ANALI
GHB
39/2010,
(31),
311-314
Ocjene
i
prikazi
Obradio Mustafa Jahić. - Sarajevo : Historijski arhiv Sarajevo ; London
: AL-Furqan Fondacija za islamsko naslijeđe, 1431/2010. - XLIII, 660, [8] str. : [16] faks. ; (Posebna izdanja 2)
Pored bogate arhivske građe i štampanih knjiga, u Historijskom arhivu Sarajevo čuva se i oko 1200 kodeksa rukopisa, sa preko 2000 djela na arap- skom, turskom i perzijskom jeziku, od kojih su neki stari i preko 500 godina. Među njima se nalazi i pedesetak rukopisa na bosanskom jeziku, pisanih arapskim pismom. Orijentalna zbirka Historijskog arhiva Sarajevo počela se formirati još od samog njegovog osnivanja 1948. godine. Ona je, cijelo ovo vrijeme, neprekidno dopunjavana novim rukopisima, putem poklona ili otku- pa, kako od pojedinaca tako i raznih ustanova. Nakon digitalizacije rukopisa Orijentalne zbirke Historijskog arhiva Sarajevo, počelo se razmišljeti i o nji- hovoj kataloškoj obradi i prezentovanju široj naučnoj javnosti i istraživačima naše kulturne baštine.
Na preporuku dr. Mustefe Jahića, direktora Gazi Husrev-begove bibli- oteke u Sarajevu, Fondacija al-Furqān za islamsko naslijeđe iz Londona (s kojom Gazi Husrev-begova biblioteka uspješno sarađuje već punih 15 godi- na), izrazila je spremnost da pruži svu potrebnu pomoć u kataloškoj obradi, izradi i objavljivanju Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa koji se čuvaju u Orijentalnom institutu u Sarajevu, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH i Historijskom arhivu Sarajevo. U okviru ovoga projekta predviđeni su kataloška obrada, izrada i objavljivanje pet svezaka Kataloga rukopisa, od čega po jedan svezak Kataloga rukopisa Orijentalnog instituta u Sarajevu i Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i tri sveska Kataloga rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo. U toku ove, 2010. godine, objavljeni su Katalog arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Ori- jentalnog instituta u Sarajevu (u obradi Lejle Gazić) i Prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sara- jevo (u obradi Mustafe Jahića), a tokom sljedeće, 2011. godine, planirano je objavljivanje Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopi- sa Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH (u obradi Osmana Lavića), Drugog sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo (u obradi Hase Popare) i Trećeg sveska Kata- loga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo (u obradi Sejdalije Gušića i Atifa Mušinovića).
Prvi svezak Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo obradio je dr. Mustafa Jahić. U ovome svesku Kataloga rukopisa na 649 strana obrađen je 301 rukopis, sa ukupno 687 djela na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. U njemu su obrađena djela iz filozofije, logike, jezičkih disciplina (kaligrafija, gramatika, stilistika, rječnici), književnosti, historije, politike, medicine, farmacije, matematike, astronomije, prirodnih nauka, astrologije, tajanstvenih nauka, tumačenja snova i kabalistike (oblasti kojima pripada prvo djelo u kodeksu). Budući da su rukopisi obrađivani prema prvom djelu u zbirci, u ovome svesku Kataloga se nalaze i djela iz drugih disciplina, koja nisu na prvom mjestu u zbirci.
U metodološkom pogledu rukopisi su, uz mala odstupanja, obrađeni prema metodologiji obrade rukopisa u katalozima Gazi Husrev-begove bibli- oteke. Djela su, unutar disciplina, razvrstana po jezicima, tako da su prvo obrađena djela na arapskom, a potom na turskom, perzijskom i bosanskom jeziku. Unutar disciplina, djela su poredana hronološki, po starini autora i prepisa, pri čemu se vodilo računa da na prvom mjestu dođe osnovno djelo, a poslije njega komentari, glose i superglose.
U obradi svakog djela navedeni su sljedeći elementi: kataloški broj (na lijevoj strani), signatura rukopisa (na desnoj strani), naslov djela u originalu i transkripciji, kraća informacija o djelu, disciplini i jeziku na kome je napi- sano, puno ime autora s kratkim biografskim podacima, izvori, početak i kraj djela u originalu, ime prepisivača, mjesto i godina prepisa, broj listova, dimenzije listova i teksta, broj redaka, vrsta pisma, opis papira i poveza, podaci o vlasnicima i vakifima, porijeklo rukopisa itd.
