ISMAIL EREN

PRILOZI BIBLIOGRAFIJI OBJAVLJENIH RADOVA O ORIJENTALNIM BIBLIOTEKAMA U JUGOSLAVIJI

Iako se poslije Drugog svjetskog rata obraća sve veća pažnja istraživanju histori­je orijentalnih biblioteka, koje su osnivane na teritoriji današnje Jugoslavije za vrijeme turske uprave, ipak ovaj problem nije riješen ni do danas u cijelosti. Duga vladavina Turaka na Balkanskom poluotoku i nedostajanje historijskih izvora otežavaju, u velikoj mjeri, svestrano rasvjetljavanje ove grane kulturne historije.

Do Drugog svjetskog rata istraživana je historija samo važnijih biblioteka u Bos­ni i Hercegovini. Među njima najviše radova posvećeno je Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu¹ kao i onima, koje su, tokom vremena postale njen sastavni dio.² O bib­liotekama koje su osnivane u drugim krajevima naše znanje je bilo nepotpuno. Jedino su postojali podaci za biblioteke Ishak-bega i njegova sina Isa-bega u Skoplju iz XV vijeka u njihovim vakufnamama što ih je objavio Gliša Elezović.³

Dok su s jedne strane propadale mnoge orijentalne biblioteke usljed ratova, požara, elementarnih nepogoda i nemara za vrijeme nazadovanja Turske, s druge strane, pak, osnivane su nove, gotovo do kraja turske uprave, u pojedinim gradovima, kasaba­ma pa čak i u većim selima. Bilo je, šta više, i pokušaja da se osnuju i moderne bibliote­ke u pojedinim gradovima (Bitolj i Niš). O ovim ustanovama kao i prvim kiraethanama, u kojima je, osim listova bilo i štampanih djela, nisu izvršena do danas nikakva istraživa­nja. Radi primjera navešćemo samo slijedeće biblioteke: Ahmed-efendijina u Kratovu (1762/1763), Bolazadeova u Peći (1805/1806), Bajram-pašina u Krivoj Palanci (1854), muftije hadži Mehmed-ef. (1826/1827) i muderisa hadži Ismail-ef. (1866) u Velesu, muftije Ebu-Bekir-ef. u Kočanima (1895/1896), Abdulkerim-pašina ili Opšta u Bitolju (1894/1895) i dr.

Interes za historiju orijentalnih biblioteka, koje su osnivane na teritoriji Jugos­lavije, počeo je u Turskoj tek za vrijeme Drugog svjetskog rata. Naš zemljak Mehmed Sulejmanpašić objavio je 1940. godine jedan informativni članak o Gazi Husrev-begovoj biblioteci u časopisu Verlik, koji je u to vrijeme izlazio u Ankari.⁴ Tek 1960. godine Šemin Emsen ponovo se vraća na ovaj problem, objavljujući jedan članak u orijental­nim bibliotekama na Balkanskom poluotoku, u kome između ostalog, ima općih poda­taka i za pojedine biblioteke, osnivane na teritoriji Jugoslavije. Iza ovog članka su slije­dili radovi Hasana Kalešija (1965.), Dževdeta Čulpana (1966.), Ismaila Erena (1967.). Ilhan Polat pak obranio je školske 1968/1969. godine diplomski rad na temu: Osmanli Imparatorlugu devrinde Yugoslavya'da kurulan Türk kütüphaneleri (Turske biblioteke osnivane u Jugoslaviji za vrijeme osmanske imperije) na katedri za bibliotekarstvo pri fakultetu za jezikoslovlje, historiju i geografiju u Ankari. On je iste (1969.) godine obja­vio u vidu članka iz svog rada poglavlje o Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Biltenu Društva bibliotekara Turske u Ankari.

