IBRAHIM KEMURA
PISMENA ZAOSTAVŠTINA KNJIŽEVNIKA HUSEJNA DUBRAVIĆA-ĐOGE U GAZI HUSREV-BEGOVOJ BIBLIOTECI
Fondovi Gazi Husrev-begove biblioteke nedavno su, opet, obogaćeni jednim značajnim i vrijednim poklonom - književnom zaostavštinom našeg poznatog književnika Huseina Dubravića-Đoge, čije književno stvaralaštvo zauzima značajno mjesto u razdoblju do početka drugog svjetskog rata. Obrada i eventualno objavljivanje njegovih sabranih djela tek predstoji. Poklon su izvršili njegovi nasljednici, sinovi Smail, Zijo i Nijaz.
Husein Đogo rođen je l.V 1880. godine u siromašnoj mostarskoj porodici. Kako sam navodi, njegovo prezime Đogo, nije bilo pravo prezime nego nadimak, koji se u ono vrijeme u Hercegovini prišivao mnogima. Pravo prezime njegovih predaka bilo je Gluščević. Prezime Đogo pod kojim je bio zaveden i u matičnim knjigama promijenio je 1933. u Dubravić. Zašto nije tražio staro prezime Gluščević nije poznato. Tako su sva njegova djela od 1933. godine potpisivana prvo sa prezimenom Dubravić-Đogo, a zatim samo sa Dubravić. Često se služio pseudonimom Podhumski, jer je mahala u kojoj je rođen bila pod brdom Humom.
Osnovnu školu i tri razreda Velike gimnazije završio je u Mostaru, a onda ga roditelji pošalju u Sarajevo na učiteljsku školu. Ispit zrelosti na učiteljskoj školi položio je 1904. i iste godine službuje u Bugojnu, zatim u Konjicu (1905.) gdje dobiva stipendiju za studije u Beču. Iza završenih studija u Beču na Učiteljskoj akademiji, vraća se na dužnost u Konjic (1911.). U Tuzli službuje 1912. i iste godine odlazi na Trgovačku školu u Mostar, a zatim u Brčko (1915.), pa Derventu (1916.-1924.), kada je zbog svog političkog uvjerenja reduciran. 1920. godine unaprijeđen je za profesora. Reaktiviran je ponovo 1925. kao profesor Muške učiteljske škole u Derventi, a 1926. premješten je za direktora Ženske muslimanske građanske škole i produžnog tečaja (preparandije). Kao deklariranog opozicionara šestojanuarski režim prebacuje ga 1929. u Blace, malo mjesto kod Niša. Tek 1932. uspijeva se dokopati Loznice, da je bliže Bosni, a nakon nekoliko intervencija premješten je 1935. u Tuzlu. 1941. godine postaje direktor Građanske škole u Tuzli, a 1942. premješten je u Zagreb na Državnu II građansku školu i iste godine penzionisan. Umro je 11. IX 1961. u 81. godini života u Gradačcu, gdje je i sahranjen.
Vrlo rano počeo se baviti literarnim radom; prva crtica objavljena mu je već 1900. godine. Već kao đak, a kasnije naročito s velikom marljivošću radi na prikupljanju narodnih pjesama, bilježi narodna predanja i tome slično. Kako je često premještan sa službom, upoznao je mnoge krajeve i ljude, njihove običaje i tradiciju, što će doći do izražaja u njegovu stvaralaštvu. Još kao student prikupio je znatnu građu o Ali-paši Rizvanbegoviću i napisao o njemu opširan rad koji nije objavljen. Pisao je mnogo i bio suradnik u gotovo svim muslimanskim, beletrističkim listovima između dva rata. Dosta je objavio radova u "Beharu", "Biseru", "Novom Beharu", kalendarima "Narodna uzdanica", "Gajret", "Napredak" i dr.
