﺮ ﺸ ﻋ ى ﺪ ﺣ ا ﻦ ﺑ ا ﻮ ﻫ و م ﻼ ﺴ ﻟ ا ﻪ ﻴ ﻠ ﻋ ث ﺮ ﺤ ﻟ ا و ﺎ ﻬ ﻧ ا ﻮ ﺻ أ و ﺎ ﻫ د ﻻ و أ و ﺎ ﻬ ﻧ ﺎ ﺒ ﻟ ﺄ ﺑ ن ﻮ ﻌ ﻔ ﺘ ﻨ ﻳ ث ﺮ ﺤ ﻟ ا ﻞ ﻫ أ ﻰ ﻟ ا ﻢ ﻨ ﻐ ﻟ ا ﻊ ﻧ ﺪ ﺗ ن أ ى ر أ ل ﺎ ﺘ ﻧ ﺀ ﺎ ﻀ ﺘ ﻟ ا ل ﺎ ﻘ ﻧ ن ﺎ ﻧ ا ﺮ ﺘ ﻳ ﻢ ﺛ ﺪ ﺴ ﻧ أ م ﻮ ﻳ ﻪ ﺘ ﺌ ﻴ ﻬ ﻛ د ﻮ ﻌ ﻳ ﻰ ﺘ ﺣ ﻪ ﻴ ﻠ ﻋ ن ﻮ ﻣ ﻮ ﻘ ﻳ ﺀ ﺎ ﺸ ﻟ ا ب ﺎ ﺑ ر أ ﻰ ﻟ ا
ﻚ ﻟ ﺬ ﺑ ﻢ ﻜ ﺤ ﻟ ا ﻲ ﻀ ﻣ أ و ﺖ ﻴ ﻐ ﺗ ﺎﻣ ...
D ru gi p rim je r ko ji ć e m o n a v e sti tič e se p re v o d a 4. a je ta su re Takvir:
ﻂ ﻠ ﺘ ﻋ ر ﺎ ﺸ ﻌ ﻟ ا ا ذ إ و tj. kada steone kamileS in ta g m a steo n e k am ile u Napomenama j o b jašn jen jee o vako: „S teo n e k am ile su bile p redis-
lam skim A rap im a najdraži im e ta k ''.46 Z am ah š arijevo objašnjenje glasi:47
ة ﺮ ﺸ ﻋ ﺎ ﻬ ﻠ ﻤ ﺣ ﻰ ﻠﻋ ﻰ ﺗ أ ﻲ ﺘ ﻟ ا ﻲ ﻫ و ﺀ ﺎ ﺴ ﻔ ﻧ ﻊ ﻤ ﺟ ﻲ ﻧ س ﺎ ﻔ ﻨ ﻟ ﺎ ﻛ ﺀ اﺮ ﺸ ﻋ ﻊ ﻤ ﺟ ﻲ ﻧ ر ﺎ ﺸ ﻌ ﻟ ا و ﺎ ﻫ ﺰ ﻋ أو ﺎﻬ ﻠﻫ أ ﺪ ﻨ ﻋ نﻮﻜﺗ ﺎﻣ ﺲ ﻔﻧأ ﻲ ﻫ و ﺔ ﻨﺴ ﻟا م ﺎ ﻤ ﺘ ﻟ ﻊ ﻀ ﺗ نأ ﻰ ﻟ ا ﺎ ﺴ ﻋ ٠إ ﻮ ﻫ ﻢ ﺛ ﺮ ﻬ ﺷ أ ﻢ ﻬ ﻟ ﺎ ﻔ ﺘ ﺷ ﻻ ﺮ ﺼ ﻟ ا و ﺐ ﻠ ﺤ ﻟ ا ﻦ ﻋ ﺎﻬ ﻠﻫ أ ﺎﻬ ﻠﻄ ﻋ ﻞ ﺒ ﺗ و ﺔ ﻠ ﻤ ﻬ ﻣ ﺔ ﻴ ﺴ ﻣ ﺖ ﻛ ﺮ ﺗ (ﺖ ﻠﻄ ﻋ ) ﻢ ﻬ ﻴ ﻠ ﻋ
44) Usp. Napomene UZ prevod Kur'ana Besima Korkuta, izdanje Orijentalnog instituta, str. 684.
45) Zamahšari, BI, str. 17.
46) Napomene.., str. 695.
47) Zamahšari, IV, str. 188.
P o d u d a rn o s t tu m ače n ja j e o č ig le d n a i u o p š te j e n e tre b a d o v o d iti u pi- tanje.