U ovoj bibliografiji su obuhvaćeni objavljeni radovi o orijentalnim biblioteka­ma džamija, medresa, tekija kao i samostalne i privatne osnivane na teritoriji današnje Jugoslavije za vrijeme turske vladavine i između oba svjetska rata. Uzeli smo u obzir i one kataloge i radove o arapskim, turskim i perzijskim rukopisima, kao i objavljene vakufname, koje sadržavaju podatke i o bibliotekama. U bibliografiju su unesena i ona djela i članci u kojima ima poglavlja ili podataka o našem predmetu. U prvom slučaju naveli smo originalno poglavlje u navodnicima a u drugom slučaju dali kratko objašnje­nje o sadržaju. Radi dopune unijeli smo i dva članka o kiraethanama (čitaonicama), što su ih osnivali Muslimani.

ABDULAH - BASIT: Kjutubhane u Bosni. - Naša pravda, III/1923, br. 11, str. 2.

Apel za sakupljanje rukopisa za Gazi-Husrevbegovu biblioteku.

ALIČIĆ, AHMED: Za Glasnik Gazi Husrevbegove knjižnice. - Osvit. 1/1942, br. 23, str. 2-3.

BALAGIJA, ABDUSELAM: Uloga vakufa u verskom i svetovnom prosvećivanju naših muslimana. Beograd, 1933. Str. 112.

"Biblioteke", str. 69-70; Podaci o Kantamirijinoj i Gazi Husrev-begovoj bibli­oteci.

BAŠAGIĆ, Dr. SAFVETBEG: Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Glasnik Zemaljskog muzeja, XXVIII, 1916, sv. 3-4, str. 207-290.

B[EJTIĆ]_, A[LIJA] : Gazi Husrevbegova knjižnica i njen značaj za našu povijest. Osvit, III/1943, br. 91, str. 6.

BEJTIĆ, ALIJA: Elči Hadži Ibrahim-pašin vakuf u Travniku. Prilog kulturnoj povijesti Travnika. - El-Hidaje, V/1942, br. 7, str. 169-179; br. 8-10, str. 227- 240; br. 11-12, str. 276-288 i separat.

BEJTIĆ, ALIJA: Podaci za kulturnu povijest vezirskoga grada Travnika. - Na­še starine, 11/1954.

"Vakufnama bivšeg bosanskog valije Elči Hadži Ibrahim-paše, sina Osmanova"

str. 152-154; Popis uvakufljenih knjiga na str. 152-154.

BERBEROVIĆ, ESAD: O istorijatu narodne biblioteke u Gračanici kraj Tuzle. Bibliotekar, XIII/1961, br. 4, str. 292-194.

Podaci i o Islamskoj čitaonici i Turskoj kiraethani.

BOGDANOVIĆ, B.: Orijentalna biblioteka velike istorijske vrednosti. Ona ima preko 1.400 knjiga i rukopisa. - Politika, br. od 24. I 1954. Podaci o biblioteci Ismeta Imamija iz Peći.

BOGDANOVIĆ, DEJAN: "Ketobhaneha-ye Yugoslavi ke dara-yenosah-e hatti-ye farsi hastand". - "Vehid", Teheran, tom I, 1964, br. 4, str. 33-46.

Poglavlje iz Bogdanovićeve doktorske teze Edebiyat-i Farsi der Yugoslavi ادبيات فارسى در يوكسلاوى obranjene na Univerzitetu u Teheranu 1964. godine.

BOŠKOV, V. - F. ISHAK: Rifaiskoto teke vo Skopje. - Glasnik na Institutot za nacionalna istorija, II/1958, br. 2, str. 183.

CVETKOVIĆ, B.: Među starim rukopisima. Jedna posjeta : "Kjutubhani" Be­gove džamije. - Večerna pošta, XI/1931, br. 3165, str. 15.

ĆULPAN, DŽEVDET: Balkanlar'da Osmanli Devri Turk Kutuphaneleri Tur­ske biblioteke na Balkanskom poluotoku za vrijeme osmanlijske uprave. - Türk Kültü­ru, Ankara, IV/1966, sayi 40, s. 418-425.

