Nusret Kujraković
VAKUF HUSEIN-KAPETANA GRADAŠČEVIĆA
Husein-kapetan Gradaščević, Zmaj od Bosne, bio je jedna od najzne- menitijih historijskih ličnosti Bosne i Hercegovine u 19. stoljeću. Upravljao je gradačačkom kapetanijom i bio na čelu Pokreta za autonomiju Bosne 1831/32. godine. O njegovom liku i djelu pisali su mnogi historičari, osma- nisti, književnici i umjetnici.1 I pored toga što su rasvijetljene mnoge dionice njegovog života, malo se zna o njegovom duhovnom životu, a još manje o njegovim vakufima koje je uvakufio za potrebe muslimanske zajednice.2
Nije poznato zašto se dosada zanemarivala ova važna dionica u Huse- in-kapetanovom djelovanju.
Vjerski odgoj, naobrazba i prakticiranje islamske duhovnosti snažno su utjecali na karakterne osobine Husein-kapetanove ličnosti, kao što su: samopouzdanje, odlučnost, hrabrost i dobrota, odnosno okitile su njegovu filozofiju života „odjećom bogobojaznosti“. Na tim osnovama gradila se nje- gova moralna, vojnička i politička ličnost, njegova ljubav prema vjeri, narodu i domovini, zatim činjenju hajrata i uvakufljavanju svog imetaka u korist mu- slimanske zajednice. Ovaj rad je prilog Husein-kapetanovoj biografiji, koji će
Više o biografiji Husein-kapetana vidi: Ahmed S. Aličić, Pokret za autonomiju Bosne od 1931. do 1832 .godine, Sarajevo, 1996. ; dr. Husnija Kamberović, Husein- kapetan Gradaščević (1802-1834.), biografija - Uz dvjestotu godišnjicu rođenja -, BZK “Preporod“ Gradačac, Gradačac, 2002. Bibliografiju studija, rasprava i drama o Husein-kapetanu napisao je naš poznati bibliograf Mustafa Ćeman, a objavljena je u djelu Sadika Šehića Zmaj od Bosne, drugo prošireno izdanje, Mariborski tisak, Maribor, 1994., str. 127-146. Također, sažet prikaz onih koji su pisali o Husein- kapetanu vidi: Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 .godine, zbornik radova sa naućnog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autono- miju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla, 3.2.2006.), BZK Preporod Gradačac, Gradačac, 2007., str. 140-142.
Autor ovog rada napisao je prilog o oduzetim vakufima Husein-kapetana od 1945-1999. godine u kojem nije podrobnije tretirao historijat vakufa od njegova ute- meljenja, kao što je slučaj u ovom radu. Prilog je objavljen u spomenutom zborniku radova Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831 .godine, str. 150-167.
rasvijetliti i upotpuniti nedostajuće iz životnog mozaika Husein-kapetana Gradaščevića.
Opisi i izjave Husein-begovih savremenika o njemu, porodična tradi- cija, vakufi i sačuvani dokumenti i stvari su najrelevantniji i najistinitiji poka- zatelji njegovog duhovnog života. Poznato je da je Husein-kapetan stekao te- meljito islamsko obrazovanje i odgoj te da su među njegovim učiteljima bila i dva šejha nepoznatog derviškog pravca, „ali se ne zna da li je sam Husein-beg pristupio nekom derviškom redu, niti je ostalo zabilježeno da je učestvovao u derviškim zikrovima.
Na temelju njegovog skromnog života moglo bi se pretpostaviti da je bio derviš“.3 Na to bi mogao upućivati i podatak da je Husein-kapetan i prije 1831. godine dolazio kod šejha Abdurahmana Sirije u njegovu tekiju na Oglavku kod Fojnice. U to vrijeme Abdurahman Sirija, najpoznatiji šejh nakšibendijskog tarikata u Bosni, uživao je veliki ugled kod svih muslimana Bosanskog ejaleta. U vrijeme Pokreta za autonomiju 1831. i 1832. bio je na strani Husein-kapetana.4
Može se reći da je postojala i da postoji neupitna narodna jednoduš- nost o Husein-kapetanovoj pobožnosti i odanosti vjeri. Ovo općeprisutno uvjerenje može se potvrditi sa dva sačuvana dokumenta. Prvi je predstavka koju su Bošnjaci uputili Porti iz Prištine, a u kojoj traže da se za valiju Bosne postavi „...neko iz ejaleta, ko poznaje državne poslove, ko je odan vjeri i drža- vi i ko pomaže nemoćnu raju... Prvak ovog ejaleta, kod nas svih poznat kao vjeran i pošten, dobročinitelj vjere i države, pomagač sirotinje i raje, po priro- di svojoj pobožan i ispravnog vladanja, kapetan Gradačca, Husein-beg...“
Drugi dokument je mahzar (molba, zahtjev) stanovništva na sudu u Sarajevu da se Husein-begu povjeri upravljanje Bosnom, u kojem stoji slje- deće: „Glava ove zemlje, poštovan od svih, malih i velikih (bogatih i siro- mašnih), koji se kod svih smatra vjeran i ispravan, pomagač sirotinje i raje, hrabar i pobožan, ima osobine koje odgovaraju onome što smo ranije iznijeli iz Kur’ana i hadisa, Husein, kapetan Gradačca, u svakom je slučaju sposoban i u stanju da upravlja ejaletom...“5
Dr. Husnija Kamberović, nav.dj., str. 17.
Enes Pelidija, O Husein-kapetanu Gradaščeviću i njegovom duhovnom životu, Vijećanje bošnjačkih prvaka..., str. 45-46. Također, Džemal Ćehajić, Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1986., str. 56.
Ahmed S. Aličić, nav.dj., str. 382-391.
Sadržaj natpisa na njegovom zlatnom muhuru, koji je 1831. godine izradio zlatar Ambro iz Gornjeg Vakufa, vjerno odslikava Husein-kapeta- novu životnu filozofiju i odanost islamskim načelima. Prijevod sadržaja na Husein-kapetanovom pečatu glasi: „Uzdam se u velikog Stvoritelja, rob mu Husein“, a okolo u sedam polja pisalo je: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike! Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštit- nik. Nema snage osim Boga Velikog.“ Ispod je bilo ugravirano sedam usklika Stvoritelju: „O Prijatelju! O Slavni! O Mogući! O Darežljivi! O Milostivi! O Pokrovitelju! O Oprosniče!“6
Budući da su to prethodni istraživači propustili učiniti, objasnit ćemo porijeklo sadržaja pečata. On je sastavljen od kur’anskih ajeta i određenih uobičajenih islamskih izreka i zikra. Prva rečenica - Uzdam se u velikog Stvo- ritelja, rob mu Husein - sastavljena je od riječi kojim musliman izražava svoju predanost i pouzdanje u Allaha, dž.š.7 Rečenica: „Pomoć je od Boga i pobjeda skora i obraduj vjernike!“ – ustvari je završni dio 13. ajeta kur’anske sure Saff (navedeno prema prijevodu Kur’ana Besima Korkuta, str. 552). Rečenica:
„Bog nam je dosta i zaista je upravitelj i naš gospodar i zaštitnik“ – predstav- lja kombinaciju završnog dijela 173. ajeta sure Ali Imran i završnog dijela 40. ajeta sure El-Enfal. Ove ajete potpunije je preveo Besim Korkut: „Dovoljan nam je Allah i divan je On Gospodar. A divan je On zaštitnik i divan poma- gač.“ (Besim Korkut, Kur’an s prijevodom, str.72. i 181.). U muslimanskoj tradiciji, kombinacija ova dva ajeta vrlo je česta prilikom učenja tevhida i drugih zikrova. Rečenica: „Nema snage osim Boga velikog!“ - dio je iz tesbiha poslije klanjanja namaza, a prije dove. Kada je riječ o sedam usklika Stvorite- lju, radi se zapravo o sedam Allahovih lijepih imena.
U ulozi bosanskog vezira, Husein-kapetan je 29. oktobra 1831. godine izdao bujruldiju kojom je naredio da se poprave sve džamije i mektebi, da se grade gdje ih nije bilo, da se namazi klanjaju džematile i da se vjerski službe- nici redovno plaćaju.
Dr.Husnija Kamberović, nav.dj., str. 17.
U knjizi Sadika Šehića, Zmaj od Bosne, Husein-kapetan Gradaščević između legende i povijesti, drugo prošireno izdanje, Bosanska riječ, Mariborski tisak, Maribor, 1994., na strani 99. navedena je godina izrade pečata, a na str. 115 pod znacima navoda neveden je i dio sadržaja pečata, a ispod ime Husein-kapetana, što bi čitaoca moglo navesti na pogrešan zaključak da je Husein-kapetan autor tih riječi, a što nije tačno, jer se radi o kur’anskim ajetima, Allahovim lijepim imenima i jednoj rečenici iz zikra (tesbiha) poslije namaza.
I nakon vojničkog poraza, u veoma teškom i neizvjesnom stanju, kada je morao napustiti Bosnu i preći u Austriju (Slavonski Brod), dok je još bio u Gradačcu, između ostalog, tražio je od dr. Pleyela, direktora brodskog kontu- maca, da - „...kuću u kojoj bude stanovao može renovirati po muslimanskim propisima...“8
Iz opisa Bartolomea Kuniberta, koji je liječio Husein-kapetana nakon što je ovaj iz Zemuna prebačen u Beograd, čitamo sljedeće upečatljivo prisje- ćanje:
„Iskren i marljiv muslomanin, on je brižljivo vršio spoljne obrede svoje vjere i pretpise Korana; ni za šta na svetu on ne bi propustio onih pet molitava dnevno, oštro pretpisanih svakome muslomaninu i od čega ga ništa ne može osloboditi; šta više često su ga viđali kako za vreme razgovora okre- će oči k nebu i ponavlja sa svim tiho poneku molitvu ili stihove iz Korana; i protivu opštega običaja svojih sunarodnika uzdržavaše se on brižljivo od raznih vinskih i alkoholnih pića, zabranjenih zakonima islamizma.“ 9
U prilog posvjedočenja Husein-kapetanove odanosti vjeri može po- služiti i njegova hamajlija u obliku košulje, koju je nosio kada bi išao u boj. Hamajlija je sadržavala ispisane pojedine kur’anske sure, ajete, izreke, dove i brojne vefkove. Nošena je u svrhu zaštite od neprijatelja i priskrbljenja Alla- hove pomoći u borbi sa dušmanima.10
Kao uzoran musliman Husein-kapetan je, saobrazno svom dubokom vjerskom uvjerenju i tradiciji porodice Gradaščević, sagradio džamiju i uva-
Dr. Husnija Kamberović, nav.dj., str. 56.