1927. godine aktivno učestvuje u ponovnom pokretanju "Novog Behara" zajedno s Mulabdićem, Čauševićem, Hamdijom Kreševljakovićem i drugim muslimanskim javnim radnicima, te postaje i njegov prvi urednik. Uređivao je I, II i III godište do 18. broja (do 15. I 1930.).
U bogatom književnom opusu najčešće i najuspješnije su mu kratke crtice i pripovijetke, koje odišu humorističkim duhom. Taj duh se provlači kroz sva njegova djela. Osim toga napisao je velik broj aktovki i igrokaza, koji su izvođeni s uspjehom na pozornicama Bosne i Hercegovine. Ogledao se i kao romanopisac. Njegov roman - Sreća mladog Ljubovića, koji je izlazio u "Novom Beharu", imao je velikog uspjeha kod čitalaca, a od kritike je ocijenjen kao najbolji roman iz života bosanskih Muslimana. Preveden je i na njemački jezik.
Za lirsko pjesništvo nije imao afiniteta. U njegovoj ostavštini ima dokaz i tih pokušaja (pjesma "Kroz talase"). Više ga je zanimala narodna pjesma, odnosno historijska podloga njezina nastanka. Objavio je historijat nekoliko naših poznatih narodnih pjesama.
Osim literarnih ostvarenja Dubravić se, istina s manje uspjeha, bavio i pisnjem stručnih knjiga, u koje ubrajamo:
Kratak pregled perzijske književnosti, objavljeno u "Biseru" 1912., a 1914. kao posebna knjiga u izdanju Muslimanske biblioteke u Mostaru (izvanredno izdanje, br. 5).
Pregled naše narodne i opće povijesti srednjeg vijeka, 1927. (rađen u vidu tabela).
Stari vijek - prijevod s njemačkog od Pinowa.
Književnu ostavštinu Dubravića, pohranjenu u Gazi Husrev-begovoj biblioteci, podijelili smo prema tematici koju obrađuje na:
Priče, novele, crtice,
Roman,
Dramska djela,
Historijska djela i prikupljena građa i
Razne pribilješke i drugi materijal.
I) PRIČE, NOVELE, CRTICE NEOBJAVLJENE
Ahmed Lovac, Alijagin sin - 8 str.
U medenom mjesecu - 5 str.
Čiča Tošina čestitka lijepoj Francuskinji - 5 str.
Hadžiluk Muje Jade - 14 str.
Tombola - 7 str.
Došao gost - 7 str.
Jedva smo Mujagu oženili - 17 str.
Moj nesretni pijevac - 3 str.
Naš telal Hasan Bubalo - 3 str.
Hitnja se osvećuje - 2 str.
Kako sam lani promijenio stan - 6 str.
Gdje je cipela - 6 str.
Sinova tajna - 9 str.
Životopis Omera Betera - 38 str.
Neizvršena pogodba - 1 str.
Ružan san udovice Habibe - 4 str.
Nasrudin hodža kao narodni poslanik - 4 str.
Zelov - 9 str.
Mula Hasan - 9 str.
Prvi put u lovu - 3 str.
Od Mostara do Doboja pješice sa Konjem - 10 str.
Brkovi starog Hasice - 5 str.
Stari Mane ljuto žali svog mačka - 3 str.
Na bajram - 4 str.
Mačija i pasja politika - 3 str.
Plemenito srce - 6 str.
Na čestitanju - 3 str.
Priča o carevu zetu - 9 str.