D. H.: Gazi Husrevbegova knjižnica. Povodom vijesti da vakuf namjerava posta­viti tu ustanovu na nove temelje. - Jugoslovenski list, XIII/1930, br. 81, str. 5.

Die wichtigsten Denkmaler der islamischen Kultur in der Stadt Sarajevo. 1957, - Ausgabe der Vakufdirektion in Sarajewo. 26. S. "Gazi Husrevbeg Bibliothek", S. 19-20.

DOBRAČA, KASIM: Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu i neki njeni važ­niji orijentalni rukopisi. - Glasnik VIS-a, XII/1961, br. 4-6, str. 144-151; Rezime na arapskom jeziku.

DOBRAČA, KASIM: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. Knj. I. Sarajevo, 1963. Str. XXXII+607+L5 TBL+20 (arapskog teksta).

Prikazi: Dobri Pastir, XIII-XIV/1964, sv. I-IV, str. 446.

OKIĆ, PROF. M. TAJJIB, Ankara Universitesi Ilahiyat Fakultesi Dergisi, Cilt XII/1964, s. 143-153; KALEŠI, Dr. HASAN, Bibliotekar, XVII/1965, br. 5-6 str. 455-459; MUJEZINOVIĆ, MEHMED, Naše starine, X/1965, str.261; KA­LEŠI, Dr. HASAN, Der Islam, Bd. 43, Hft. 3, 1967; BALIĆ, Dr. SMAIL, Orientalischer Handschriftenschatz von Bosnien und sein kultureller Hintergrund, Anatolica, III/1969-1970, S. 237-242; TRALJIĆ, MAHMUD, Bibliotekarstvo, XIII/1967, br. 3, str. 89-93; TRALJIĆ, M.: Štampa o prvom svesku kata­loga arapskih, turskih i perzijskih rukopisa. - Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, knj. I, Sarajevo, 1972, str. 152-153.

E. N.: Gazi Husrevbegova knjižnica kao kulturna ustanova. Potrebe sakupljanja, razasutih orijentalnih djela. - Muslimanska svijest, 1/1936, br. 13, str. 6.

EKREMOV, ŠAHINOVIĆ, MUNIR: Husrevbegova knjižnica. Obzor, LXXV /1935, br. 74, str. l; br. 75, str. 1.

ELEZOVIĆ, GLIŠA: Turski spomenici u Skoplju. - Separat iz Glasnika Skop­skog naučnog društva, 1/1925, sv. 1-2, Skoplje 1926, str. 1-122.

"Vakufija Aladža džamija, Isak begove zadužbine u Skoplju", str. 20-26. O uvakufljenim knjigama na str. 22-23 (na srpskohrvatskom) i na str. 25 (na arapskom).

ELEZOVIĆ, GLIŠA: Turski spomenici, knj. I, sv. 1. Beograd, 1940. "Statut vakufnama Aladža džamije u Skoplju, zadužbine Ishak bega", str. 14-22. O uva­kufljenim knjigama na str. 18-19.

ELEZOVIĆ GLIŠA: Turski spomenici u Skoplju. Separat iz Glasnika Skopskog naučnog društva, 1/1925, sv. l-2,Skop lje 1926, str. 1-122.

"Vakufija Gazi Isa begove zadužbine u Skoplju", str. 45-101. O uvakufljenim knjigama na str. 51-65 (na srpskohrvatskom), str. 77-80 (na turskom) i na str. 90-94 (faksimile).

ELEZOVIĆ, GLIŠA, Turski spomenici, knj. I, sv. 1. Beograd, 1940. "Osnovno Pismo - vakufnama medrese i stranoprijemnice, zadužbine Isa bega sina Is­hak begova u Skoplju", str. 79-126. O uvakufljenim knjigama za medresu na str. 98-107 (na srpskohrvatskom). U 2. sv. spomenutog djela (Beograd, 1952), na str. 13-29 objavljen je faksimile ove vakufname.