Bartol Kunibert, Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića, Beograd, 1901., str. 312.
Ova hamajlija-košulja nabavljena je za vrijeme Drugog svjetskog rata za zbirku tadašnjeg Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci. Otkupljena je od Hairije (rođ. Gradaščević), supruge banjalučkog posjednika Jusuf-bega Filipovića. Po predanju u porodici Gradaščević, ovu hamajliju je nakada nosio u bojevima Husein-kapetan. Ovo predanje potvrdio je autoru ovog rada i Muhamed Bego Gradaščević, jedan od živih potomaka čuvene porodice Gradaščević iz Gradačca. Bilo je slučajeva u prošlo- sti da su pojedini ratnici nosili u ratu raznovrsne hamajlije sa kur’anskim izrekama ili brojnim dovama. Čak su i na oružju bile ispisane razne dove za dobivanje pomoći od Allaha Uzvišenog. Na Husein-kapetanovoj košulja-hamajliji bila je ispisana 110. kur’anska sura Nasr, 255. ajet sure El-Bekare-Ajetu-l-kursijj, u narodu poznat kao ćursi-dova, imena nekih ashaba Muhammeda, a.s., koji su učestvovali u Boju na Bedru 624. godine itd. Vidi: Muhamed Garčević, Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića, Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci, svezak 2., Hrvatska državna tiskara Zagreb -podružnica Sarajevo, 1942.
kufio značajan dio svoje imovine za šire potrebe muslimana i njihovih vjer- skih i obrazovnih ustanova.
Svi naprijed izneseni navodi svjedoče o Husein-kapetanu kao djelat- nom vjerniku, koji je djelima i načinom života potvrđivao svoju istrajnost u vjerovanju i odlučnost za vjeru. Na toj osnovi, uređivao je svoje odnose sa drugima, bez obzira na vjeru i naciju, tj. „na temelju dobra i čestitosti, a ne na temelju grijeha i neprijateljstva“. Dizao je svoj glas protiv nepravde i nasilja, ma sa koje strane dolazili - bilo od muslimana, bilo od kršćanina! Za njega se slobodno može reći da mu zulmućar nije bio mio, ma koje vjere da je bio! Na toj osnovi treba sagledavati njegov odnos i prema Osmanlijama, i prema kršćanima u Bosni. Time se stječu bitne osnove za razumijevanje Pokreta za autonomiju Bosne ili, npr., Husein-kapetanove odluke da bez sultanovog berata dopusti izgradnju velike katoličke crkve i župnog stana u Tolisi kod Gradačca, zgrade za prvu katoličku pučku školu, katoličke crkve u selima Dubrave i Garevac i pravoslavne crkve u Obudovcu.11
Sveukupni razvoj Gradačca – ekonomski, politički, kulturni i vjersko- prosvjetni vezuje se za vrijeme poslije Karlovačkog mira 1699. godine, kada postaje graničnim gradom prema Austriji, kasnije i sjedištem gradačačke kapetanije. Postojanje gradačačkih vakufa veže se za porodicu Gradaščević, a najraniji konkretni podaci za ličnosti Mehmed-kapetana i njegovog sina Osman-kapetana, koji je na kapetanskoj dužnosti naslijedio svog oca „i to prije 1795. godine“. Zasigurno je i prije tog perioda bilo vakufa i uvakuflja- vanja u nekoj mjeri, što bi moglo biti predmetom posebnog istraživanja u budućnosti. Na osnovu ranije istražene historijske dokumentacije, porodica Gradaščević je prva poznata, a ujedno i najznačajnija vakifska porodica u Gradačcu, a nakon Mehmed-kapetana i Osman-kapetana, kao vakifi se javljaju Murat-kapetan, Husein-kapetan i hadži Bećir-beg, sinovi Osman- kapetana.
Na temelju relevantne arhivske građe (gruntovni ulošci, spiskovi i iskazi vakufa), u ovom radu bit će separatno obrađeni samo Husein- kapetanovi vakufi.
U razdoblju od 1820. do 1831. godine Husein-kapetan Gradaščević utemeljio je svoj vakuf. Njegovo utemeljenje može se vezati za njegovo stu- panje na kapetansku dužnost 1820. godine. Njegovi vakufi nalazili su se u Gradačcu, Modriči i Brčkom.
Dr. Husnija Kamberović, nav.dj., str. 39.
U Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu čuvaju se vakufna- me Osman-kapetana i Murat-kapetana Gradaščevića, ali nema tragova o Husein-kapetanovoj vakufnami.12
U osmanskom periodu ovi vakufi, kao što je bio slučaj sa vakufom Osman i Murat-kapetana, a što se vidi iz njihovih vakufnama, evidentirani su kao vakuf Husein-kapetana. O tome svjedoče spiskovi ovog vakufa koji su rađeni na početku austrougarske vladavine u Bosni i Hercegovini, a koji se nalaze u arhivi Medžlisa IZ-e Gradačac. U austrougarskom razdoblju, tačnije od ustroja gruntovnice u Gradačcu 1887. godine, sva vakufska dobra Husein-kapetana uknjižena su u gruntovnici na vakuf džamije Husein- kapetana u Gradačcu. U kasnijim evidencijama vakufa, koje je vodilo Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu za vlastite potrebe, naizmjenično su upotrebljavana oba naziva.
Vakuf Husein-kapetana nije imao posebnu upravu, nego su vakufi gra- dačačkih kapetana Osman-bega, Murat-bega, Huseina-bega i hadži Bećir- bega imali jedinstvenu upravu.
Prema nasljednoj porodičnoj tradiciji Gradaščevića, njihovim vaku- fima upravljao je najstariji muški član, a ako ga nije bilo, to je mogao biti i ženski član porodice.
Pored mutevelije, vakuf je imao i džabiju, koji je od dužnika ubirao vakufske prihode. Mutevelije su često određivale svoje zamjenike/vekile. Poznato je da je Osman-kapetan odredio svog sina Murat-kapetana za muteveliju svog vakufa. Ne zna se da li su kapetani Murat i Husein bili i mutevelije ili su odredili svoje vekile. Početkom 20. stoljeća mutevelije ovih vakufa često su bila lica izvan porodice Gradaščevića.
Budući da su vođeni zbirni/zajednički mutevelijski računi Osman, Murat i Husein-kapetanova vakufa, to onemogućava razvrstavanje prihoda po pojedinim vakufima.
U cilju racionalnijeg upravljanja vakufima i smanjenja troškova,Vakufsko-mearifsko vijeće u Sarajevu donijelo je 01.04.1931. godine odluku o ujedinjavanju samostalnih vakufa. Tragom ove odluke, Vakufska direkcija je dopisom broj 20.485/32 od 10.11.1932. pozvala sva Vakufska povjerenstva da pristupe ujedinjavanju svih gradskih vakufa.
Muhamed Bego Gradaščević, živi potomak Gradaščevića koji ima dobar uvid u usmenu porodičnu predaju, ima dostupne dokumente o Gradaščevćima, ne zna za Husein-kapetanovu vakufnamu. Ipak, to ne znači da ona nije postojala. Osnovano je pretpostaviti da je i Husein-kapetan, po uzoru na svog oca i braću, dao sačiniti vakufnamu.
Ujedinjenje je bilo samo u upravnom i gospodarsko- računovodstvenom pogledu, a u gruntovnici su i dalje ostali odvojeni kao i dotada, tj. bilo je predviđeno da se upravlja sa jednog mjesta i pravi jedan proračun, počev od 1933. godine. Ova promjena podrazumijevala je da se dotadašnji pojedinač- ni vode kao ujedinjeni vakufi.
Prema zapisniku Vakufskog povjerenstva u Gradačcu od 22.12.1932. prethodno je imenovana Uprava ujedinjenog vakufa. Za džabiju Ujedinjenog vakufa izabran je Ismet-aga Sendić, a za muteveliju Ibrahim-ef. Sendić, imam Husejnije, koji je i ranije bio mutevelija, jer je Nurija H. Hafizović u među- vremenu umro.
Sudeći prema dopisu Vakufske direkcije u Sarajevu br.5499/32 od 24.3.1932., tada su u Gradačcu ujedinjeni sljedeći gradski vakufi: vakuf Osman, Murat i Husein-kapetanov, vakuf H. Bećir-begov i Reuf-begov, vakuf ženskog mekteba, vakuf Vasfi-hanume i Biser-hanume Alajbegović (Bukva) i vakuf Hatidže-hanume Rešidbegović (većina vakufa je od begova i kapetana). Također, Osman, Murat i Husein-kapetanov vakuf u Modriči ujedinjen je sa gradačačkim. Ovo ujedinjenje gradskih vakufa održalo se do šezdesetih godina dvadesetog stoljeća.13
Vakuf Husein-kapetana sastojao se od zemljišnih dobara, objekata i vakufskih mukata (zakupnina). Sva zemljišna dobra ovog vakufa, imajući u vidu historijske okolnosti, uvakufljena su do Poketa za autonomiju Bosne 1831. godine. Broj vakufskih koristonosnih objekata i godišnjih mukata (zakupnina) tijekom historije bio je varijabilan.
Vakufska zemljišna dobra
O vakufu Husein-kapetana u osmanskom razdoblju nisu dostupni dokumenti. U tom periodu, sigurno je vođena određena evidencija prihoda i rashoda vakufa, zatim naziva vakufa i sl. Ipak, na osnovu dokumenta iz peri- oda poslije 1878., moguće je dati dosta validne podatke i za osmanski period vakufa gradačačkog kapetana Husein-bega Gradaščevića. Njegova ukupna površina bila je daleko veća do 1878., odnosno do donošenja zakonskih pro- pisa na štetu vakufa između 1884-1886. godine.
Naime, u osmanskom razdoblju, vakufsko zemljište izdato pod mu- katu ostajalo je u vlasništvu Vakufa, dok je u austrougarskom periodu, do- nošenjem Gruntovničkog zakona, to zemljište prešlo u vlasništvo zakupaca,
Svi prethodno navedeni dokumenti nalaze se u Arhivi Medžlisa Islamske zajednice Gradačac, Fond Vakufi.
koji su imali obavezu da vakufu plaćaju godišnju mukatu (zakupninu). To je ujedno značilo otimačinu i nestanak većih površina vakufa Husein-kapetana u razdoblju od 1886-1945. godine, koji je bio izdat pod godišnju mukatu.