Kataloškoj obradi rukopisa prethode: ”Uvodna riječ” predsjednika Fon- dacije al-Furqān, ”Predgovor” direktora Arhiva, ”Uvod” autora kataloga - na bosanskom i engleskom jeziku; ”Izvori i literatura” i primijenjena ”Transkrip- cija”, dok je arapski prijevod uvodnikā dat na kraju sveska.
U odjeljku rukopisa iz filozofije i logike (str. 1-30) obrađena su djela pod kataloškim br. 1-37; iz kaligrafije (str. 31-35) pod kataloškim br. 38-45; iz gramatike (str. 36-117) pod kataloškim br. 46-169; iz stilistike i metrike (str. 118-130) pod kataloškim br. 170-180; rječnika (str. 131-170) pod kataloškim br. 181-226; iz književnosti (str. 171-362) pod kataloškim br. 227-457; iz historije (str. 363-388) pod kataloškim br. 458-477; iz politike (str. 389-394) pod kataloškim br. 478-483; iz medicine i farmacije (str. 395-414) pod kata- loškim br. 484-507; iz matematike (str. 415-426) pod kataloškim br. 508-521; iz astronomije (str. 427-462) pod kataloškim br. 522-552; iz prirodnih nauka (str. 462-470) pod kataloškim br. 553-563; iz astrologije (str. 471-498) pod kataloškim br. 564-594; iz tjanstvenih nauka (str. 499-546) pod kataloškim br. 595-653; iz tumačenja snova (str. 547-559) pod kataloškim br. 654-670 i iz kabalistike (str. 560-570) pod kataloškim br. 671-687.
Na kraju Kataloga urađeni su: (u originalu) indeks naslova (str. 573-590), indeks naslova u transkripciji (str. 591-606), indeks autora (str. 607-622), indeks prepisivača (str. 623-625), indeks vlasnika i vakifa (627-630), indeks mjesta i ustanova (str. 631-634), indeks ostalih imena (str. 635-638), kataloški indeks (str. 639-643) i signaturni indeks (str. 645-649).
Poseban značaj ovoga kataloga predstavlja činjenica da su u njemu obra- đena neka rijetka i stara djela kao i djela naših autora, te da su znatan dio rukopisa prepisali bosanski kaligrafi.
Najstariji rukopis obrađen u ovom katalogu predstavlja rječnik rijetkih i neobičnih riječi u arapskom jeziku, poznat pod nazivom Niẓām al-ġarīb fī al-luġa (v. kat. br. 181). Rječnik je iz klasičnih arapskih tekstova sabrao Abū Muḥammad ‘Īsā ibn Ibrāhīm ibn Muḥammad ar-Raba‘ī al-Yamanī (um. 480/1087). Prema bilješći na kraju djela, prepis je završen u mjesecu rebiu-l- ahiru 818. (10. juni - 09. juli 1414.) godine.
U ovome katalogu obrađeno je i više djela naših autora, od kojih su neka do sada bila nepoznata. Takav je slučaj sa komentarom na turskom jeziku jedne Sa‘dījeve kaside na perzijskom jeziku (Šarḥ-i Qaṣīda-i Sa‘dī). Komentar je napisao poznati mostarski pjesnik Ḍiyāʼī Ḥasan Čalabī ibn ‘Alī al-Mostārī (um. 992/1584). Na kraju komentara nalazi se i jedna pjesma na turskom jeziku od 38 stihova koju je Ḍiyāʼī spjevao i posvetio sandžakbegu Sinan-begu Boljaniću (v. kat. br. 286).
Od ostalih djela naših autora, obrađenih u ovom katalogu, ovdje treba spomenuti:
Šarḥ al-Kāfiya, komentar Ibn Ḥāğibova djela al-Kāfiya iz gramatike arapskog jezika, koji je na turskom jeziku napisao Aḥmad Sūdī al-Bosnawī (um. poslije 1006/1597), a prepisao nepoznati prepisivač u drugoj dekadi mjeseca zu-l-kade 1123. (21.-31. decembra 1711.) godine (v. kat. br. 125),
Ḥulla-i manẓūma, komentar na turskom jeziku Muṣṭafe ibn Yūsufa al-Mostārīja, Šayḫa Yūye (um. 1119/1707) na poznati perzijsko-turski rječnik Ibrāhīma Šāhidīje, po kome je rječnik i dobio ime Tuḥfa-e Šāhidī (v. kat. br. 222),
Fatḥ al-asrār fī šarḥ Īsāġūğī, komentar na poznato i često komen- tarisano al-Abharījevo djelo Īsāġūğī iz logike, koji je na arapskom jeziku 1192/1778. godine napisao sarajevski kadija Muḥammad ibn Muṣṭafā ibn Aḥmad al-Čāyničawī (porijeklom iz Čajniča), a 29. džumade-l-ahira 1200. (28. aprila 1786) godine, prepisao al-ḥāğğ ‘Ubaydullāh Zuhdī ibn al-ḥāğğ Ibrāhīm (v. kat. br. 28),
Niẓām al-‘ulamāʼ ilā ḫātam al-anbiyāʼ, biografsko djelo Ḥasana ibn Ṭurḫāna al-Kāfīja al-Āqḥṣārīja (Pruščaka) al-Bosnawīja, umro 1025/1616. godine (v. kat. br.472).