EMSEN, ŠEMIN: Osmanli Imparatorlugu devrinde Turkiye kutuphanelerinin tarihcesi Historija turskih biblioteka za vrijeme osmanske imperije. Turkiye Kutuphaneciler Dernegi Bulteni, Ankara, VIII 1960, sv. 1-2.

EREN, ISMAIL: Mithat Pasa'nin Nis'de kurdugu modern Turk tarihcesi Turk Kulturu, Ankara, V/1967, sayi 56, s. 610-614; Sesler Dergisi, Skopje, IV/1968 , sayi 26, s. 17-20.

EREN ISMAIL: Mithat-pašina biblioteka u Nišu. - Bibliotekar, XX 1968. sv. 1-2, str. 32-34.

Gazi Husrevbegova knjižnica. Bogato vrelo historije Balkana. Kuran Sokolovića. Biseri orijentalne ornamentike. Mozaik. Egzotična zemlja. Opisna karta. - Večernje no­vosti, III/1924, br. 157, str. 3.

HADŽIMULIĆ, MUSTAFA: Gazi Husrevbeg i Gazi Ali-paša.- Glasnik IVS-a, III/1935, br. 1, str. 49-55.

"Kjutubhana", str. 52.

HANDŽIĆ, MEHMED: Biblioteka H. Halil-efendije u Gračanici. Kalendar "Gajreta" za godinu 1941., Sarajevo 1940 , str. 194-197.

HANDŽIĆ, H. MEHMED: O knjizi (jedno predavanje). - Novi Behar, IX/1936, br. 9-13, str. 120-124.

U podnaslovu "Biblioteke" govori se ukratko o samostalnim bibliotekama Osmana Šehdije, Kantamirije Abdulah-ef. i Gazi Husrev-begove u Sarajevu (str.123).

HANDŽIĆ, MEHMED: Orijentalni rukopisi kod Jugoslovenske akademije u Zagrebu.- Obzor, 11.VII 1938.

HANDŽIĆ, MEHMED: Nekoliko dragocjenih rukopisa u Karađozbegovoj bib­lioteci u Mostaru. - Glasnik VIS-a, 11/1934, br. 12, str. 633-639.

HANDŽIĆ, H. MEHMED: Povodom četiristogodišnjice Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. - "Narodna Uzdanica", Kalendar za godinu 1937. God. V, Sarajevo 1936, str. 29-48.

Podaci o Gazi Husrev-begovoj biblioteci na str. 44-45.

HASANDEDIĆ, HIFZIJA: Muslimanske biblioteke u Mostaru. Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 107-112.

HASANDEDIĆ, HIVZIJA: Kulturno-historijski spomenici u Mostaru iz tur­skog doba. Prilozi za orijentalnu filologiju, X-XI/1960-61, Sarajevo, 1961, str. 149-177.

Podaci o bibliotekama na str. 164.

HASANDEDIĆ, HIVZIYA: Mostar'in Turk devri kulturel ve tarihi anitlari. Turkceye ceviren: Ismail Eren. Vakiflar Dergisi, Ankara, sayi VII, Istanbul 1968, s. 215-234.

"Kutuphaneler", s. 226.

HASANDEDIĆ, HIVZIJA: Orijentalna zbirka Arhiva Hercegovine u Mostaru. Glasnik arhiva i Društva arhivskih radnika Bosne i Hercegovine, VI/1966, str. 37-43.

"Rukopisi", str. 39-42.

HASANDEDIĆ, HIFZIJA: Kulturno-prosvjetne ustanove u Mostaru 1878 go­dine. - Zora. Počasni broj 1968/69. Mostar. 1968/69., str. 304-310.

O bibliotekama na str. 308-309.