Na temelju podataka do kojih se došlo u periodu od 1878-1938. go- dine, ukupna površina vakufa Husein-kapetana, o kojoj će detaljnije biti go- vora u nastavku, u osmanskom razdobju iznosila je 188.630 m2, od čega je
162.365 m2 bilo pod godišnjom mukatom (zakupom) i 26.265 m2 ostalog vakufa (gruntovni ulošci 1218, 1219, 412, 988, 484, 989, 386, 478, 990, 302,
992, 776, 490,775 i 725). Detaljniji prikaz ovog vakufa moguće ja dati od perioda austrougarske vladavine. U tu svrhu poslužit će nekoliko dostupnih dokumenata.
Prve konkretne podatke o vakufima Husein-kapetana pruža nam spisak vakufa14, koji je nastao u periodu od 1884-1886. godine. U njemu su navedeni sljedeći vakufi u Gradačcu i Modriči:
Obrazac ovog spiska štampan je na bosanskom jeziku. Njegova veličina je oko 90x40 cm. Na njemu nema godine nastanka, ali, budući da je na bosanskom jeziku i da su zakupnine obračunate u krunama i helerima, sigurno je nastao u periodu ustroja gruntovnica u BiH od 1884-1887. godine. Sastojao se od vlastovnice, posjedovnice i teretovnice. Navedeni su sljedeći podaci o vakufskoj imovini: katastarska općina, broj katastarske čestice i gruntovnog uloška, površina vakufa, prometna vrijednost zemlje, zgrada i hajrata u krunama, paušal, zemljarina, šumarina i opaske. U predmetnom gruntovnom ulošku nisu navedeni podaci o prometnoj vrijednosti, paušalu, zemljari- ni i šumarini. Vidi: Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac, Fond Vakufi.
Tabela
1:
Tabelarni
prikaz
vakufa
Husein-kapetana
Gradaščevića
(1884-1886)
Red.
br.
Opis
nekretnine
Katastarska
općina
Broj
grunt.
uloška
Broj
kat.
čestice
Površina
u
m2 1 Kućište Gradačac 1218 14/89 25
2
Gradilište
pod
dućanom
Gradačac
1219
14/2
50
3 K
ućište
sa
kućom
Gradačac
412
10/26
35
4
Gradilište
pod
dućanom
Gradačac
988
10/16
30
5
Gradilište
Gradačac
484
10/29
320
6
Gradilište
pod
magazom
Gradačac
989
10/27
90
7
Kućište
Gradačac
386
14/1
65
8 Kućište
sa
dvorištem
Gradačac
478
10/17
50
9 Gradilište
pod
kovačnicom Gradačac
990 14/74 20 10 Kućište
sa
dvorištem Gradačac
302 10/3 270 11
Gradilište
pod
magazom Gradačac
992 14/77 75
12
Bašča
kod
kuće
Gradačac
484
9/87
1830
13 mejhanom
u
novo
Šić
čaršiji j Modriča
776 6/183 30
14
Kućište
-
nova
Šić
čaršija
Modriča
490
8/21
60
15
Gradilište
pod
pekarom
u
novoj
Modriča
775
6/162
40 Ukupno: 2.990
m2
Gradilište pod
Šić čaršiji
Navedeni vakufi predstavljali su gradilišta, kućišta, dvorišta i bašče. Izdavani su pod doživotni zakup drugim licima uz godišnju mukatu (zaku- pninu), koja su, uz dozvolu vakufske uprave, na zakupljenoj vakufskoj zemlji mogli graditi kuće, dućane, magaze i druge objekte.15
Nad nekretninom na k.č. 14/89 uknjiženo je pravo zakupa u korist vlasnika na njoj stojeće kuće uz godišnju mukatu u korist vakufa od 12 kruna. Na k.č. br. 10/26 bila je kuća od ćerpiča br. 412, a u vlasništvu Maše Antonić, udove Popovića iz Gradačca sa 1/8, kao i Bože Popovića iz Gradačca sa 7/40, Jovana Popovića sa 7/40 i Pere Popović
Površina vakufske imovine u Gradačcu bila je 2.860, a u Modriči 130 m2.
U spomenutom spisku vakufa nije naveden gruntovni uložak broj 725 sa više katastarskih čestica velike površine, a koji se striktno odnosi na dža- miju Husejniju. Vjerovatno je zasebno evidentiran kao vakuf džamije Hu- sein-kapetana (Husejnije) u Gradačcu. Ako se uračuna njegova površina od
23.275 m2 iz 1887., onda bi ukupna površina iznosila 26.265 m2.
Prilikom sastavljanja gruntovnice u Gradačcu 1887. godine, sačinjena je evidencija svih vakufa Husein-kapetana, koji se od tog trenutka u grun- tovnim zemljišnim knjigama vode kao vakufi džamije Husein-kapetana u Gradačcu. Ukupna površina ovog vakufa bila je 25.210 m2, od čega je na mezarja otpadalo 20.730 m2.
Najveću površinu obuhvatao je gruntovni uložak 725 (23.275 m2), a 2.295 m2 otpadalo je na gruntovne uloške broj 484, 990, 992 i 478. Iz prethodne tabele u ovoj evidenciji vakufa nisu ubilježeni gruntovni ulošci broj 1218, 1219, 412, 988, 989, 490, 775 i 776. Neki od njih pojavit će se u kasnijim evidencijama (spiskovima).16
Iz spiska svih vakufa Sreskog vakufsko-mearifskog povjerenstva u Gradačcu za područje sreza Gradačac od 21.09.1933. godine17, saznaje se o sljedećim vakufskim dobrima u Gradačcu i Modriči:
sa 7/40. Oni su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu (kiriju) od 64 krune. Na k.č. 10/16 stajao je drugom pripadajući dućan, a svagdašnji vlasnik dućana dužan je plaćati vakufu godišnju mukatu od 40 kruna. Na k.č. br. 10/27 bila je magaza u vlasništvu Maše Popović i drugih te su bili dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 96 kruna. Vlasnik kuće na k.č. br. 14/1 i 14/2, malodobni Ismet Sarajlić, bio je dužan plaćati vakufu godišnju mukatu od 104 krune. Na k.č.br. 14/74 bila je drugom pripa- dajuća drvena kovačnica, a vlasnik te kovačnice bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 480 kruna. Na k.č. br.10/3 stajala je prizemna kuća br.302, vlasništvo Abde i Sulje Užičanina iz Gradačca i bili su dužni plaćati vakufu godišnju mukatu od 20 kruna. Svagdašnji vlasnik pekare u Modriči na k.č.br. 6/162 bio je dužan vakufu plaćati godišnju mukatu od 16 kruna. Vidi: Vakuf Husein-kapetana Gradaščevića, arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac, Fond Vakufi.
Vakuf Husein-kapetana (džamije) Gradaščevića, arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac, Fond Vakufi.
Spisak vakufa Sreza Gradačac, Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu, 21.09.1933., arhi- va Medžlisa IZ-e Gradačac, Fond Vakufi. Također, vidi: Iskaz o veličini i vrijednosti svih vakufskih posjeda i zgrada na području sreza gradačačkog, Vakufsko povjeren- stvo u Gradačcu, br. 26/31 od 11. marta 1931. godine i Spisak vakufa za 1938. godi- nu, isti izvor.
Tabela
2:
Tabelarni
prikaz
vakufa
Husein-kapetana
Gradaščevića
u
Gradačcu
i
Modriči
(1933)
Katastarska
općina
Broj
z.k.
uloška
Br.
kat.
čestice
Površina
u
m2
Vrijednost
u
dinarima Gradačac 302 10/3 270 1.000 Gradačac 386 14/1
65 3.000 Gradačac 478 10/17
50 100 Gradačac 484 9/87 1.830 500
Gradačac
725
10/23
100
100
Gradačac
725
10/88
890
300 Gradačac 725 1133/33 500 150 Gradačac 725 9/86 965 50.000
Gradačac
725
9/100
20
5.000 Gradačac 725 1/1 1370 600 Gradačac 725 9/88 1590 500 Gradačac 725 10/4 760 100 Gradačac 725 14/30 620 100 Gradačac 725 14/38 290 50 Gradačac 725 14/42 580 100 Gradačac 725 14/44 2520 1.000
Gradačac
725
14/64
2950
500
Gradačac
725
15/1
1200
450
Gradačac
725
43
1670
500
Gradačac
725
15/22
1540
500
Gradačac
725
15/60
40
20 Gradačac 725 18/77 400 150
Gradačac
990
14/74
20
1.000
Opis nekretnine
Kućište sa dvorištem Kućište Kućište
Bašča vrt kod kuće
Gradilište pod dućanom Gradilište
Bašča (šljivik) Rakia Džamija sa haremom
Gradilište pod Sahat kulom
Groblje muhamedansko
Groblje muhamedansko
Groblje muhamedansko
Groblje muhamedansko
Groblje muhamedansko
Groblje muhamedansko
Groblje muhamedansko Groblje cigansko
Groblje muhamedansko Groblje
Groblje muhamedansko Gradilište Groblje
Gradilište po kovačnicom
Gradilište
pod
magazom
Gradačac
992
14/77
75
5.000
Modriča
490
8/81
96
30.000
Modriča
775
5/152
40
15.000 Modriča 776 6/153
30 5.000
Ukupno:
20.481
125.020
m2
Gradilište u Šić-čaršiji Gradilište pod pekaromu Šić-čaršiji Gradilište pod mej- hanomu Šić-čaršiji
U odnosu na evidenciju iz 1887. godine, spisak iz 1933. godine otkri- va nam određene promjene. Ponovo se javljaju gruntovni ulošci predmetnog vakufa u Modriči broj 490, 775 i 776, a katastarska čestica istog vakufa broj 8/81 ima površinu 96 umjesto ranijih 60 m2, dok se kat. čestica 6/152 navo- di kao 6/162, i 6/153 kao 6/163. Također, i u ovom spisku nedostaju vakuf- ski gruntovni ulošci u Gradačcu broj 1218, 1219, 412, 988, 484 (i to k.č.br. 10/29) i 989 sa pripadajućim katastarskim česticama ukupne površine 550 m2, a na koje su vlasnici postojećih objekata imali obavezu vakufu plaćati godišnju mukatu. Vakuf je, po svoj prilici, prodao te mukate, što je značilo gašenje tih vakufa i brisanje gruntovnih uložaka.
Na osnovu ovog spiska, ukupna površina vakufa Husein-kapetana iznosila je 20.481 m2, čija je vrijednost procijenjena na 125.000 jugosla- venskih dinara. Isto stanje je i u spisku vakufa iz 1938. godine. Praćenjem historijata razmatranog vakufa, do ovog smanjenja vakufa u odnosu na 1887. godinu došlo je prodajom, promjenama nekih parcela i manjom površinom, a najveće smanjenje prouzrokovano je umanjenjem povšine kat. čestice 14/14 za 3000 m2 u odnosu na njezinu površinu od 5.520 m2 u 1887.godini. U svim kasnijima spiskovima vakufa njezina površina je 2.520 m2. Velika je vjerovat- noća da je njezina površina pogrešno navedena u 1887., jer u historijatu ove čestice nema tragova o smanjenju njene površine prodajom jednog dijela.
