Ocjene i prikazi

PRILOZI ZA ORIJENTALNU FILOLOGIJU 59/2009., Sarajevo :

Orijentalni institut u Sarajevu, 2010. - 316 str.

U godini kada se obilježava šezdesetgodišnjica postojanja i rada Orijen- talnog instituta u Sarajevu objavljuje se i 59. broj časopisa Prilozi za orijen- talnu filologiju. I ovaj broj slijedi principe po kojima je časopis prepoznatljiv u zemlji i svijetu i zahvaljujući kojima je referiran u online bazama podataka CEEOL u Evropi i EBSCO u Sjedinjenim Američkim Državama. Njegova os- novna karakteristika jesu originalni istraživački radovi bazirani na primarnim izvorima, prvenstveno rukopisnoj i arhivskoj građi, uz korištenje relevantne i pouzdane literature. Radovi su raspoređeni u skladu s uobičajenom podjelom u naučnim časopisima.

Na početku ovog broja časopisa je In memoriam – Prof. Salih Trako (1924-2010), u kojem je Fehim Nametak podsjetio na životni put i istraži- vački rad ovog dugogodišnjeg saradnika Orijentalnog instituta, u kojem je proveo 35 godina i ostavio vrijedne i zapažene rezultate.

Izvorni naučni radovi obuhvataju oblasti Filologija, podijeljenu na Jezik i Književnost, a u ovom broju su objavljeni jedan rad iz jezika i četiri iz knji- ževnosti.

Rad iz jezika pisan je na engleskom jeziku, a nosi naslov Linguostyli- stic approach to qasidas by Ahmad Khatem Aqowalizade. U njemu autorica Sabaheta Gačanin, na primjeru dviju kasida na perzijskom jeziku pjesnika Ahmeda Hatema Bjelopoljaka, istražuje korištene stilske figure i njihovu sti- lematičnost, prateći strukturu kasida na fonostilističkom, morfostilističkom, sintakso-stilističkom i leksiko-stilističkom nivou.

Radovi koji se odnose na široko područje književnosti pokazuju raznoli- kost tema koje i inače nalazimo u časopisu Prilozi za orijentalnu filologiju. U ovom broju se ona ogleda kroz temu rada Dželile Babović Recepcija književnoestetskih vrijednosti Kur’ana u savremenoj bosanskohercegovačkoj književnoj kritici, u kojem autorica, na bazi prijevoda Kur’ana Enesa Karića i Esada Durakovića, kao i još nekoliko radova ovih i drugih autora, ističe pomjeranja u recepciji kur’anskog teksta s isključivo ideologijske dimenzije ka potenciranju njegovih estetskih i stilskih odlika, dok se, s druge strane, u radu Dženite Karić govori o Fenomenu palestinskog postkolonijalnog roma- na i novele u arapskoj književnosti, i ukazuje na njegove specifičnosti, umjet- nički potencijal i otvorenost različitim kritičkim pristupima.

Druga dva rada odnose se na književno stvaralaštvo Bošnjaka na orijen- talnim jezicima. U središtu interesovanja Mirze Sarajkića ponovo je Ahmed

320 ANALI GHB 39/2010, (31), 320-322

Hatem Bjelopoljak, ali tema ovog rada su pjesnikovi gazeli na arapskom jezi- ku. Pod naslovom Lirski ciklus Ahmeda Hatema Bjelopoljaka ili poetska ara- beska vječne Ljubavi autor analizira poetiku arabeske u Hatemovim gazelima kao mikrostrukturama ali i njihovu makrostrukturu, tj. lirski ciklus, te zaklju- čuje kako se Hatemov poetski tekst u cjelini doima kao jedinstvena poetska arabeska vječne Ljubavi. Na primjeru epa Ljepota i srce Ahmeda Valija Novopazarca i Muradname Derviš-paše Bajzidagića Adnan Kadrić govori O onomasiološko-mističkoj konceptualizaciji poezije Bošnjaka na orijentalnim jezicima, povremeno ilustrujući svoje analize primjerima konceptualizacije puta spoznaje u narativnoj tesavufskoj književnosti i shematskim prikazima