HASANDEDIĆ, HIVZIJA: Kulturno-historijski spomenicu u Mostaru iz turskog doba. - Preporod. IV/1973, br. 6 61- 24 79.

O bibliotekama u brojevima 18 (73), str. 13; 19 (74), str. 13.

Izveštaj Upravnog odbora Vakufsko-mearifskog veća u Skoplju o svom radu, od 1. aprila 1932. do 31. marta 1933. Skoplje, 1933. str. 104.

"Centralna vakufska biblioteka", str. 29-31.

Izveštaj o radu Ulema-medžlisa u Skoplju u 1938. i 1939. godini, Sarajevo, 1941, str. 224.

"Centralna Vakufska biblioteka u Skoplju", str. 220-221.

JANC, ZAGORKA: Iluminirani turski rukopisi u Muzeju primenjene umetnosti u Beogradu. - Zbornik Muzeja primenjene umetnosti, 1/1955, str. 101-119.

JANC, ZAGORKA: Islamski rukopisi iz jugoslovenskih kolekcija. Beograd - 1956. str. 50, XX table. Izdanje Muzeja primenjene umetnosti.

JANC, ZAGORKA: Minijature u islamskom astrološkom spisu orijentalnog in­stituta u Sarajevu. - Prilozi za orijentalnu filologiju, VI-VII 1956-57, Sarajevo, 1958, str. 139-149.

Opis rukopisa od strane A dema H andžića na str. 144-145.

KADIĆ, REŠAD: Povjestne i umjetničke dragocjenosti Gazi Husrevbegove - knjižnice, stare preko 400 godina. - Sarajevski novi list, II/1942, br. 396, str. 5.

KADIĆ, REŠAD REK: Kako je sarajevski franjevac otac Pervan spasio drago­cjenu Gazi Husrevbegovu knjižnicu. Sarajevski novi list, 1/1941, br. 146, str. 5.

KALEŠI, Dr HASAN: Ishak Čelebi von Bitola und seine Stiftungen. - Makedo­nija i Makedoncy v prošlom. La Macedoine et les macedoniens dans le passe. Skopje, 1970, Institut za nacionalna istorija, str. 149-162.

O uvakufljenim knjigama na str. 156, 161-162.

KALEŠI, Dr HASAN: Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arap­skom jeziku. Priština, 1971. Str. 356. - Zajednica naučnih ustanova Kosova. Studije, knj. 23.

"Ishak Čelebi, njegovi vakufi i vakfije", str. 145-218. Spisak uvakufljenih knjiga za medresu u Bitolju na str. 176-177, 202-203 (na arapskom); str. 190-192, 205-208 (na srpskohrvatskom).

KALEŠI, Dr HASAN: Najstariji vakufski dokumenti u Jugoslaviji na arapskom jeziku. Priština, 1972. Str. 356. - Zajednica naučnih ustanova Kosova. Studije, knj. 23.

"Vakufi i vakufnama - hudžet Ishak-bega u Skoplju", str. 89-109. Spisak uvakufljenih knjiga na str. 99 (na arapskom), 105-107 (na srpskohrvatskom ) .

KALEŠI, HASAN: Prve orijentalne biblioteke u jugoslovenskim zemljama. - Bibliotekar, XIII/1961, br. 4, str. 279-282.

KALEŠI, HASAN: Yugoslavya'da ilk oriyental kutuphaneleri. Birlik, "Ozel ilave", Skopje, 7. XII 1962, s. 2.- Isti članak štampan je i u časopisu Turk Kulturu, Anka­ra, sayi 38, 1965, s. 168-171 (Yugoslavya'da ilk Turk kutuphaneleri).

KALEŠI, HASAN i MEHMED MEHMEDOVSKI: Tri vakufnami na Kačanikli Mehmed-paša. Skopje, 1958. Institut za nacionalna istorija. Str. 99.