Uvidom u stanje zemjišne knjige na dan 9.5.1945. godine, površina vakufa je ostala ista u gruntovnim ulošcima broj 484, 487, 990, 992 i 725, kao što je bila 1933. i 1938. godine. Jedino se više ne spominju gruntovni ulošci 302 i 386 (ukupna površina 335 m2) u Gradačcu i gruntovni ulošci 490, 775 i 776 (ukupna površina 166 m2) u Modriči, koji su brisani, jer su, otkupom mukate, prešli u vlasništvo drugih lica. Kada se ukupna površina izbrisanih gruntovnih uložaka (501 m2) oduzme od prethodne površine 20.481 m2, vakuf Husein-kapetana posjedovao je 1945. godine površinu od 19.980 m2.18
Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama na dan 09.05.1945.,
Vrlo nepovoljna situacija po vakufe u BiH i početak njihovog sustav- nog uništavanja i otimanja nastupio je od 1878. i trajao je sve do devede- setih godina dvadesetog stoljeća. Za vrijeme Ausro-Ugarske i Krajevine Jugoslavije, pored činjenice da su privatna lica otimala vakufe, tadašnje vlasti donijele su niz zakonskih propisa koji su bili na štetu vakufa kao posebne kategorije vlasništva (npr. Gruntovnički zakon i Mjere o agrarnoj reformi). Na temelju Gruntovničkog zakona, veliki posjedi vakufa u BiH postali su vasništvo dotadašnjih zakupaca/dužnika mukata, a Mjerama o agrarnoj reformi u periodu od 1918-1938 oduzeto je oko 4 miliona dunuma vakufske zemlje i 12,5 milona beglučke zemlje, što je ukupno iznosilo 27,6% teritorije Bosne i Hecegovine (prema Memorandumu Udruženja bivših posjednika kmetsko-beglučkih zemalja u Sarajevu, koji je upućen Kraljevskom namje- sniku Pavlu 27.09.1938.).
U razdoblju SFR Jugoslavije, od 1945. do 1990.godine, cjelokupnu vakufsku imovinu zadesila je teška sudbina. Uslijedile su uzurpacija, ekspro- prijacija i nacionalizacija. Na taj način država je postepeno uništavala eko- nomsku osnovu vjerskih zajednica, koja je bila veoma važna za njihov rad.
«...vakufi bivaju bukvalno dokrajčeni, a pogotovo u prvih četrnaest godina (1945-1959.). Te 1959. godine gasi se Vakufska direkcija u Sarajevu kao ustanova koja nije više imala razloga za svoje postojanje, jer je gotovo potpu- no bila opljačkana.»19
Ista sudbina je zadesila sve vakufe na području Gradačca uključujući i Husein–kapetanov.20
Budući da se nalazio u samom centru grada ili u prigradskom dijelu, gotovo svi vakufi Husein-kapetana (a i drugi) su nacionalizovani i postali društvena svojina. Postupajući po Uredbi o sprovođenju nacionalizacije najamnih zgrada i građevinskog zemljišta (Sl.list FNRJ, br. 4-59), Komisija za nacionalizaciju Narodnog odbora opštine Gradačac svojim je rješenjem br. 122/59 od 29.5.1960. godine, pored drugih vakufa, nacionalizovala i sljedeće katastarske čestice Husein-kapetanova vakufa: 9/88, groblje muha- medansko, 1590 m2 i 10/23, gradilište pod dućanom, 100 m2 (gr. ul. 725),
Iz izaganja Nezima Halilovića Muderrisa na okruglom stolu u Gradačcu Vakuf, juče, danas, sutra, upriličenom u Gradačcu 24.10.2000.godine.
Jedan od načina obezvređivanja vakufa i uspostave kontrole nad njim bio je i uklju- čivanje vakufskih objekata u Stambenu zajednicu. Po rješenju Narodnog odbora Gradske opštine br. 895/54 od 2.6.1954.god., u Stambenu zajednicu je uključeno 14 vakufskih zgrada. Za njih je Islamskoj zajednici isplaćivan samo manji dio zakupnine, a ostalo je išlo u kasu Stambene zajednice u Gradačcu.
kao i 14/77, gradilište pod magazom, 75 m2 (gr. ul. 992). Ovim rješenjem oduzeto je ukupno 1.765 m2 Husein-kapetanova vakufa.
Odlukom Skupštine opštine Gradačac br. 01/475-21/74 od 3.12.1974. godine o utvrđivanju zemljišta koja se smatraju građevinskim zemljištem i postaju društvena svojina u gradu Gradačcu21, od predmetnog vakufa oduze- to je i proglašeno društvenom svojinom ukupno 13.080 m2 (od toga 10.930 m2 iz gr. ul. 725, kat. čestice: 9/86, 9/100, 10/4, 10/88, 14/44, 14/64, 14/157, 14/159, 15/1, 15/60, 15/93, 15/113 i 18/142 , kao i 2.150 m2 iz gr
.ul. 484, kat. čestice: 9/87,9/244 i 10/29). Čak je i sama džamija Husejnija sa haremom nacionalizovana. Navedenim Rješenjem i Odlukom ukupno je oduzeto 14.845 m2 vakufa Husein-kapetana.
Vakuf je postao društvena/državna svojina, ali je zadržao pravo kori- štenja na pojedinim parcelama do preuzimanja. Nadležne općinske službe dodjeljivale su oduzetu (otetu) vakufsku imovinu ustanovama i pojedincima za gradnju poslovnih prostora i i privatnih kuća. Tako je zauvijek nestao naj- veći broj starih mezarja. Jedan manji dio vakufa prodalo je tadašnje Vakufsko povjerenstvo u Gradačcu, uglavnom za izgadnju privatnih stambenih pro- stora.
Analizom stanja zemljišnih knjiga vakufa Husein-kapetana u 1999. godini, a isto stanje je i u 2009., vakuf je zadržao samo pravo korištenja do preuzimanja i konačne namjene oduzetih vakufa (država je vlasnik) na povr- šini od 7.377 m2 (5.806 m2 od ukupne površine 15.608 m2 gr. ul. 725, zatim
1.521 m2 od ukupne površine 2150 m2, gr .ul. 484 i 50 m2 ukupne površine gr. ul. 478).22
Tabela 3: Tabelarni prikaz vakufa Husein-kapetana u Gradačcu (1999.)
Ukupna površina vakufa: 17.728 m2
Oduzeto 1960-1974.
Naknadno oduzeto ili prodano
Vakuf ima pravo korištenja na oduzetim dobrima
Prijavljeno 2005. godine za restituciju
14.845 m2 2.883 m2 7.377 m2 3.772 m2
Ova odluka objavljena je u službenom glasniku općine Gradačac, godina VIII, br. 17, Gradačac, 05.12.1974. godine, str. 1-120, Arhiva Općinskog vijeća Gradačac.
Stanje vakufa Husein-kapetana (džamije) u zemljišnim knjigama u 1999.godini,
U procesu priprema za restituciju, Medžlis je 2005. godine podnio Komisiji za restituciju Savjeta ministara BiH prijavu o oduzetoj vakufskoj imovini od 1945. do 2005. godine, koja je, po uputstvima spomenute Ko- misije, obuhvatila samo objekte i poslovne prostore, izgrađeno i neizgrađeno građevinsko zemljište sa objektima ili infrastrukturom. Nije obuhvatio osta- lu oduzetu vakufsku imovinu.23 U podnesenoj prijavi nisu navedeni vakufi Husein-kapetana na kojima je vakuf zadržao pravo korištenja do preuzima- nja te je naveden samo dio Husein-kapetanovih vakufa, koje ilustrira sljedeća tabela:
Tabela 4: Tabelarni prikaz oduzetih vakufa Husein-kapetana (1945-2005.)
Stari premjer
Novi premjer
Kultura (vrsta nekretnine)
gradlište
Površ. m2
Katastar. općina
Broj uloška
Rješenje o nacionali- zaciji
Godina oduzi- manja
Sadašnji korisnik
9/88 1185
sa drv. magazom
1031 Gradačac st. 725
n.1235
br.122/59,
29.5.1960.
1960 UPI RO
Trebava
10/23 dio 2543
dućan 12 Gradačac st. 725
n.1235
Isto rješenje
1960 Putevi Gradačac
gradilište,
14/77 2312
magaza 75 Gradačac 992
Isto
rješenje 1960
Općina Gradačac
(9/87) 9/295
1191
1192
zemljište kod Husejnije
1574 Gradačac 484
Odluka br. 01-475
21/ 74
1974
Napre- dak
10/29 - gadilište 320 Gradačac 484 ista od-
luka
1974 Općina Gradačac
10/4 dio 1177/2
park
dvorište 760 Gradačac 725
ista od-
luka 1974
Općina Gradačac
UKUPNO m2 : 3772
Pregled oduzete vakufske imovine u BIH od 1945. do 2005. godine, Medžlis Islamske zajednice Gradačac, arhiva za 2005., akt br. 129/1/2005. od 10.08.2005. godine. Polovinom 2005. godine komisija u sastavu Faruk Bukvarević, Refik Šehić i Izet Mehmedović, sačinila je prikaz oduzete vakufske imovine na temelju gruntovnih knjiga i katastra Općine Gradačac. Shodno našem predmetu razmatranja, ograničli smo se na navođenje oduzetih vakufa Husein-kapetana Gradaščevića. Prema ovom pregledu, ukupna površina svih oduzetih vakufa, koji će biti predmet restitucije, iznosila je 8.503 m2. Ostala oduzeta vakufska imovima, koja će biti predmet restitu- cije, bila bi naknadno popisana i prijavljena.
Na temelju iznesenog historijata Husein-kapetanova vakufa može se konstatirati da se njegova površina postupno smanjivala. Najveći gubitak va- kufskih dobara bio je u periodu od 1878-1945. godine, a prouzrokovan je Gruntovničkim zakonom iz 1884. godine.
Mukate Husein-kapetanova vakufa
Prije ilustracije mukata Husein-kapetanova vakufa, odnosno vakufskih dobara koja su izdata pod mukatu (zakup), nužno je pojasniti njihovu prav- nu narav. Treba razlikovati pravnu narav ili status mukate u osmanskom i austrougarskom periodu bosanskohercegovačke historije.
