Štampa o prvom svesku kataloga arapskih, truskih i perzijskih rukopisa

Kada je Dr. Safvetbeg Bašagić 1916. godine štampao svoj »Popis orijentalnih rukopisa moje biblio­teke« (Glasnik Zemaljskog muzeja, knjiga XXVIII, 1916., sv. 3-4, str. 207-290), u uvodu je napisao, da namjerava obraditi i orijentalne rukopise Zemaljskog muzeja, Gazi Husrev-begove biblioteke, a kasnije, možda, i Karađoz-begove biblioteke u Mostaru. Ali Bašagiću nije bilo suđeno realizirati ovu namjeru. Po­ratne prilike i njegova bolest omele su ga, pa nije opisao ove ruko­pise, osim jednog dijela iz bibli­oteke bivšeg Instituta za prouča­vanje Balkana, što je uradio kao kustos Zemaljskog muzeja (1921-1927.). Poslije Bašagića rad na opi­sivanju orijentalnih rukopisa biv­šeg Instituta za proučavanje Bal­kana nastavili su F. Spaho i D. M. Korkut. Jedan dio toga materijala, što ga je uradio Spaho, izdao je Zemaljski muzej u Sarajevu godi­ne 1942. pod naslovom Arapski, perzijski i turski rukopisi Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu. Svezak I, Sarajevo, 1942.

Rukopisi Gazi Husrevbegove bi­blioteke čekali su dolazak H. Mehmeda Handžića u biblioteku 1937. godine, pa da se i oni počnu obra­đivati. Dotle su oni bili uvođeni samo u knjigu prinove. Handžić je počeo obrađivati i rukopise i štam­pane orijentalne knjige tako, što je svaki kodeks obradio na poseb­nim listićima bilo potpuno, bilo samo da ih je registrirao, a kasni­je bi popunio ostale podatke. Na ovaj način Handžić je katalogizi­rao preko dvije hiljade jedinica, a još mnogo više naslova, jer u jed­nom kodeksu ima i po više djela. Rat, Handžićeva angažiranost na drugim poslovima kao i prerana smrt njegova zaustavila je ovaj po­sao. Godine 1950. rad na obradi ru­kopisa ove biblioteke nastavio je Hazim Šabanović. On je nastavio obrađivati samo rukopise i to na način, kako se to radi u savremenom znanstvenom svijetu. Šabanović je radio na obradi rukopisa do 1953. godine, kada je taj rad pre­kinuo usljed odlaska u Beograd. Jedan dio obrađenog materijala Ša­banović je objavio kao prilog Gla­sniku VIS-a 1951.-1952. Obradio je ukupno 205 rukopisa.

Godine 1956. profesor Kasim Dobrača nastavlja posao na katalogizaciji rukopisa ove biblioteke. Do početka 1963. godine rad na obradi rukopisa toliko je uznapredovao, da se moglo prići štampa­nju prvog sveska Kataloga arap­skih, turskih i perzijskih rukopisa Gazi Husrevbegove biblioteke u Sa­rajevu. U toku 1963. godine zavr­šeno je štampanje I sveska. Poja­va Kataloga je izazvala veliko interesiranje u svim znanstvenim i kulturnim krugovima, kako u zem­lji tako i izvan nje, jer izdavanje ovakvih kataloga je veliki uspjeh i za ustanove i institucije mnogo ve­će, nego je Husrev-begova bibliote­ka!

Pojava Kataloga registrirana je i u štampi.

Prvi osvrt na Katalog ... je iza­šao u Dobrom pastiru (godina XIII-XIV/1964, svezak I-IV, str. 446). Tu se među ostalim veli, da se i u franjevačkim samostanima u Bosni nalazi dosta turcika, koje čekaju obrađivača.

Mehmed Mujezinović je u Go­dišnjaku Zavoda za zaštitu spome­nika kulture SR Bosne i Hercego­vine Naše starine (godina X/1965, str. 261) dao detaljan pregled sadržaja i rasporeda I sveska Kata­loga ... napominjući na kraju, da se Gazi Husrev-begova biblioteka u cjelini nalazi pod zaštitom države kao jedna od vrlo značajnih kul­turnih institucija u Bosni i Herce­govini.