O biblioteci na str. 20-21 (na turskom), 40-46 (na makedonskom).

KEMURA, IBRAHIM: Malićeva kolekcija u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. - Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 103-106.

KEMURA, ŠEJH SEJFUDDIN FEHMI BIN ALI: U dvorištu Careve džamije merhum Osman Šuhdi ef. kjutubhana. Sarajevo, 1334/1916, str. 16.

KOLAK, VOJKA: Zbirno mjesto dobrih - dom savršenih. Zabilježeno u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. - Odjek, XVIII/1965, br. 12, str. 11.

Knjižnica rahmetli Muhamed ef. Kadića. Oporuka za prenos u Gazi Husrev-begovu knjižnicu. - Novi Behar, V/1931-1932, br. 18, str. 264.

KREŠEVLJAKOVIĆ, HAMDIJA: Dženetići. - Naučno društvo NR Bosne i Hercegovine, Radovi - II. Odjeljenje istorijsko-filoloških nauka. Knj. I, Sarajevo, 1954, str. 111-163.

Popis knjiga na str. 134.

KULENOVIĆ, HAKIJA: Ukrasi i minijature u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. - Glasnik VIS-a, 11/1951,br. 4-6, str. 168-172.

MERCAN, HASAN: Prizren - Muze kenti. - Berlik, br. 754, Skoplje, 2. XII 1967.

Podaci o Mehmed-pašinoj biblioteci u Prizrenu.

MUJEZINOVIĆ, MEHMED: Biblioteka orijentalnih rukopisa biblioteke Mehmed-pašine džamije u Prizrenu. - Starine Kosova i Metohije, II-III/1963, str. 197.

MUJEZINOVIĆ, MEHMED: Diplome kaligrafa Islamovića u Gazi Husrev -bego voj biblioteci u Sarajevu. - Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 91-94+3 tabele.

MUJEZINOVIĆ, MEHMED: Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu. Sarajevo 1968, str. 12 (nepaginiranih). Izdanje Društva konzervatora Bosne i Hercegovine. Serija H. Broj 8.

Prikaz: TRALJIĆ, MAHMUD, Bibliotekarstvo, XIV/1968, str. 95-96.

NAMETAK, ALIJA: Karađozbeg i njegovo doba.- Novi Behar, VII/1933, br. 3-4, str. 36-41.

NAMETAK, ALIJA: Marginalije iz naše kulturne historije (Prema podacima iz I sveske Kataloga Gazijine biblioteke). - Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 95-102.

NAMETAK, HASAN: Vakufnama Derviš paše Bajezidagića. - "Narodna uzda­nica", Kalendar za godinu 1940. God. VIII. Sarajevo (1939), str. 187-192.

O biblioteci na str. 190-191.

Naša kiraethana. Behar, IV/1903-1904, br. 4, str. 63.

O muslimanskoj čitaonici u Sarajevu.

OLESNICKI, ALEKSIJE: Zadaci orjentalistike u Jugoslaviji. - Gajret, Kalen­dar za godinu 1940, Sarajevo, 1939, str. 111-114.

OLESNICKI, A.: Naše orijentalno blago - istočni muslimanski rukopisi i ispra­ve u Jugoslavenskoj Akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu. - Hrvatska revija, III/1932.

PEJANOVIĆ, ĐORĐE: Istorija biblioteka u Bosni i Hercegovini od početka do danas. Sarajevo, 1960, str. 105.

Peti vijek Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. - Bilten Društva bibliote­kara Bosne i Hercegovine i Narodne biblioteke BiH. IV/1958, br. 11-12, str. 99-100.

POLAT, ILHAN: Saray - Bosna'da Gazi Husrev Bey Kutuphanesi. - Turk Kutuphaneciler Dernegi Bulteni, Ankara, XVIII/1969, sayi 4, s. 244-248.