Bilo je mnoga vakufa u BIH pod mukatom. Takva zemljišta su postala tako što su još u osmanskom periodu izdata drugim licima na korištenje (u posjed) pod uvjetom plaćanja trajne godišnje mukate (zakupnine). Takvo zemljište zvalo se mukatei-kadima. Plaćanje godišnje mukate od strane posjednika mukatali-vakufskog zemljišta značilo je automatsko obnavljanje najamnog ugovora sa vakufom kao vlasnikom zemljišta.
Pravna narav mukate u osmanskom razdoblju imala je sljedeća obiljež- ja: vakufsko zemljište izdato pod mukatu je i dalje bilo vlasništvo vakufa, a na tom zemljištu, uz dozvolu vakufa, zakupac kome je izdato zemljište mogao je sagraditi kuću, dućan i druge objekte, čiji je bio i vlasnik. Vlasnici izgrađenih objekata morali su vakufu plaćati dogovorenu godišnju mukatu sve dok sagra- đeni objekti postoje na vakufskom zemljištu. Kada ti objekti prestanu posto- jati, u tom slučaju zemljište je ostaje u posjedu i vlasništvu vakufa. Dakle, u osmanskom periodu zakupac vakufa pod mukatu (mukatali- vakuf ) mogao je ostvariti posjedovno pravo samo dok postoji objekat koji je on izgradio na vakufu, a nikako nije mogao steći vlasnička prava na mukatali-vakufu.
U austrougarskom periodu, donošenjem Gruntovničkog zakona ova- kva pravna narav mukata promijenjena je na štetu vakufa.
Prema članu 24. tog zakona, prilikom sastavljanja gruntovnica u BiH, vlasnik izgrađenog objekta na vakufu upisan je u gruntovnici (gruntovnoj vlastovnici B) kao vlasnik i objekta i pod njom nalazećeg se mukatali-vakuf- skog zemljišta. To znači da je stekao i vlasnička prava, koja ranije nije imao. Vakufu je u gruntovnoj teretovnici C upisano samo pravo naplate neznatne godišnje mukate. Ovim je vakuf izgubio svoja ranija vlasnička prava. Na ovaj način otuđeno je 162.365 m² vakufskih dobara Husein-kapetana u Gradačcu, Modriči i Brčkom.24
Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputcima I. i II. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886. Isto u: Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.-1916.
U dopisu Vakufsko-merifskog saborskog odbora br. 1 ex 1916 od 01.01.1916. godine, koji je upućen svim kotarskim vakufsko-mearifskim povjerenstvima izraženo je žaljenje zbog ovakve situacije: „Vakufsko pravo svojstvo mukate moglo se sačuvati samo prilikom sastavljanja gruntovnog zakona. Da su onda pozvani mjerodavni islamski faktori ustali u obranu vakufskog prava, da su objasnili i dokazali što je u pravom smislu riječi
«mukata» - možda ne bi došlo do čl. 24. gruntovnog zakona.“25
Pitanje vakufa pod mukatom predstavljalo je ozbiljan problem u funkcioniranju i boljem iskorištava-nju mnogobrojnih mukatali-vakufa u BiH, naročito poslije austrougarske okupacije.
Postojali su veliki problemi sa naplatom mukate, jer veliki broj zaku- paca nije htio plaćati. Njihovi dugovi vakufu su se gomilali. Za mnoge dugo- ve nastupila je zastara. Ozbiljnijoj naplati dugova pristupilo se oko 1893. godine. Efekti ove akcije vakufske uprave nisu bili zadovoljavajući. U razdo- blju od 1878. do 1941. godine, zastara dugova, veliki troškovi pokrenutih sudskih sporova protiv dužnika, želja vlasnika da se riješe gruntovnog tereta (mukate) i neznatne visine mukata primorali su vakufsku upravu da pokre- ne akciju prodaje mukata i njihovog brisanja iz teretovnica. Zaključeno je da ne postoje šerijatske zapreke za ovu akciju. Tokom navedenog razdoblja, utvrđivani su kriteriji prodaje/otkupa mukata u zavisnosti od veličine i vri- jednosti objekata na mukatali-vakufu.26
Zahvaljujući sačuvanim evidencijama vakufskih dobara pod mukatom moguće je dati prikaz mukata Husein-kapetanova vakufa. Na temelju spiska svih vakufa pod mukatom Sreza Gradačac broj 107/33 od 21.09.1933.
Vakufsko-mearifski saborski odbor, akt broj 1 ex 1916 od 01.01.1916. godine, Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac, Fond Vakufi, opća akta.
Opširnije vidi: Zemaljsko vakufsko ravnateljstvo za BiH, akt broj 3999 ex 1889 iz 1899. g. i broj 4759 od 24. 10.1903. g.; Vakufsko-mearifski saborski odbor, akt broj1 ex 1916 od 01.01.1916. g.; Vakufska direkcija u Sarajevu, akt br.13926/34 od 27.08.1936. g., Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac, Fond Vakufi, opća akta. Ovi akti nalaze se u fondovima spomenutih ustanova i u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu. Osim mukate, jedan od načina izdavanja vakufa drugim licima bio je idžarei-zemin. Vakufska zemljišta pod idžarei- zeminom (kirijom, najamni- nom) izdavana su pod najam na određeni broj godina. Ugovorom je najamnik bio dužan da plaća redovitu najamninu te da, ako vakufu zatreba, odmah uklonuti svoju zgradu sa tog zemljišta. Za razliku od mukata, vakuf pod idžarei-zeminom u vlastov- nici gruntovnog uloška bio je upisan kao vlasništvo dotičnog vakufa, a u teretovnici bilo je uknjiženo pravo zakupa na privatnu osobu.
godine27, koji je sačinilo Vakufsko povjerenstvo, Husein-kapetanov vakuf posjedovao je u Gradačcu 51 mukatu, kojima je obuhvaćena ukupna povr- šina od 66.560 m² zemljišta, u Modriči 43 mukate na površini od 58.754 m² zemljišta i u zajednici sa vakufom Murat-kapetana još jednu mukatu na površini od 4.600 m² zemljišta. Iz ove evidencije je vidljivo da navedena zemljišta predstavlaju cjeline porodičnih imanja (kuće, kućišta, dvorišta, bašče, šljivike, oranice), a vrlo rijetko poslovne prostore.
Ova zemljišta Husein-kapetan je uvakufio i izdao pod mukatu ili je svoje kompletne čifluke (kmetska selišta) uvakufio usmjeravajući njihove prihode u vakufsku blagajnu.28 Zanimljiva je činjenica da se među dužnicima mukata u Gradačcu i Modriči nalazila Srpsko-pravoslavna crkvena (školska) općina.
Pored ovog spiska sa najviše podataka o vakufskim mukatama, postoje još dva spiska. Jedan je iz 1917., a drugi iz 1938. godine. U njima se mukate Murat i Husein-kapetana u Modriči navode zajedno. U spisku iz 1917. nave- deno je ukupno 69 dužnika mukata, a u spisku iz 1938. godne spomento je 60 istih dužnika. Mukate Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu u spisku iz 1917. godine navedene su zasebno i njihov broj je isti kao i 1933. godine.
Osim u Gradačcu i Modriči, Husein-kapetanov vakuf imao je mukate i u Brčkom, koje su navedene zajedno sa mukatama Murat-kapetana, tako da se ne može utvrditi koliko je mukata pripadalo jednom ili drugom vakufu. Popis ovih mukata nastao je između 1889-1903. godine.29 Popis je sadržavao
Spisak vakufskih mukata koje pojedinci po gruntovnom stanju imadu vakufu plaćati za Srez Gradačac broj 107/33 od 21.09.1933. godine, Arhiva Medžlisa, Fond Vakufi, spiskovi mukata vakufa.
Naredbom iz 1832. godine o proglašenju Husein-kapetana „odmetnikom i bun- tovnikom“ bilo je konfiskovano njegovo ogromno nepokretno imanje. Radilo se, uglavnom, o njegovm čiflucima, koji su ovim aktom o konfiskaciji smatrani državnim čiflucima. Husein-kapetanovi čifluci u Posavini prodati su 1863. godne. Iza grada- čačkog kapetana Husein-bega ostalo je 1277 kmetskih selišta na prostoru kadiluka Gradačac, Maglaj i Brčko. Vidi: dr. Husnija Kamberović, nav.dj., str. 72. i Ahmed Aličić, Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića, Prilozi za orijentalnu filologiju, XIV- XV/1964-1965., Sarajevo, 1969. O begovskim zemljišnim posjedima i kmetskim selištima Gradaščevića od 1878-1918. godine vidi: Husnija Kamberović, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.-1918., Hrvatski institut za povijest - Zageb i Institut za istoriju - Sarajevo, Zagreb, 2003., str. 341-353.
Arhiva Medžlisa, Fond Vakufi, vakufi Osman, Murat i Husein-kapetana i hadži Bećir-bega. Popis ne sadrži godinu nastanka. Nakon smrti dotadašnjeg muteveli- je Osman, Murat i Husein-kapetanova i hadži Bećir-begova vakufa Ahmed-bega Gradaščevića 23.08.1903. godine, u Kotarskom vakufskom povjerenstvu sačinjen je
podatke o katastarskoj općini, gruntovnim ulošcima i katastarskim česti- cama, oznakama nekretnina, površini i visini godišnje mukate u krunama i helerima. Nije bilo imena dužnika.
Iz ovog spiska vidljivo je da je bilo 52 mukate, koje su obuhvatale površinu od 32.451 m2 zemljišta. I u Brčkom se radilo o zaokruženim poro- dičnim imanjima sa jednim brojem izgrađenih poslovnih prostora u samoj čaršiji, kao što je bio slučaj u Gradačcu i Modriči.
Ovaj popis je skoro identičan spisku Murat i Husein-kapetanovih mukata u Brčkom iz 1917. i 1938. godine, gdje su navedene samo dvije mukate manje (50). Došlo je do neznatnog broja promjena gruntovnih ulo- žaka (u spisku iz 1938. godine nije bilo gruntovnih uložaka broj 177, 1163, 662, 778, 727, 693 i 686, a u popisu nije bilo brojeva 679 i 666 iz spiska iz 1938. godine). Za razliku od prvog, spisak iz 1938. sadrži samo imena dužnika, broj gruntovnog uloška, visinu dotadašnjeg duga i iznos godišnje mukate u dinarima.