T re či p rim je r tiče se o b jašn jen ja 19. ajeta su re an -N ad žm : „ š ta k ažete 0
L atu i U z z a u ..." . . . ى ' ﻰ ﻧ ا ﻮ ﺗ ﻼ ﻟ ﺎ ﻤ ﺘ ﻳ أ ر ذ ا .
U o b jašn jen ju se kaže:
„L at, U z z a i M e n a t su tri n a jp o z n a tija b o ž a n s tv a p re d isla m sk ih A rap a- m n o g o b o žaca. L a t je bilo bo ž a n s t v o stan o v n ik a g rad a Taifa...“48
Z a m a h ša ri p a k k a ž e : (خ ذ ٤ج :ت ۵ ى ﻮ ﻟ ﻦ ﻣ ﺔ ﻠ ﻌ ﻧ ﻲ ﻫ و ﺶ ﻳ ﺮ ﺗ ﺎ ﻫ ﺪ ﺒ ﻌ ﺗ ﺔ ﻠ ﺨ ﻨ ﺑ ﺖ ﻧ ﺎ ﻛ ﻞ ﺒ ﺗ و ﻒ ﺋ ﺎ ﻄ ﻟ ﺎﺑ ﻒ ﻴ ﻘ ﺜ ﻟ ﺖ ﻧ ﺎ ﻛ ت ﻻ ﺎ ﻧ
ﺄ ﺗ ﻼ ﻟ ا ئ ﻮ ﺗ و ن ﻮ ﻓ ﻮ ﻄ ﻳ ي أ ﺎﻬ ﻴﻠﻋ ت و ﻮ ﺘ ﻠﻳ وا ة د ﺎ ﺒ ﻌ ﻠ ﻟ ن ﻮ ﻔ ﻌ ﻳ و ﺎﻬ ﻴﻠﻋ ن و ﻮ ﻠﻳ اﻮ ﻧ ﺎﻛ ﻢ ﻬ ﻧﻻ ﻦﻋ و جﺎﺤﻟا ﻪ ﻤ ﻌ ﻄ ﻳ و ﺖ ﻳ ﺰ ﻟ ﺎ ﺑ ﻦ ﻌ ﺴ ﻟ ا . ﺪ ﻨﻋ ﺖ ﻠ ﻳ ن ﺎﻛ ﻞ ﺟ ﺮ ﺑ ﻰ ﻌ ﺳ ﻪ ﻧا اﻮ ﻌ ﻋ ز و ﺪ ﻳ ﺪ ﺸ ﺘ ﻟ ﺎ ﺑ ﺎ ﻨ ﺛ و ،ﻮ ﻠ ﻌ ﺠ ﻧ ، ﻮ ﺒ ﺗ ﻰ ﻠﻋ ن ﻮ ﻔ ﻌ ﻳ اﻮ ﻧ ﺎ ﻛ و ﻒ ﺋ ﺎ ﻄ ﻟ ﺎ ﺑ ﻖ ﻳ ﻮ ﺴ ﻟ ا ﺖ ﻠ ﻳ ﻞ ﺟ ر ن ﺎ ﻛ ﺪ ﻫ ﺎ ﺠ ﻣ
ﺰﻋ ﻷ ا ﺲ ﻴ ﻧ ﺄ ﺗ ﺎﻬ ﻠﺻ أو ة ﺮ ﻤ ﺳ ﻲ ﻫ و ن ﺎ ﻨ ﻠ ﻌ ﻔ ﻟ ﺖ ﻧ ﺎ ﻛ ى ﺰ ﻌ ﻟاو . . . O čito j e d a j e i o v d je k o re sp o n d en tn o st iz m e đu K o rk u to v ih i
Z am a h ša rijev a tafsira neo sp o rna.
M o g li b ism o n av o d iti jo š m n o g o o v a k v ih p rim je ra g d je j e K o rk u t u svoj p re v o d u ćitav ao Z am ah šarijev a tu m ačenja. T a k o bi se m o g lo p o kazati d a j e K o rk u to v p rev o d v rijed a n i z b o g č in je n ic e što se n a jč e šć e p o ziv a n a tu m a č e n ja Z a m a h š a rija, a to j e sam o po sebi d o b ro j e r o b o g a ć uje našu pre- v o d ila č k u tra d ic iju K ur'ana. P riro d n o j e d a ć e p ro teći jo š m n o g o v re m e n a d o k b u d e m o u n a še m je z ik u im ali e š 'a r ijs k e , m u 'ta z ilijs k e , su fijs k e , k n jižev n e, filo zo fsk e i d ru ge p re v o d e K ur'ana. Jer, u za lu d n o j e očekivati da je d a n p re v o d , m a kak o on m ogao biti dobar, zad o v o lji sve koji K ur'an poz- naju u izv o rn ik u . (T reb a n ap o m en u ti d a u o k rilju u rdu je z ik a p o stoji p reko
tri stotine p re v o d a i k o m en tara Kur'ana,49 a oni su i re zu ltat neslag an ja pre-
v o d i laca i tu m ačen ja oko toga kako pre nijeti m n o g o b ro jn e (ﻰ ﻧ ﺎ ﻌ ﻣ ) k o je K u r'an sad rži u n u ta r sv o jih m n o g o b ro jn ih č ita n ja i z n a č e n js k ih d u b i- na).