POPOVIĆ, LJUBINKO: Prilog istoriji biblioteka u Bosni i Hercegovini. - Bilten Društva bibliotekara Bosne i Hercegovine i Narodne biblioteke, IV/1958, br. 3-4, str. 28-75.

Proslava otvaranja Gazi Isa begove centralne reformisane medrese i vakufske biblioteke u Skoplju. - Glasnik VIS-a, V/1937, br. 1, str. 9-10.

Prva javna biblioteka u Sarajevu. - 7 dana, 11/1954, br. 58, str. 7.

RAMIĆ, RIZO: O bibliotekama u Sarajevu. - Pregled, 1/1946, sv. 1, str. 72-73.

Podaci i o Gazi Husrev-begovoj biblioteci.

RIZVIĆ, ISMET: Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. - Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 75-90.

SKARIĆ, VLADISLAV: Biblioteka Begove džamije u Sarajevu.- Jugoslovenska njiva od 29. X 1921. Isti članak je štampan u Glasniku VIS-a, XXIX/1966, br. 3-4 , str. 105-106.

SOFTIĆ, SMAIL: Muslimanske starine u Skoplju. - Državna velika medresa kralja Aleksandra I u Skoplju. Izvještaj za školsku 1933-34. godinu. Skoplje, 1934, str. 55-98.

"Kjutubhana (biblioteka)" na str. 97.- Podaci o Centralnoj biblioteci Vakuf­sko- mearifske direkcije u Skoplju.

SOKOLOVIĆ, OSMAN ASAF: Orijentalne književne starine kod nas.- Kalen­dar Narodne Uzdanice, VIII/1940, Sarajevo (1939), str. 229-234.

SPAHO, FEHIM: Arapski, perzijski i turski rukopisi Hrvatskih zemaljskih mu­zeja u Sarajevu. Sarajevo, 1942, str. IX + 107.

U ovom djelu obrađeno je i opisano oko 1500 arapskih, turskih i perzijskih ru­kopisa koji su tada pripadali Zemaljskom muzeju, a sada su u posjedu Orijental­nog instituta u Sarajevu.

SPAHO, FEHIM: Gazi Husrevbegova knjižnica. - Novi Behar, IV/1930-1931, br. 2-3, str. 31-33.

SPAHO, FEHIM: Gazi Husrevbegova knjižnica. - Spomenica Gazi Husrevbego­ve četiristogodišnjice. Sarajevo, 1932, str. 74-84.

Dopunjen i proširen članak iz Novog Behara (IV/1930-1931, br. 2-3, str. 31-33).

SULEJMANPAŠIĆ, MEHMED: Saraybosnada Gazi Husrev Bey Kutuphanesi - Varlik, Ankara, br. 172/1940, str. 83-84.

ŠABANOVIĆ, HAZIM: Gazi Husrevbegova biblioteka. - Glasnik VIS-a, II/ 1951, br. 1-3, str. 14-23 (rezime na francuskom).

ŠABANOVIĆ, HAZIM: Husrevbegova biblioteka u Sarajevu. - Bibliotekar,VIII /1956, br. 1-2, str. 42-62.

Podaci o Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu i Orijentalnoj zbirci Jugoslovenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.

ŠABANOVIĆ, HAZIM: Istočna djela naših pisaca u Gazi Husrev-begovoj bib­lioteci. - Glasnik VIS-a, 11/1951, br. 769, str. 252-257.

ŠABANOVIĆ, HAZIM: Katalog arapskih, perzijskih i turskih rukopisa. - Prilog Glasnika VIS-a, 1951-1952.

Obrađeno ukupno 205 rukopisa.

ŠABANOVIĆ HAZIM: Povodom izdavanja kataloga rukopisa Gazi Husrev­begove biblioteke. - Glasnik VIS-a, 1/1950, br. 1-3, str. 49-52.

ŠABANOVIĆ, HAZIM: Turski diplomatički izvori za istoriju naših naroda. Pri­lozi za orijentalnu filologiju, 1/1950, str. 117-149.