Iz akta Kotarske vakufske komisije u Gradačcu broj 135 ex 98 od 11.12.1898. godine, saznajemo da je zatraženo od Vakufske komisije u Brčkom da se saslušaju dužnici mukata Husein-kapetanova vakufa u Brčkom. Saslušanje je obavljeno 04.06.1899. godine u prisustvu predstavni- ka Vakufskog povjerenstva u Brčkom i hafiza Mustafe Imamovića, muteve- lije dotičnog vakufa. Saslušano je 22 dužnika i tom prilikom sačinjen je zapi- snik koji je dostavljen u Gradačac.30 Iz ovog bi se moglo zaključiti da je nešto manje od polovine mukata u Brčkom pripadalo vakufu Husein-kapetana, a ostale Murat-kapetanovom vakufu.
Na osnovu iznesenog historijata mukata Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu, Modriči i Brčkom, moguće je načiniti sljedeći zbirni tabelarni prikaz:
14.01.1904. Zapisnik o primopredaji mutevelijske dužnosti privremenom muteveliji hafizu Mustafi-ef. Imamoviću. U omotu tog zapisnika nalazi se i ovaj popis mukata kapetanova vakufa u Brčkom.
Arhiv medžlisa IZ-e Gradačac, fond: Vakufi, Zapisnik v.p. Brčko od 04. 06. 1899. godine.
Tabela 5: Tabelarni prikaz mukata vakufa Husein-kapetana u Gradačcu i Modriči i Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1878-1938)
Mukate-vakufa Husein-kapetana
Mukate-vakufa Husein-kapetana
Mukate-vakufa Murata i Husein-kapetana
Gradačac Modriča Brčko
Broj mukata
Ukupna površina m²
Broj mukata
Ukupna površina m²
Broj mukata
Ukupna površina m²
51 66.560 44-60 63.354 52 32.451
U Socijalističkoj Jugoslaviji ove mukate su izbrisane u gruntovnim knjigama, čime je vakuf izgubio preostalo realno pravo na ubiranje godišnje mukate/zakupnine od nekadašnjih vakufskih zemljišnih dobara. Ranije je već izgubio vlasnička prava. U evidencijama vakufa Vakufskog povjerenstva u Gradačcu poslije 1945. godine nema nikakvih podataka o nekadašnjim mukatama Husein-kapetanova vakufa.
Vakufski objekti, prihodi i trošenje sredstava
S obzirom na način vođenja dokumentacije Gradaščevića vakufa, nije moguće odvojeno govoriti o vakufskim objektima i prihodima Husein-kape- tanova vakufa. Izuzetak čine džamija Husejnija i Sahat-kula, koje je sagradio Husein-kapetan. Te objekte sačinjavali su dućani, magaze, kuće i odaje. Tije- kom povijesti njihov broj bio je varijabilan.
Treba napomenuti da su se vakufska dobra Osman, Murat i Husein- kapetana, vjerovatno poslije austro-ugarske okupacije, u finansijskom izvje- štajima Vakufskog povjerenstva u Gradačcu vodila kao jedinstven vakuf. Iz tih izvještaja, a na osnovu raspoložive arhivske građe Medžlisa Islamske za- jdnice Gradačac, nije moguće utvrditi koji su vakufski objekti pripadali Hu- sein-kapetanovu vakufu. Iz tog razloga potrebno je načiniti općeniti osvrt na vakufske objekte i prihode Gradaščevića vakufa.
Taj generalni prikaz obuhvatiće razdoblje od kraja 19. stoljeća pa do 1945. godine. Naime, iz dopisa Vakufskog povjerenstva br. 1525 od 27.3.1889. godine saznajemo o slabom stanju vakufa Osman-bega, Murat- bega i Husein-bega u Gradačcu i Modriči. Medresa Muradija i 6 dućana pod njom počeli su se urušavati. Prihod od tih vakufa do 1879. bio je prosječno od 200 do 300 forinti.
Po zapisniku od 31.12.1903. godine, vakuf gradačačkih kapetana u središtu kapetanije (Gradačcu) posjedovao je je 7 dućana, 6 magaza, a u Modriči 18 dućana, 3 odaje, kahvanu, berbernicu i pekaru.
Zapisnik o predaji računa i spisa vakufa gradačačkih kapetana u Gradačcu i Modriči od 14.1.1904. g. pruža niz podataka o načinu troše- nja vakufskih prihoda, koji su raspoređivani na plaće imama i mujezina Husejnije, imama Sviračke džamije te imama, mujezina i muderrisa u Modriči, za muderrisa i muavvina Svirac-medrese, a zatim za troško- ve preddžumanske mukabele, za održavanje Sahat-kule i usluge sahačije Ademovića-Ajdinovića, za troškove rasvjete džamija, za troškove popravki vakufskih zgrada, za plaćanje poreza, za vazove, mevludske programe i sl. Iz ovih izvora saznaje se da su dobra vakufa činili: dućani, magaze, kuće, bašče, placevi, mejhana i pekara.
Opis osiguranih zgrada od 13.5.1909. godine31 čuva podatke o nazivu vakufa, mjestu, veličini, starosti i ukupnoj vrijednosti vakufa gradačačkih kapetana:
Tabela 6: Tabelarni prikaz osiguranih zgrada
Osman, Murat i Husein-kapetanova vakufa u Gradačcu 1909. godine
m
Naziv
zgrade
magaza
mjesto
Gradačac-čaršija
građeno
od
drvenica veličina starost vrijed- (godina) nost
9.40
x
5.60 10
1000 dućan Gradačac-čaršija drvo 7
x
5.70
m 30
1000 edresa
i
3
ma- gaze
pod
njom Gradačac-čaršija cigla 13
x
19
m 16 25.000
dućana
8 Gradačac-čaršija
drvo
22.20
x
5
m
25
2000 magaza Gradačac-čaršija kamen 9
x
1
m 24 5000 agaza
i
kahvana
Gradačac-čaršija kamen 9.45
x
5
m 12 5000 kuća Svirac cigla 9.45
x
5
m 24 2000 kuća Čaršija cigla 12.50
x
8
m 16 2000 kuća
Franjo Čaršija cigla 8
x
7
m 25 1000 kuća
Žiga Grad cigla 12.50
x
6.5
m 25 1500 kuća
Figurić Grad cigla 9
x
6
m 24 1000
m
Po proračunu za 1911. god., koji je sačinio tadašnji mutevelija Mustajbeg Gradaščević, prihod vakufa je iznosio 3.449,56., a rashod 2.594,36 forinti.Vakuf je posjedovao 23 dućana u Gradačcu i Modriči, 4 magaze i 1 plac. Godine 1913. Osman, Murat i Husein-kapetanov vakuf imao je 33 dućana u Gradačcu i Modriči, 1 kuću, 1 magazu, 1 bašču i 3 mukate.32
Arhiva Medžlisa IZ-e Gradačac za 1909. godinu, Fond Vakufi.
Mahmut Traljić, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu, (U povodu 40-godišnjice smrti hafiza Ahmeda Hilmif. Muftića), Odbor Islamske zajed- nice u Gradačcu, Gradačac, 1974., str.13.
Prema polisama osiguranja vakufa od 20.10.1927. kod Sveopćeg osi- guravajućeg dioničarskog društva „Nada“ u Sarajevu, vakuf Osman, Murat i Husein-kapetana u Gradačcu imao je sljedeće neketnine: zgradu Medrese Svirac – (18x13.5 m), dućan (22x4 m), magazu (9x8.5 m) i kovačnicu (8x5 m). Ukupna vrijednost bila je procijenjena na 145.000 dinara.
U Modriči je isti vakuf imao dućan (27x3 m), dućan (9x3 m) i maga- zu (12.5x8.5 m), ukupne vrijednosti od 81.000 dinara. Prema Završnom računu Ujedinjenog vakufa za 1938/39. god., prihod vakufa je iznosio 42.580, a rashod 42.254 dinara. Iz tog izvora vidi se da je vakuf posjedovao kuće, odaje i lokale (ukupno 36). Iz prijedloga budžeta Ujedinjenih vakufa u Gradačcu i Modriči za 1944. godinu, koji je iznosio 236.680 dinara, saznaje se da su vakufska dobra gradačačkih kapetana činili 22 dućana, placevi oko Hadžiefendine vode i iznajmljeni prostori u zgradi bivše Murat-kapetanove medrese.
Od dolaska na čelo gradačačke kapetanije 1820. do 1831. godine, Hu- sein-kapetan se bavio izgradnjom raznih građevina u svojoj kapetaniji. Naj- znamenitiji vakufski objekat koji je izgradio Husein-kapetan je potkupolna džamija podno gradske tvrđave (40-50 metara od gradskih zidina). Sagrađe- na je 1826. godine. Iako nije najstarija, Husein-kapetanova (Husejnija) je iz više razloga najpoznatija gradačačka džamija. Što se tiče stila njezine gradnje,
A. S. Aličić u svojoj knjizi o Pokretu za autonomiju Bosne uočava da je ona „i posljednja u tursko-osmanskom stilu u Bosni“.33 Nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine proglašena je 2004. godine.34
Ahmed S. Aličić, nav. dj., str. 404. Također, u literaturi se navodi da je Husein-kapetan sagradio jednu džamiju u blizini dvorca u Čardaku, koja je izgorila kada je naredio da se kompletan dvorac zapali 1832.godine prilikom napuštanja Bosne. Ovaj podatak prvi je objavio Muhamed Hadžijahić u svom djelu Gradačac i okolina, ne navodeći izvor ovog podatka. Ostali autori su preuzeli ovaj podatak od njega. Zanimljivo je da Hamdija Kreševljaković u svom djelu Kapetanije u Bosni i Hercegovini, ne spomnje postojanje ove džamije. Što se tiče sudbine dvorca Husein-kapetana u Čadaku, prema neobjavljenim memoarima Milice Dedijer-Babić koji su u posjedu Muhameda-Bege Gradaščevića, dvorac nije spaljen nego ga je kupio Jovan Babić. Ona u svojim memo- arima detaljno opisuje kompleks dvorca u Čardaku blizu Gradačca. Ona ne spominje postojanje džamije.
Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH broj 07.2-02-255/04-5 od
2. novembra 2004. godine. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kultu- re i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 88/51 od 20. januara 1951. godine objekat je bio stavljen pod zaštitu države, a Rješenjem Zavoda za zaštitu spomenika kulture NRBiH iz Sarajeva br. 02-881-3 od 18. aprila 1962. godine džamija je bila stavljena pod zaštitu države i upisana u Registar nepokretnih spomenika kulture. Ovo
Iz zahvalnosti za ono što su učinili za Gradačac, a da bi se sačuvala uspomena na Husein-kapetana i gradačačke kapetane Mehmeda, Osmana i Murata, u gradačakoj džamiji Husejniji sačuvala se višestoljetna tradicija. Naime, petkom poslije džumanskog sunneta, a prije ezana i hutbe, mujezin uči sljedeći tekst na turskom jeziku, kojim se džemat poziva da kapetanima prouči Fatihu:
„Hadreti resuli ekrem ve nebijji mehterem, sallallahu te’ala ‘alejhi ve sellem; efendimiz hadretleri nur menevver, mutahher, ‘aziz, nezif, letif, šerif, ruh se’adetlerina ve sairi pejgamberati ‘izam ve rusuli kiram, ‘alejhimus-salatu ves-selam, mubarek ervahuna merhum Mehmed-kaputan, ruhuna Osman- kaputan, ruhuna Murat-kaputan, ruhuna husus sahibu-l-hajrati vel-hasena- ti ve ragibul-dženneti ved - deredžati Husein-kaputan ibnu huna ve kaffeti ehlil - iman ve ehli islam – er(va)huna, Lillahi-l-fatiha.“ 35
Prijevod ovog teksta glasi: „Salavat i selam na plemenitog i poštovanog Allahova Poslanika, kao i na ostale časne i plemenite pejgambere, koji bijaše prosvijetljeni, očišćeni, cijenjeni, milostivi, čisti i ugledni; pred mubarek duše merhuma Mehmed-kapetana, Osman-kapetana, Murat-kapetana, a posebno pred dušu dobročinitelja i onoga koji želi Džennet i visoke položaje u njemu, Husein-kapetana, sina ovdašnjeg i cijelog svijeta islamskog - prouči Fatihu!“ Džamija Husejnija bila je oduvijek glavna gradačačka džamija. Pred- stavlja dio jedinstvenog gradačačkog kulturno-historijskog kompleksa, koji čine sljedeći objekti: zgrada nekadašnje Murat-kapetanove medrese (sagr.1810), biblioteka Fadil-paša Šerifović (1839/40), Sahat-kula (1824),
kuća Gradaščevića (1786) i tvrđava i kula Zmaja od Bosne. 36
Osim džamije, Husein-kapetan je dao sagraditi 1824. godine i Sahat-kulu u gradskoj tvrđavi, koja je bila dio njegovih vakufskih dobara/ zadužbina. To potvrđuje ploča uzidana u objekat. U tarihu stoji: „Osnivač objekta je Husein-kapetan, sin Osman-kapetanov, kapetan gradačačke tvr-
rješenje je postalo pravosnažno 24. oktobra 1962. godine. Prostornim planom Bosne i Hercegovine iz 1980. godine ovo dobro je bilo evidentirano i svrstano u I (prvu) kategoriju kao kulturno-istorijsko dobro.
Rukopis ovog teksta dobio sam od hadži Raif ef. Huskića, a on ga je naslijedio od svog oca Džemal efendije.
Opširnije o džamiji Husejniji vidi: Nusret ef. Kujraković, Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu, Povodom obilježavanja 180.godišnjice izgrad- nje džamije(1826-2006), Medžlis Islamske zajednice Gradačac, Gradačac, 2006, str.7-25.; Dr. Husnija Kamberović, nav.dj., str.34-37.; Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/Husnija Kamberović, nav.dj., str.15-19.
đave. Godina 1240. (1824)“. Predstavlja najmlađi objekat ove vrste koji je podignut u osmanskom periodu u Bosni i Hercegovini. Sat je nakon 1878. godine kupljen u Beču. Novi sat je postavljen 1923. godine. Prestao je raditi u II svjetskom ratu.37 Nacionalnim spomenikom BiH proglašena je 2004. godine, kao dio graditeljske cjeline Starog grada u Gradačcu.38
Husein-kapetan Gradaščević kao djelatni musliman i vakif nije bio dovoljno poznat široj javnosti i akademskoj zajednici, koja nije ni pokazivala posebano zanimanje za ovu dionicu njegovog života. Kao značajan prilog Husein-begovoj biografiji, ovaj rad osvjetljava tu stranu njegovog životnog djelovanja. Dobrima iz svoga vakufa Husein-kapetan Gradaščević je dao izuzetan, zapravo neprocjenjiv doprinos u razvoju obrazovnog, kulturnog i vjersko-prosvjetnog života muslimana u Gradačcu i okolini, počev od 1820. pa do današnjih dana. Širina i intezitet ovog doprinosa bio je najveći u osmanskom radoblju bosanske povijesti, a poslije 1878. godine, sa smanji- vanjem površine vakufskih dobara ovog vakufa, postupno je slabio. Također, vakufska dobra Husein-kapetana dala su značajan doprinos u oblasti urba- nog razvoja grada Gradačca, naročito poslije 1945.godine. U tom dugom vremenskom razdoblju od 189 godina (1820-2009), odgojene su i obra- zovane u islamskom duhu na hiljade Bošnjaka u gradačačkim mektebima i džamijama, kao i stotine učenika u medresama. Pripadnici tih naraštaja bili su nosioci privrednog, političkog, kulturnog, vjerskog i vjersko-obrazovnog života, ne samo u Gradačcu nego i šire.
Opširnije o Sahat-kuli vidi: Sabira Husedžinović/Zahida Hećimović-Kamberović/ Husnija Kamberović, nav.dj., str.15-16; Dr. Husnija Kamberović, nav.dj., str.37-39.
Odluka Komisije za očuvanje naconalnih spomenika BiH od 2. novembra 2004. godine. Rješenjem Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NRBiH iz Sarajeva broj 87/51 od 20. januara 1951. godine, kao vlasništvo i zadužbina/vakuf Husein-kapetana Gradaščevića, objekat je stavljen pod zaštitu države.
Ahmed Aličić, Čifluci Husein-kapetana Gradaščevića, Prilozi za orijenalnu filologiju, XIV-XV/1964-1965, Sarajevo, 1969
Aličić Ahmed, Pokret za autonomiju Bosne od 1931. do 1832.godine, Sarajevo, 1996.
Arhiva Medžlisa Islamske zajednice Gradačac. Arhiva Općinskog vijeća općine Gradačac.
Ćehajić Džemal, Derviški redovi u jugoslovenskim zemljama, Sarajevo, 1986.
Garčević Muhamed, Košulja-hamajlija Husein-kapetana Gradaščevića, Izdanja Hrvatskog državnog muzeja u Banjoj Luci, svezak 2., Hrvatska državna tiskara Zagreb-podružnica Sarajevo, 1942.
Glasnik zakona i naredaba za BiH 1878.-1916.
Gruntovnički zakon za Bosnu i Hercegovinu sa pripadajućim naputci- ma I. i II. i sa naredbom o gruntovničkim povjerenstvima, Zemaljska štamparija, Sarajevo, 1886.
Hadžijahić Muhamed-Imamović Teufik, Gradačac i okolina, Nacrt za monografiju, Gradačac, 1960.
Husedžinović Sabira/Zahida Hećimović-Kamberović/Kamberović Husnija, Kula Husein-kapetana Gradaščevića, Vrijednosti i stanje poslije rata 1992-1995, Federalno ministarstvo obazovanja, nauke, kulture i spor- ta/športa, Sarajevo, 1999.
Kamberović dr. Husnija, Husein-kapetan Gradaščević (1802-1834), bio- grafija-Uz dvjestotu godišnjicu rođenja-, BZK Preporod Gradačac, Gradačac, 2002.
Kamberović Husnija, Begovski zemljišni posjedi u Bosni i Hercegovini 1878.-1918., Hrvatski institut za povijest-Zageb i Institut za istoriju- Sarajevo, Zagreb, 2003.
Korkut Besim, Prijevod Kur’ana, bez godine izdanja.
Kreševljaković Hamdija, Kapetanije u Bosni i Hercegovini, 2.drugo izdanje, Svjetlost Sarajevo, Sarajevo, 1980.
Kujraković ef. Nusret, Džamija Husein-kapetana i džemat Husejnija u Gradačcu, Povodom obilježavanja 180.godišnjice izgrad- nje(1826-2006), Medžlis Islamske zajednice Gradačac, Gradačac, 2006.
Kunibert Bartol, Srpski ustanak i prva vladavina Miloša Obrenovića, Beograd, 1901.
Šehić Sadik, Zmaj od Bosne, drugo prošireno izdanje, Mariborski tisak, Maribor, 1994.
Traljić Mahmut, Iz vjerskog i vjersko-prosvjetnog života Muslimana u Gradačcu, (U povodu 40-godišnjice smrti hafiz Ahmed Hilmi ef. Muftića), Odbor Islamske zajednice Gradačac, Gradačac, 1974.
Vijećanje bošnjačkih prvaka u Tuzli 1831.godine, Zbornik radova sa nauć- nog skupa „Značaj Pokreta Husein-kapetana Gradaščevića u brobi za autonomiju Bosne i Hercegovine“ (Tuzla, 3.2.2006.), Preporod Gradačac, Gradačac, 2007.
Ključne riječi: Husein-kapetan Gradaščević, vakuf, Gradačac, džamija Husejnija, Sahat-kula, vjerski objekti,vjersko obrazovanje
Summary
Waqf of Husein Kapetan Gradaščević
Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević, founded by himself, originat- ed from the period between 1820-1831. This waqf possessed land property, buildings, and yearly rental fee (mukate). Through the history the number of waqf property varied. Waqf of Hussein Kapetan Gradaščević had centralized administration within the waqf of Osman–kapetan, Murat–kapetan and Hadji Bećir-bey Gradaščević. At the beginning, the administer (muteveli) of these waqfs, by family inherited tradition, was chosen from the eldest male members of bey’s family and later on out of that family as well. Significant part of these waqf was taken away from the Islamic Community between the years 1878-1974, and the only small part of that waqf remains today. The income from the waqf of Hussein Kapetan Gradaščević was devoted to the salary of imamas and muezzins in Husejnija and Svirač mosques in Gradačac and Osman-bey mosque in Modriča, then to the salary for muderith of madrasa (high school) in Gradačac and Modriča, and also for maintenance of the mentioned mosques and madrasahs. The waqf of Hussein Kapetan Gradaščević by its property helped a lot or rather to say extraordinary con- tributed to urban development of the town of Gradačac and surrounding areas starting in the year 1820 and up to present days. The most important waqf of Hussein Kapetan Gradaščević in the town of Gradačac is Huseijnija mosque (1826) and Clock Tower (1824), which were proclaimed as ‘’national monuments of Bosnia and Herzegovina’’ in year 2004.
P R I L O Z I:
Prilog 1: Tabelarni prikaz mukata vakufa Murat i Husein-kapetana u Brčkom (1889-1903)
Red broj
Katast. općina
Broj z.k. ul.
Broj kat.