Oblast Historija i diplomatika u ovom broju predstavljaju dva rada. Dok je rad Hatidže Čar-Drnda Nahija Ljubović u 15. i 16. stoljeću zasnovan isključivo na podacima iz osmanskih izvora tog vremena, posebno katastar- skih popisa Hercegovačkog sandžaka iz 1477. i 1540. godine, na osnovu kojih se prati historijat zatečenog vlaškog stanovništva ove nahije nakon uspostave osmanske vlasti, dotle rad Nenada Filipovića pod intrigantnim naslovom Lady Mary Wortley Montagu i Ahmed-beg od Kumodraža svojim sadržajem donekle izlazi iz okvira podjele radova u oblast historije i diplo- matike. U njemu autor koristi pisma lady Mary Wortly Montagu, supruge engleskog diplomate u Istanbulu, kao prvorazredan i pouzdan izvor o životu u osmanskom Beogradu početkom 18. stoljeća, kada ona boravi u kući lokal- nog aristokrate i intelektualca Ahmed-bega od Kumodraža. Rad se doima kao mješavina diplomatske historije (iako autor navodi da u nju ne spada) i epistolografske književnosti, mješavina u kojoj pisma lady Mary ocrtavaju realnost života u Osmanskom carstvu i nude, kako kaže autor, „pouzdane podatke i oštroumne opservacije koje je moguće razdvojiti od tendencioznog ideologizovanog narativa“. Rad obiluje napomenama, kojih je čak daleko više nego samog teksta i koje premašuju standardne fusnote rada iz historije (ili bilo koje druge oblasti), te predstavljaju prave male eseje o ličnostima, poro- dicama, običajima, filozofiji, religiji, intelektualnom životu, kontaktima itd., pa bi bilo najprimjerenije da se ovaj rad označi kao rad iz „historije kulture“.

Pod jednostavnim nazivom Prilozi u časopisu se često javljaju obimom kraći, ali sadržajno vrijedni tekstovi koji na bazi izvornog materijala oslikava- ju pojedine događaje ili ličnosti iz naše kulturne historije. Tako je autor Haso Popara u prilogu pod naslovom Ko je al-Muhāğir ad-Dāgistānī, prepisivač Mushafa Fadil-paše Šerifovića?, upoređivanjem prepisivačevih bilježaka i drugih dostupnih izvora i literature, utvrdio puno ime i porijeklo prepisivača rukopisa Kur’ana koji je Fadil-paša Šerifović uvakufio za Gazi Husrev-bego- vu džamiju i biblioteku i koji je danas poznat kao Mushaf Fadil-paše Šerifovi-

ća, a Alma Omanović-Veladžić pod naslovom Hasećija Mehmed Memiš-aga Mačković i sarajevska svakodnevnica predočiila podatke i zabilješke koje je o ovom sarajevskom vakifu i predvodniku bosanske vojske u brojnim vojnim pohodima pronašla u rukopisima Bašeskijinog Ljetopisa, Kadićeve Hronike i Muvekkitove Historije Bosne.

U rubrici Bibliografije u ovom broju je Madžida Mašić pripremila Pre- gled izdanja Orijentalnog instituta 1998-2009, s bibliografijom radova u POF-u 46-58, rađen po sistemu uspostavljenom u ranije objavljenim biblio- grafijama izdanja Instituta i radova u POF-u, u kojima su obuhvaćeni radovi iz brojeva 1-24 (Bisera Nurudinović), 25-34 (Svetlana Milić) i 35-45 (Saba- heta Gačanin).

U Bibliografiji radova Saliha Trake, koju je priredila Mubera Bavčić, predstavljeni su oni rezultati njegovog rada na izučavanju pisanog naslijeđa Bosne u kojima se on pojavljuje kao autor ili koautor. Međutim oni su mnogo bogatiji nego što to pokazuje ova bibliografija, jer su utkani u bibliografije brojnih i starijih i mlađih saradnika s kojima je rado i kojima je uz osmjeh pomagao u iščitavanju teško čitljivih rukopisa i dokumenata.

Na kraju časopisa, kao i obično, nalaze se Ocjene i prikazi. U ovom broju doneseni su prikazi dvanaest knjiga objavljenih u posljednje vrijeme u zemlji i svijetu koje svojim sadržajem pripadaju oblastima kojima se bave istraživači u Orijentalnom institutu.