B esim K o rk u t j e im ao p o v je re n je u Z a m a h š a rlja z b o g ja s n o ć e i ods-
ječn o sti ta fsirsk ih o b jašn jen ja tog z n a m e n ito g P erzijan ca. Č itljiv o st K orku- to v a p re v o d a K u r'a n a u m n o g o m e j e p o s lje d ic a Z a m a h š a rije v a u ticaja. M n o g e ta fsirsk e p ro b le m e k ao š to su B o ž ij a n o g a ( ﻪ ﻠﻟا ق ﺎﺳ )
ﺎ ﻬ ﻠ ﻟ ١ﻪ ﺟ د ), B o z ije „ i d e n j e " , ا ه ﺬ ﺑ ١ﺪ ﻬ ﺒ ﻫ ذ ١ا B o ž iji v id ( ﻪ ﻠ ﻟ ١ﺮ ﻏ ), B o ž ij a r u k a
( ﻪ ﻠ ﻟ ا ﺪ ﻳ ) , t e d r u g a p i t a n j a ( ﻪ ﺘ ﻴ ﻌ ﻣ < ﻪ ﺘ ﻳ ﺪ ﻨ ﻋ it d .) B e s i m K o r k u t
rješ a v a p o u p u ta m a Z a m a h š arija. S to g a tre b a p a ž ljiv o p ra titi
m o r fn o s t.Ko rk u to v a p re v o d a ( ﻞ ﻴ ﻄ ﻌ ﺗ ) i p ristu p iti tem eljito m p ro u č av an ju p re v o d ila č k ih p rin c ip a k ak o K o rk u to v o g , ta k o i n a š ih d ru g ih p re v o d a Kuriana.
48) Napomene.., str. 692.
49) Usp. Ismet Binark, Halit Eren, World Bibliography o f translations of the meanings of the holy Quran (prinled translations 1515 - 1980). Istanbul 1406/1986., pp. 523 - 687.
It is often asserted in the Kur'an that the Kur'an was revealed in Arabic, and therefore, the translated Kur’an is not the Kur'an but the translator's work, the result of his imagination, religious, philosophical, ideological, and other "constants" of the translator's view of the world. This is why commentarors on the Kur'an have varied in their approach to-this problem. As opposed to the so- called Al-Manar school which declared each translation of the Kur'an an under mining of Islam, the later Egyoptian commentators of the Kur'an such as Al- Maragi and Shaltut had a more conciliatory attitude. The former even stated that translation of Kur'an is in a way done with God's inspiration, while the latter is of opinion that non-Arab Muslims may perform prayer translated into their mother tongue, what is more, they are obliged to do so.
Undoubtedly, it is good to have several translations of the Kur'an in one lan guage. It is also indispensable. For, there is no perfect translation of the Kur'an,
since that text „resists“ and „does not allow" itself to be subjected to a conven
tion (theological, philosophical, scientific). Whenever the Kur'an is translated,
there is always an untranslated element.
Besim Korkut is an example of a translator who was aware of this. He was
faced with numerous alternatives to translate the Kur’an from the standpoint of
his time, to translate it with the help of tefsir from another time, or to succumb
to comprehension of the Kur'an from the most varied philosophical, scientific, dogmatic, etc. areas of the 20th century, or just to stick to his good knowledge
of Arabic and give a comprehensible, but insufficiently "dogmatically" directed translation.
Therefore, faced with all these and other not mentioned alternatives, Besim Korkut chose the commentary of the Kur'an by Az-Zamasheri Al-Kassaf and mainly used the interpretative solution of this Persian in his translation. The present paper attempts to prove the following theses:
- that Besim Korkut translated most of insufficiently clear points in accor dance with the Zamasheri's commentary,
- that most of interpolations and extrapolations in the translation are the re
sult of Zamasheri's influence on him,
- that, in most cases, all punctuational solutions and determinants of the Kur'anic text were taken from Zamasheri,
- that the dogmatic characteristics of the Korkut’s translation of the Kur'an are very close to Zamasheri's Mu’tezilite principles,
- that almost all comments, commentary notes, and explanations were taken over from Al-Kassafa.