OBJAVLJENE
Golijat gusak g. Marka Marekovića ("Gajret")
Ciganski salavat ("Novi Behar", XVI/1944. br. 8. str. 130)
Zašto je Alaga onoliko galamio u svojoj kući ("Napredak", XXX/1940., str. 154-158)
Životopis jednog međeda ("Biser", 1/1912-13, 5, 83-85; 6,110-111; 7, 113-137; 8,160-162; 9,183-185; prevedeno i objavljeno na češkom jeziku)
Kako je Mujaga uhvatio Lucina zeca ("Biser")
Promjene ("Napredak", XVI/1927. str. 164-167)
Fazan ("Narodna Uzdanica", IX/1941. str. 156-158)
Kvrga na čelu ("Napredak", XVIII/1929. str. 181-184)
Zašto je u svrake tanak rep? ("Novi Behar", III/1929-30, 16. strana br. 251-252)
Kada žena prekorači dopust ("Hrvatski list", 1933)
Dva mucavca, ("Novi Behar", 1/1927, br. 4, str. 4-5)
Kada su se Nezir-hodži smrzli zubi ("Novi Behar", XV/1942-43., br. 1, str. 4)
II) ROMAN
NEOBJAVLJENI
Svatovsko groblje na Morinama
Leid, Liebe und Gluck jungen Ljubović - prijevod na njemački.
OBJAVLJENI
Sreća mladog Ljubovića ("Novi Behar", VII/1933-4, i VIII/1934-5).
Zlatna
jabuka ("Novi Behar", X/1936-7, br. 15-16, str.
200-204;
17-19, 224-228; 20-22, 262-268; 23-24, 322-327).
III) DRAMSKA DJELA
NEOBJAVLJENA
Mala Fata traži svoju majku - 9 str.
Zlogovor - 3 str.
Tužba zbog uspjele operacije - 11 str.
Pametan dječak - 14. str.
Kadija Urfet i buha Gurbet - 11 str.
Rano procvali omladinci - 16 str.
Teško je davati savjete za udaju - 8 str.
Teta lija i kompanija - 17 str.
Tajna jedne noći - 25 str.
Nasrudin hodžina propovijed o odnosima muža i žene - 6 str.
Ljubavni darovi - 42 str.
Tri želje - 15 str.
Izgubljene opklade - 4 str.
Mijat harambaša i Tešnjanin Alija - 20 str.
Mijat harambaša - 114 str.
Tri savjeta za tri dukata - 20 str.
OBJAVLJENA
Načelnikova tikva ("Novi Behar", XIV/1941-42, br. 6, str. br. 178-180)
Majka plače a otac se smije ("Novi Behar", XIII/1939-40, broj 13- 18, str. 119-206)
Jutarnji razgovor ("Novi Behar", 11/1928-29, br. 24, str. 376-377; Novi Behar, IX/1936, br. l-3, str. 13-16; 4,42-45; Glasnik VIS-a, 1973., broj 9-10, str. 436-440).
IV) HISTORIJSKA DJELA I PRIKUPLJENA GRAĐA
NEOBJAVLJENA
Ali paša Rizvanbegović, vezir od Hercegovine - 136 str.
Prikupljena građa iz povijesti Srbije - 19 str.
Pašić Halilaga - 1 str.
Radni i neradni dani - 2 str.
Položaj ruku - 1 str.
Iz povijesti Gradačca - 8 str.
Esma Vilićeva - 6 str.
OBJAVLJENA
Naša lijepa i bogata Tuzla u slici i pjesmi ("Hrvatski narod", 1944, naknadno objavljena u "Glasniku" VIS-a, XXXVI/1973, br. 5-6, str. 226-231)
Porodica Ćuprilić u narodnim pjesmama (Naknadno objavljeno u listu "Glasnik" VIS-a, XXXVI/1973, br. 7-8, str. 355-8)
Povijest jedne sevdalinke ("Narodna Uzdanica", X/1942, str. 97-101).
V) RAZNE PRIBILJEŠKE I DRUGI MATERIJAL
U ovoj grupi sadržano je, bilo u rukopisu bilo otkucano na mašini, oko 150 listova, najviše istrgnutih iz notesa, izresci objavljenih radova, biografski podaci i sl.
Da bi upotpunili sliku cjelokupnog književnog stvaralaštva H. Dubravića - Đoge, ovdje ćemo pokušati prema dostupnim nam časopisima i kalendarima u kojima je surađivao, donijeti popis članaka, crtica, drama i pripovijetki koje je objavio. Dolazi u obzir prije svega "Behar", "Biser", "Novi Behar", "Gajret", "Narodna Uzdanica" i "Napre dak". Evo te djelomične bibliografije:
BEHAR
Jedna uspomena, X/1909-10. str. 52-57, 69-71.