"Gazi Husrev-begova biblioteka u Sarajevu", str. 130-131.

ŠABANOVIĆ, HAZIM: Značaj Gazi Husrevbegove biblioteke u Sarajevu. Glas­nik VIS-a, 11/1951, br. 4-6, str. 133-138.

ŠEVA, MUSTAFA: Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu sa osvrtom na njenu ulogu u današnjici. - Glasnik VIS-a, VI/1955, br. 1-2, str. 17-36.

TRALJIĆ, H. MAHMUD: Gazi Husrevbegova knjižnica pod upraviteljstvom Hadži Mehmed ef. Handžića. - El-Hidaje, VIII/1944-1945, br. 2-3, str. 92-95.

TRALJIĆ, M.: Iz prošlosti Gazi Husrev-begove biblioteke. - Anali Gazi Hus­rev-begove biblioteke, 1/1972, str. 149-151.

TRALJIĆ, M.: Korišćenje fondova Gazi Husrevbegove biblioteke. - Anali Ga­zi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 154-159.

TRALJIĆ, M.: Prilog bibliografiji o Gazi Husrev-begovoj biblioteci. - Anali Gazi Husrev-begove biblioteke, 1/1972, str. 159-160.

TRALJIĆ, SEID M.: Gazi Husrevbegova knjižnica. Najbogatija zbirka vrela za povijest Bosne i Hercegovine u doba četiristagodišnje turske uprave. - Hrvatski dnevnik IV/1939, br. 1270, str. 15.

TRALJIĆ, SEID M.: Medresa Hadži Ismaila Misrije u Sarajevu. El-Hidaje, II/ 1937-1938, br. 9, str. 136-137.

Podaci i o Kantamirijinoj kutubhani, podignutoj 1774. godine kraj ove medre­se.

TRALJIĆ, SEID M.: Važne prinove u Husrevbegovoj knjižnici. - Obzor, LXXVIII/1938, br. 17, str. 1-2.

Podaci o arhivu Mula Mehmeda Divovića i knjigama iz medrese Mehmed-

paše Kukavice u Foči.

TRUHELKA, ĆIRO: Gazi Husrevbeg. Njegov život i njegovo doba.- Glas­nik Zemaljskog muzeja, XXIV/1912, str. 91-233 i separat

O biblioteci na str. 71-72.

ĆULIĆ, BRANKO : Biblioteke u BiH. - Enciklopedija Jugoslavije I, Zagreb, 1955, str. 542-543.

"Gazi Husrevbegova biblioteka" na str. 543.

ĆURIĆ, dr. HAJRUDIN: Školske prilike Muslimana u Bosni i Hercegovim, - 1800-1878. Beograd, 1965, str. 232.

Podaci o Kantamirijinoj biblioteci u Sarajevu na str. 110-111 i Elči Hadži Ibrahim-pašinoj u Travniku na str. 112-113.

ZAPLATA, RUDOLF: Prva javna biblioteka u Sarajevu u Carevoj džamiji 1745 godine. - Jugoslavenski list, XXI/1938, br. 171, str. 7.

Biblioteka Osmana Šehdi-efendije.

ZUBAC, STANISLAV: Kroz kjutubhanu Karadozbegove džamije u Mostaru. Jugoslovenska pošta, IV/1932, br. 791 16. I, str. 9.

SUMMARY

CONTRIBUTIONS TO BIBLIOGRAPHY OF PUBLISHED WORKS ABOUT ORIENTAL LIBRARIES IN YUGOSLAVIA

It has been writen very much about oriental libraries on the territory of today's Yugoslavia. The writer of this work I. Eren collected 103 titles treating life and activity of this kind of libraries in our country. The writings published in other countries are of a particular interest as many of them were unknown till now to our enquirers of Mos­lem's cultural life during centennial life of our country under turkish government.