Dr. Hasan Kaleši je u Bibliotekaru, organu Društva bibliotekara Srbije (godine XVII/1965, br. 5-6, str. 455—459) dao iscrpan i sadrža­jan prikaz Kataloga. Pored kraćih napomena o razvoju mreže bibli­oteka na današnjem teritoriju Ju­goslavije u vrijeme turske uprave u ovim zemljama, Kaleši je ukazao na značaj Gazi Husrevbegove bib­lioteke za našu kulturu, kao i na vrijednost fondova ove biblioteke. Prikazujući I svezak Kataloga ... pisac je dao opširan prikaz sadr­žaja ovog sveska, ukazao na nedo­statke i nedosljednosti u njemu s namjerom, da se u idućim svesci­ma ovoga Kataloga izbjegnu ti ne­dostaci.

Mahmud Traljić je, prikazujući I svezak Kataloga (Bibliotekarstvo XIII, 1967, br. 3, str. 89-93), uka­zao, ko je sve do sada kod nas radio na obradi orijentalnih ruko­pisa (Bašagić, F. Spaho, O. A. Soko­lović, S. Bajraktarević, Dr. Š. Sikirić, Dr. H. Šabanović, B. Miladinović, M. Mujezinović) a čiji su materijali do sada objavljeni. Na­veo je i sve ustanove, koje posje­duju iole veće zbirke orijentalnih rukopisa na teritoriji naše domovi­ne.

Prof. Muhamed Tajib Okić je napisao opširan prikaz I sveska (Ankara Universitesi Ilahivat Fakültesi Dergisi. 1964. Cilt XII, s. 143-153) u kome je naveo, gdje su sve na teritoriju današnje Jugosla­vije, a naročito Bosne i Hercego­vine, postojale orijentalne bibliote­ke kroz minulih 400 i više godina. Posebno se zadržao na Gazi Husrev-begovoj biblioteci, danas jedi­noj u Bosni i Hercegovini.

Govoreći o samom Katalogu, Okić je prikazao raspored građe, sadržaj pojedinih poglavlja i mno­ge njegove karakteristike. Na mno­ga važna djela je posebno upozo­rio, kao i na djela pisaca iz Bos­ne i Hercegovine. Naveo je istak­nutije kaligrafe (hattate), domaće ljude, čiji su primjerci navedeni u ovome svesku Kataloga.

Dr. H. Kaleši je napisao još jedan prikaz I sveska Kataloga (Der Islam. Band 43, Heft 3, Ber­lin, August 1976.). I u ovome pri­kazu, Dr. Kaleši je spomenuo, gdje su sve postojale orijentalne bibli­oteke na teritoriji naše države, kao i postojeće fondove orijentalnih ru­kopisa danas kod nas (Sarajevo, Skoplje, Zagreb, Priština, Beog­rad). Pored datog rasporeda i sa­držaja I sveska, Dr. Kaleši je spo­menuo posebno, gdje su sve prepi­sivani pojedini egsemplari, obrađe­ni u ovom svesku. Posebno je spo­menuo pisce pojedinih djela, a ko­ji su domaći ljudi, rođeni ili ra­dili u Bosni i Hercegovini.

Dr. Smail Balić je u članku Orientalischer Handschriftenschatz von Bosnien und sein kultureller Hintergrund (Anatolica. 1969-1970. No. III, s. 237-242) dao lijep pri­kaz I sveska Kataloga, osvrćući se na kulturne prilike Muslimana Bo­sne i Hercegovine kroz minulih 400 godina. Naveo je neke od pred­stavnika tih kulturnih radnika (Ahmed paša Hercegović, Rustem pa­ša, Nesuh Mitraki, Hasan Kafi Pruščak, Abdulah ef. Bošnjak, Ibra­him ef. Pečevi, Husein ef. Kodža Muerih i dr.). Spomenuo je tako­đer i mjesta u Bosni i Hercegovini, gdje su sve postojale orijental­ne biblioteke, kao i iz kojih mjesta i biblioteka je prenesen ostatak toga našeg kulturnog blaga u Gazi Husrevbegovu biblioteku.

I jedan marokanski list donio je osvrt na Katalog. Nažalost do tog lista nismo mogli doći.

M. TRALJIĆ