Međed, XI/1910-11, str. 45-46.
Pokradeno grožđe, X/1909-10.
Dvije struje ("Tvrdiši" i "Mehkiši"), X/1909-10.
Lisica i sirac, III/1902, str. 47.
BISER
U tuđem svijetu, I/1912-13, br. 1, str. 7-8; br. 2 i 3, str. 22-23.
Kako je Mehaga uhvatio Lucina zeca, II/1913-14, 3, 43-44; 4, 62-63; 5, 78-79; 6, 93-95.
Doktor Lacman liječi bolesnike po najnovijoj metodi, 11/1913-14, br. 2, str. 186-188.
NOVI BEHAR
Ne varaj nikoga I/1927, str. 13.
Materinski dan, I/1927, str. 11.
Moderni junaci, I/1927, br. 4, str. 10-11.
Mitar Džomba i njegov bilijar, I/1927, br. 7, 99-101; br. 8, 115-116.
Na pragu nove školske godine, I/1927, br. 8, 113-114.
Izbori i izborni teror, I/1927, br. 9, 129-130.
Slika iz brijačnice, I /1927, br. 9. 131-132.
Turkuša i mačka, I/1927, br. 10, 155.
Na korzu, I/1927, br. 11, 163-165
Za Švabina vremena, I/1927, br. 12, 184-185.
Škola Narodnog zdravlja, I/1927, br. 12, 187.
Naša kulturna pitanja, II/1928, br. 17, 257-259.
Džumbus na papaganom, II/1928, br. 22, 363.
Nova reforma kalendara, II/1928-29, br. 11, 172.
Novi turski alfabet, II/1928-29, br. 12, 189.
Komentar na narodnu pjesmu "Fazli Buljubaša", II/1928-29, br. 16, 245-246.
Lijet preko Sjevernog Pola, II/1928-29, br.1-2, 20.
Talijanska ekspedicija na Sjeverni Pol, II/1928-29, br. 4, 59, 74.
Licitacija, II/1928-29, br. 12, 179-181.
Ljudska želja i Božja volja, II/1928-29, br. 15, 230-231.
Akrep i žaba, II/1928-29, br. 21-22, 339.
Berber Kara Mujo, II/1928-29, br. 19, 297-299; br. 20, 313-315; br. 21-22, 330-334; br. 23, 360-363; br. 24, 379-382.
Jedna ljubav Firdus Kapetana, III/1929-30, br. 12, 186.
Rad na prosvjećivanju naroda, III/1929-30, br. 14-15, 219.
Smrt Mijata hajduka, III/1929-30, br. 19-20, 299-300.
Kraljevina Jugoslavija, III/1929-30, br. 12,185.
Sandžaki šerif, III/1929-30, br. 16, 257.
Mate Pušilula, III/1929-30, br. 5, 77.
Zar opet? III/1929, 30, br. 17-18, 267-268.
Za jedan dinar, IV/1930-31, br. 7, 103-104.
Ribar Hasan, IV/1930-31, br. 8, 117-118.
Daira hodže Mešana, IV/1930-31, br. 18-19, 273-276.
Mujaga Batal, stari bakal, IV/1930-31, br. 10, 153-155; br. 11, 168-171; br. 12, 185-187.
Usred ljeta kroz hercegovački krš, V/1931-32, br. 7-8, 121-123; br. 9, 139-140; br. 10, 155-156.
Moj sinčić, V/1931-32, br. 13-14, 197-199.
Trka pred magaretom, V/1931-32, br. 21-22, 301-304.
Bojadžija, terzija i kadija, V/1931-32, br. 2, 28.
Šta ćemo s đacima kad nisu u školi, VI/1932-33, br. 21, 285-286.