čestice Opis nekretnine
Površi- na m2
Godišnja mu- kata (zakup) kruna helera
1 Brčko 1263 19/38 Bašča šljivik u varoši 1.480 0 69
4/3 Gradilište u varoši 1.180
Dvor
sa
zgradom
u
staroj
2 Brčko 1144
4/4 var
11/36 Bašča
šljiv
var oši
330
ik
do
stare
1.800 oši
2 88 3 Brčko 1176 11/51 Bašča
šljivik
do
Save
u varoši
1.750
0 64 4 Brčko 1152 19/159 Kuća
kbr.1064
sa
avlijom 200 u
varoši
1 60 10/78 Kuća
kbr.650
sa
avlijom u
varoši
320 14/31 Kuća
kbr.779
sa
avlijom u
varoši
200 5 Brčko 779
14/34 Bašča
(vrt
var )
Krušik
u
580 oši
1 60
14/35 Bašča
(vrt
var )
Krušik
u
320 oši 14/33 Bašča
vrt
kod
kuće
u varoši
400 6 Brčko 778
14/36 Bašča
(vrt
var )
Krušik
u
220 oši
2 88 14/32 Kuća
kbr.778
sa
avlijom u
varoši
434
14/177 Dvorište
u
varoši 86
11/32 Bašča
šljiv ik
u
varoši
1.100
7
Brčko
727
11/39 Bašča
šljiv ik
u
varoši
2.300
ćištem
i
dvo-
2
40
11/25 Kuća
sa
ku
rištem
570
11/22 Gradilište u varoši 130
Bašča šljivik kod kuće u
8 Brčko 726
11/21
varoši 380
0 80
11/23 Bašča
voćnjak
kod
kuće
150
u varoši
|
9 |
Brčko |
725 |
11/20 Kuća kbr.725 sa avlijom u varoši 250 |
1 |
60 |
|
|
Kuća kbr.724 sa avlijom 10 Brčko 724 11/18 u varoši 110 0 32 |
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
11/19 Dvorište |
u varoši 150 |
|
|
|
|
|
|
11/17 Kuća kbr.723 sa avlijom 210 |
|
|
|
|
11 |
Brčko |
723 |
u varoši |
0 |
80 |
|
|
|
|
|
11/33 Bašča šljivik kod kuće u varoši 700 |
|
|
|
|
12 |
Brčko |
714 |
10/35 Kuća sa d |
vorištem 810 |
0 |
80 |
|
|
|
|
10/56 Kuća kbr.713 sa avlijom 380 |
|
|
|
|
13 |
Brčko |
713 |
u varoši |
1 |
60 |
|
|
|
|
|
10/170 Kuća kbr.1299 sa avlijom u varoši 220 |
|
|
|
|
|
|
|
10/57 Kuća kbr.712 sa avlijom 260 |
|
|
|
|
14 |
Brčko |
712 |
u varoši |
2 |
24 |
|
|
|
|
|
10/57 Bašča vrt kod kuće u varoši 520 |
|
|
|
|
15 |
Brčko |
711 |
10/53 Gradilište u varoši 280 |
1 |
60 |
|
|
|
|
|
10/51 Kuća kbr.710 sa avlijom u varoši 115 |
|
|
|
|
16 |
Brčko |
710 |
10/50 Dvorište sa gradilištem i štalama u v 260 |
1 |
60 |
|
|
|
|
|
10/52 Bašča vrt kod kuće u varoši 230 |
|
|
|
|
17 |
Brčko |
709 |
10/19 Kuća kbr.709 sa avlijom u varoši 300 |
0 |
80 |
|
|
18 |
Brčko |
708 |
10/109 Kuća kbr.708 sa avlijom u varoši 310 |
0 |
80 |
|
|
19 |
Brčko |
707 |
10/62 Kuća kbr.707 sa avlijom u varoši 220 |
0 |
80 |
|
|
20 |
Brčko |
706 |
10/110 Kuća kbr.706 sa avlijom u varoši 100 |
0 |
80 |
|
|
|
|
|
10/111 Kuća kbr.705 sa avlijom 270 |
2 |
40 |
|
|
21 |
Brčko |
705 |
u varoši |
|
|
|
|
|
|
|
10/47 Bašča šljivik kod kuće u varoši 300 |
|
|
|
|
22 |
Brčko |
704 |
10/112 Gradilište u varoši 250 |
0 |
80 |
|
|
23 |
Brčko |
703 |
10/46 Kuća kbr.703 sa avlijom |
|
|
|
Brčko 702 10/114 Gradilište u varoši 340
10/63 Gradilište u varoši 320
Brčko 701 10/113 Gradilište u varoši 200
1 60
Brčko 700
10/60 Kuća kbr.701 sa avlijom
u varoši
10/61 Bašča šljivik sa kućom u
275
1 60
varoši 448
Brčko 699
10/59 Kuća kbr.700 sa avlijom
u varoši
10/115 Dvorište kod kuće u
390
1 60
varoši 220
10/68 Kuća
kbr.
699
sa
avlijom
25
u varoši 1 60
10/64 Bašča šljivik bez kuće 260
10/65 Dvorište
sa
gradilištem
i
150
štalama u v
Brčko 698
10/66 Dvorište sa kućom u varoši
10/67 Kuća
kbr.
698
sa
avlijom
80
1 60
Brčko 691
u varoši 225
10/166 Kuća
kbr.
119
sa
avlijom
25
u varoši
10/86 Bašča
vrt
kod
kuće
u
varoši
120
10/87 Gospodarstvena zgrada 290 10/164 Kuća kbr.1159 112
1 60
Brčko 697 10/107 Kuća
kbr.
697
sa
avlijom
260 1 60
u varoši
Kuća kbr. 696 sa avlijom
31 Brčko 696 10/70
u varoši 200 1 60
10/69 Kuća i dvorište u varoši 210
Brčko 694
10/89 Kuća kbr. 694 sa avlijom
u varoši
10/88 Dvorište kod kuće u
230
3 20
varoši 280
Brčko 695
10/72 Kuća kbr. 695 sa avlijom
u
varoši
82
10/71 Dvorište kod kuće u
0 80
34 Brčko 693 10/73
varoši 166
Kuća kbr. 693 sa avlijom
u varoši 223 1 60
10/74 Bašča vrt kod kuće 115
Brčko 692
10/75 Kuća kbr. 692 sa avlijom
u varoši
10/76 Dvorište kod kuće u
180
1 60
varoši 170
Brčko 690
10/116 Dvorište kod kuće u
varoši
10/77 Dvorište kod kuće u
90
1 60
Brčko
varoši 140
10/117 Kuća
kbr.
689
sa
avlijom
250
u
varoši
689 688
10/79 Kuća
i
dvorište
u
varoši 200 10/118 Kuća
i
dvorište
u
varoši
70 10/80 Bašča
vrt kod
kuće
110 10/48 Kuća
kbr.
687
sa
avlijom u
varoši
65
687
10/43 Dvorište
kod
kuće
220
1 12
Brčko
Brčko
Brčko 686 10/45 Kuća kbr. 686 sa avlijom
1 12
1 04
u varoši 140 0 56
10/120 Kuća
kbr.
676
sa
avlijom
130
u varoši
Brčko 676
Brčko 675
10/101 Bašča šljivik kod kuće 210
10/121 Dvorište kod kuće 120
10/102 Kuća
kbr.
675
sa
avlijom
315
u varoši
10/96 Bašča šljivik kod kuće 300
10/100 Bašča šljivik kod kuće 360
Kuća kbr. 674 sa avlijom
1 60
3 20
43 Brčko 674 10/98
u varoši 150 1 20
10/89 Bašča šljivik kod kuće 140
Kuća kbr. 673 sa avlijom
|
44 |
Brčko |
673 |
10/123 u va |
roši 140 |
1 |
20 |
|
|
|
|
10/97 Dvo |
rište 90 |
|
|
|
45 |
Brčko |
672 |
10/85 Kuća kbr. 672 sa avlijom u varoši 290 |
2 |
40 |
|
|
|
|
|
10/90 Kuća kbr. 671 sa avlijom u varoši 230 |
|
|
|
|
46 |
Brčko |
671 |
10/92 Dvo 10/91 Dvo |
rište 120 rište 73 |
3 |
20 |
10/169 Kuća kbr. 1306 sa avlijom
|
10/94 Kuća kbr. 670 sa avlijom u varoši 180 |
||||||
|
47 Brčko 670 10/93 Dvor |
ište 100 1 12 |
|||||
|
10/95 Bašča vrt kod kuće 250 |
||||||
|
10/103 Kuća kbr. 1341 sa avlijom 400 |
||||||
|
|
|
|
|
|
|
|
|
48 |
Brčko |
669 |
u var |
oši |
1 |
60 |
|
|
|
|
8/18 Gradlište sa magazom u čaršiji 40 |
|
|
|
|
49 |
G.Rahić |
177 |
1056/105 Kući |
šte 40 |
0 |
80 |
|
|
|
|
7/99 Gradilište sa čarš |
magazom u iji 46 |
|
|
|
50 |
Brčko |
1163 |
7/197 Gradilište sa čarš |
magazom u iji 47 |
|
|
|
|
|
|
|
|
3 |
20 |
|
|
|
|
7/198 Gradilište sa čarš |
magazom u iji 47 |
|
|
|
51 |
Brčko |
662 |
10/44 Šljivik kod kuće 194 10/165 Kuća broj 1151 46 |
|
|
|
|
52 |
Brčko |
1159 |
11/37 Bašča kod |
agencije 800 |
3 |
20 |
96
Nusret
Kujraković
Prilog
2:
Tabelarni
prikaz
vakufa
Husein-kapetana
Gradaščevića
od
1820-1999.godine
(površine
u
kvadratnim
metrima)
|
Mjesto |
Gradačac |
Mukate (zakupnine) vakufa |
||||||
|
Gradačac Modriča |
Gradačac Modriča |
Gradačac Modriča |
Gradačac |
Gradačac Modriča |
Brčko |
|||
|
Godina |
Godina |
Broj do 1938 |
Broj do 1938 |
|||||
|
1820-1884 |
1887 |
1933-1938 |
1945 |
1999 |
||||
|
188.365 |
25.210 |
20.481 |
20.145 |
17.728 |
(51+60) 111 |
52 |
||
|
Oduze- to 1960- 1974 |
Zatražen povrat |
Vakuf ima samo pravo ko- rištenja |
Površina nekadašnjeg vakufskog zemljišta pod mukatom |
Površina nekadašnjeg vakufskog zemljišta pod mukatom |
||||
|
14.845 |
3.772 |
7.377 |
129.914 |
32.451 |
||||