Dīwān-i Qāʼmī, divan pjesama Ḥasan-ef. Qāʼimīje, šejha Hadži Sina- nove tekije u Sarajevu, umro u Zvorniku 1091/1680. godine, pokopan na Kuli kod Zvornika (v. kat. br. 276),
Mağmū‘a, hronika Mulla Mustafe Firakije, o važnim događajima iz povijesti Sarajeva od 1806. do 1827. godine. Mulla Mustafe Firaki je sin poznatog sarajevskog hroničara i pjesnika Mulla Mustafe Bašeskije (v. kat. br. 477) i
Mevlud na bosanskom jeziku Arifa Sarajlije (Brkanića), koji je posli- je austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine 1878. godine, sa ocem odse- lio u Novi Pazar, gdje je i umro 1916. godine. Mevlud je štampan u Istanbulu 1329/1911. godine pod naslovom (ﻲﻘﺴﻧﺎﺳﻮﺑ ﻖﻳﺯ ﻪﻳ ﺎﻧ ﻲﻜﺳﺩﻮﻟﻮﻣ ﻥﺎﻤﺟﺮﺗ) Terdžu- man mevludski na jezik bosanski (v. kat. br. 444). Od istog autora sačuvana je i Medžmua - bilježnica na arapskom i turskom jeziku (v. kat. br. 477).
Zanimljivo je napomenuti da su u ovom katalogu obrađena i dva meška obrazaca arapske kaligrafije, bogato ukrašena ornamentima. Prvi mešk, od koga su sačuvana samo tri lista, izradio je kaligraf Ismā‘īl (v. kat. br. 39). Ovaj Ismā‘īl je, najvjerovatnije, otac ‘Umara ibn Ismā‘īla, koji je 1095/1684. godine izradio drugi mešk od 50 obrazaca arapske kaligrafije (v. kat. broj 44). Očito je riječ o kaligrafu iz Mostara, koga Bašagić navodi pod imenom Omer-ef. Hattat i za koga kaže da je osnovno obrazovanje stekao u Mostaru, a visoko u Istanbulu pred šejhu-l-islamom Aḫī-zāde Ḥusayn-efendijom, te da je bio profesor na Ferhat-pašinoj medresi u Istanbulu i da je 1070/1659. godine postavljen za kadiju u Galati. Bašagić još navodi da je spomenuti kali- graf jednu zbirku uzoraka kaligrafijije od 50 lista predao sultanu na dar i da se ta zbirka danas čuva u has-odaji. I Omerov sin, hafiz Mustafa bio je vješt kaligraf. Za njega se zna da je svojom rukom prepisao 30 primjeraka Kurʼana, od kojih su 4 sačuvana do danas. Njegov osmi prepis se čuva u Gazi Husrev- begovoj biblioteci, 22. i 23. u Historijskom arhivu Sarajevo, a trideseti prepis u jednoj privatnoj kolekciji.
Treba, također, istaći da se autor Kataloga osvrtao i na marginalne i druge bilješke na rukopisima, iz kojih se mogu crpiti dragocjeni podaci o događajima i ljudima u jednom dužem periodu naše kulturne historije. Zbog svega navedenog, autoru prvog sveska Kataloga arapskih, turskih, perzijskih i bosanskih rukopisa Historijskog arhiva Sarajevo, dr. Mustafi Jahiću, treba odati priznanje za uloženi trud i umijeće u istaživačkom radu, a Historijskom arhivu Sarajevo čestitati na izdanju ovako jednog značajnog djela koje će, bez sumnje, obradovati istraživače naše kulturne baštine na arapskom, turskom, perzijskom i bosanskom jeziku.
Haso Popara
ANALI
GHB
39/2010,
(31),
311-314