Dva otkaza, VI/1932-33, br. 14, 190.
Kada sahat kuca-šta veli? VI/1932-33, br. 23, 321.
Pohlepa, VI/1932-33, br. 23, 323-324.
Ali ah kjerim, VI/1932-33, br. 23, 322.
Najmanji trgovac, VII/1933-34, br. 1-2, 20.
Mujo Suljić - podrinski Matuzalem, VII/1933-34, br. 5, 72-73.
Prilozi za povijest Konjica i gornje Hercegovine, VIII/1934-35, br. 11-12, 176-177; br. 13, 217-220.
Muslimani dramatičari, naša društva i zakon o zaštiti autorskih prava, VIII/1934-35, br. 19, 325-328.
Liska mostarska, VIII/1934-35, br. 17-18, 305.
Pomažimo islamsku štampu, IX/1935-36, br. 9-10, 118-120.
Konferencija u Starom Mostu, IX/1935-36, br. 14-16, 181-188.
Kad prijatelj ima prijatelja policajca, X/1936-37, br. 4-5, 50-52.
Prosvjetlimo naše selo!, XI/1937-38, br. 1-2, 1-3.
Mješoviti brakovi, XI/1937-38, br. 21-23, 341-342.
Kako je mala Fata dobila školske knjige, XII/1938-39, br. 7-14, 125-126.
Kad sojtarija dođe u naše selo, XII/1938-39, br. 7-14, 125-126.
Čudan san, XIII/1939-40, br. 1-6, str. 5-7.
Dženabet ostaje dženabet, XIII/1939-40, br. 11-12, 139-140.
Kad se dijele pozivi u vojsku, XIII/1939-40, br. 23, 319-320.
Moć jednog slova, XIII/1939-40, br. 24, 335-336.
Gost i gostovanje, XVI/1944, br. 8, 130.
Seljak i njegov vo, XVI/1944, br. 5, 80.
GAJRET
Muke i nevolje starog učitelja, 1939, str. 317-320.
NARODNA UZDANICA
Ženidba starog Mehmeda, III/1935, str. 128-134.
Sulejman pejgamber i mrav, IV/1936, str. 146.
Behrambegova medresa u Tuzli, IV/1936, str. 158-159.
Čestitam .... Sažaljevam! V/1937, str. 160-166.
Život i rad Hrvata muslimana u Zagrebu, XI/1943, str. 139-141.
NAPREDAK
Andrija Vlah i Mašin grah, XX/1930, str. 222-225.
Tradicija o Mijatu Harambaši, XXI/1931, str. 165-169.
U medenom mjesecu, XXIX/1939, str. 197-201.
Hrvatski plakat na svježem grobu, XXXII/1942, str. 193-196.
Ovaj prikaz bibliografije djela H. Dubravića-Đoge napisan je s težnjom da podsjetimo i upozorimo javnost na ovog zapostavljenog i zaboravljenog književnika. Dubravić svojom originalnošću "realistične proze, koja odaje izrazitu sposobnost zapažanja i pripovijedački nerv i organizovano izlaganje sa diskretnim prisustvom humora u komentarisanju ljudskih slabosti i zbivanja, te izrazitu sklonost za živ i spontan dijalog"1 - nesumnjivo zauzima značajno mjesto u redovima bosanskohercegovačkih književnika Muslimana.
SUMMARY
LITERARY INHERITANCE OF THE WRITER HUSEJIN DUBRAVIĆ-ĐOGO IN GAZI HUSREV-BEY'S LIBRARY
On the occasion of donation made by the sons of the Bosnian writer Husejin Dubravić-Đogo (1880.-1961.) to Gazi Husrev-bey's library the author considers this literary inheritance. In the same time he gives the biographical and bibliographical datums about Dubravić-Đogo.
1 Muhsin Rizvić: Behar - književnoistorijska monografija, "Svjetlost", Sarajevo, 1971, strana 404.